Pređi na sadržaj

Pseudospecijacija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pseudospecijacija je koncept koji opisuje kako pripadnost ljudi određenim društvenim grupama daje njenim članovima snažan osećaj posebnosti i superiornosti.[1] Iako su svi ljudi biološki ista vrsta, oni su podeljeni u različite društvene grupe i svaka od njih ima svoj poseban jezik, običaje, način odevanja, itd. Ove kulturne razlike mogu biti toliko velike da pripadnici različitih društvenih grupa gledaju jedni na druge kao na potpuno drugu vrstu (analogno sa procesom formiranja biološki različitih vrsta, specijacija; otuda i naziv pseudo + specijacija). Termin je skovao američki psiholog Erik Erikson.[2] Pseudospecijacija može da ima za posledicu dehumanizaciju pripadnika drugih kultura,[a] kao i diskriminaciju, ksenofobiju i genocid.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ U sociologiji i socijalnoj psihologiji koriste se izrazi in-group (unutar-grupa) koji označava društvenu grupu sa kojom se pojedinac psihološki identifikuje kao njen član, i out-group (izvan-grupa) kao njen kontrast, tj. društvena grupa sa kojom se pojedinac ne identifikuje. Prema tome, pseudospecijacija se odnosi na tendenciju pripadnika in-grupe da smatraju pripadnike aut-grupe genetski drugačijom, odvojenom i inferiornom vrstom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dennen, J.M.G. van der (2005). Of Badges, Bonds and Boundaries: Ingroup/outgroup differentiation and ethnocentrism revisited[mrtva veza].
  2. ^ Erikson, E.H. (1964/1966). Childhood and Society. rev. ed. New York: Norton.