Pređi na sadržaj

Puhovac (brdo)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Puhovac
Pogled na Sokolac sa Puhovca
Administrativni podaci
GradIstočno Sarajevo
OpštinaSokolac
Geografske karakteristike

Puhovac je brdo koje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Sokolačkog polja. Ispod Puhovca se nalazi naseljeno mjesto Sokolac, sjedište istoimene opštine u Republici Srpskoj i BiH. Puhovac je naziv dobio zbog stalnih vjetrova. U narodu je poznat i kao Povac ili Poovac.

Hidrografski značaj[uredi | uredi izvor]

Brdo Puhovac je značajno kao razvođe rijeka Prače odnosno Drine i Bioštice odnosno Bosne. U podnožju Puhovca, ispod šume Meljače, izvire rijeka Rešetnica koja je usljed erozivnih procesa presječena i ponire u Glasinačkom polju.

Legenda o Puhovcu[uredi | uredi izvor]

Legendu o Puhovcu godinama je prenosilo lokalno stanovništvo. Legenda se odnosi na grčku ili kaursku princezu Jerinu. Jerina je gradila praistorijsku gradinu na Puhovcu a sav narod je morao da nosi kamen. Od tog kamenja, pored gradine, Jerina je gradila drum koji je vodio iz Mokrog preko Romanije do Vlasenice. Pošto je primoravala stanovništvo na težak fizički rad, Jerina je uspjela da izgradi put. Zbog prenošenja priče o neumoljivoj Jerini sa koljena na koljeno, stanovnici Glasinca su put koji vodi od Sarajeva ka Zvorniku, sve do Drugog svjetskog rata nazivali Jerinin drum.[1]

Puhovac kroz vijekove[uredi | uredi izvor]

O stanovništvu Puhovca iz praistorijskog perioda, ponajviše govore podaci dobijeni iskopavanjem tumula o čemu se više govori u okviru istorije Sokoca. U periodu turske okupacije Puhovac nije bio značajnije naseljen. Na Puhovcu su se nalazili čardaci u koje su age dovodile svoje hanume u toku ljetnjih mjeseci. Age su sa Puhovca nadgledale žetvu u Glasinačkom polju i sakupljali harač, dok su žene prale vunu sa seljankama. Ostatak godine Turci bi proveli u Sarajevu. U drugoj polovini XIX vijeka ugledne pravoslavne sokolačke porodice, otkupile su puhovačke proplanke od sarajevskih aga. Danas se svuda okolo nekadašnjih turskih čardaka nalaze Gornji Baltići. Početkom XXI vijeka primjetno je širenje naselja Sokolac na istočne padine Puhovca ali i na Gornje Baltiće. U Drugom svjetskom ratu na Puhovcu su se vodile značajne borbe. O tom vremenu svjedoče brojni partizanski bunkeri sa puškarnicama rasuti na puhovačkom platou.

Ski lift na Puhovcu[uredi | uredi izvor]

U okviru priprema za održavanje Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu, na sokolačkom brdu Puhovac izgrađen je ski lift. Ski lift na Puhovcu bio je jedan od rijetkih osvijetljenih ski liftova u tadašnjoj državi. Predstavljao je dio jedinstvene turističke ponude opštine Sokolac i jedno od omiljenih mijesta okupljanja u toku romanijskih zima. Ski lift na Puhovcu funkcionisao je i u periodu poslije građanskog rata u BiH. Usljed izgradnje putne komunikacije za novoizgrađeno naselje Sokolačke Njive, prekinuta je ski staza čime je sokolački ski lift prestao sa radom. Infrastruktura ski lifta i dalje prkosi vremenu iako je dobar dio opreme nestao i/ili uništen.

Infrastrukturni objekti na Puhovcu[uredi | uredi izvor]

Pored ski lifta koji nije u funkciji, od infrastrukturnih objekata izdvajaju se brojni antenski sistemi i predajnici radio-televizije i telekom operatera u Republici Srpskoj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Glasinac antropogeografsko-etnološka rasprava: Milenko Filipović