Razgovor:Republika Srpska Krajina/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Eto mene opet gde počinjem kavgu, ali Miloše, poslednja rečenica nije bila jedina parola u ovom tekstu. Tekst je prepun neprihvatljivih konstatacija, evo samo nekoliko da se vidi na šta mislim...

• država srpskog naroda na teritoriji današnje Republike Hrvatske,trenutko okupirana (!)
• ...usvojen je prvi ustav Krajine. Na ovaj nacin krajiski Srbi su pokazali da zele da zive u miru i slozi
• Tako je doslo i do sukoba kada je hrvatska vlast krenula u program unistavanja srpske slobode i dostojanstva zavadjajuci narode koji su vec stoljecima zivjeli na istom teritoriju

Ako se ovde svi slažu da je ovaj tekst baš super, pa ne znam, nazdravlje --

Pa promeni ga,zato ima ovo uredi!

Dzordzm 05:50, 10 Apr 2005 (CEST)

Dakle, smatram definitivno da treba srediti tekst. Ipak, to je znatno opširniji tekst od onog koji je postojao i daje neke činjenice koje do sada u ovom članku nisu postojale. Sa druge strane, RSK jeste okupirana od strane Hrvatske 1995. godine. Bez ikakvih pretenzija na menjanje bilo čega u budućnosti, okupacija je fakt. Kao i etničko čišćenje najvećih razmera na prostoru bivše SFRJ. (Toga nema u tekstu, a treba da ga bude.) E, sad. Pa, neka ga neko izmeni u budućnosti... Ko bude hteo time da se bavi. --Miloš Rančić (razgovor) 06:58, 10 Apr 2005 (CEST)

da treba malo da se sredi ali da se pise istina!

MORA DA SE ZNA DA JE RSK SRPSKA ZEMLjA I DA ĆE TO I OSTATI!

UF! KAKVA REČENICA!:(

---

Samo da se nadovežem na ovu raspravu oko izraza okupacija. Reč okupacija ima jasno određeno značenje koje u slučaju RSK nije primenljivo. Okupacija podrazumeva nasilno nametnutu upravu od strane određenih vojno-političkih struktura narodu koji živi na određenom prostoru. Međutim, narod RSK je isteran sa tog područja, i nije živeo pod novom hrvatskom vlašću. Prema tome, reč okupacija je izvan konteksta ovde. Korisnik:PANONIAN

---

Kad već nastojimo da se pridržavamo naučnog pristupa u pisanju članaka što jedino ispravno onda me stvarno čudi zašto se koriste omaložavajući i neprikladni izrazi poput ISTERAN(i) (?!) umesto prognani /etnićki očišćeni – što to je i razlog moj javljanja na tu temu.

Ciat: «Kada je hrvatska vojska u decembru 1994. praktično bila poražena, ....je reorganizovao i naoružavao hrvatske vojne snage i rukovodio operacijama „Bljesak" i „Oluja" u zapadnoj Slavoniji i u Krajini. U toku mojih istraživanja našao sam se na položaju jedne hrvatske brigade i tamo je jezik komandovanja bio američki engleski.» (Jozef Huč, ratni reporter)

pa kako se ovo zove ako ne okupacija!AGRESIJOM JE ODUZETA SAMOSTALNOST I SUVERENOST JEDNE DRŽAVE A NjEN NAROD JE PROTERAN ILI NA SVAKI MOGUĆI NAČIN ZATIRAN???

OKUPACIJA JE PRIKLADAN REČ!

• Republiku Srpsku Krajinu i Republiku Srpsku kao nezavisne države nije priznala nijedna država na svetu uključujući tu i tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, osim što su jedna drugu priznale. Secesija teritorije RSK od tadašnje međunarodno priznate Republike Hrvatske nema ni jotu više pravnog ili bilo kog drugog pokrića od secesije Kosova i Metohije od Republike Srbije danas. Pa kako nigde na srpskoj Vikipediji ne piše da je Kosovo i Metohija nezavisna država, tako i ovde. --Dzordzm 23:55, 8 maj 2005 (CEST)

• Činjenica da je pritom srpski narod proteran (i da je zapravo izvršeno temeljno etničko čišćenje tog prostora) je nepobitna i ona svakako ima svoje mesto u ovom članku, ali nevezano za pitanje državno-pravnog statusa. Šta je tog dana i zašto radila vlast u Beogradu, takođe je tema kojom bi se valjalo pozabaviti. --Dzordzm 23:55, 8 maj 2005 (CEST)

Svakako bi trebalo proanalizirati zašto je RSK izdata i prodata. -- Obradović Goran (razgovor) 04:15, 22 maj 2005 (CEST)

• U svoje veme prodata je Dalmacija, Aljaska, pa što ne bi i RSK? A Džordžm brka jabuke i kruške, kad uspoređuje RSK i Kosovo, ne uѕimajući u obzir bivše, sadašnje i buduće stanje. Srbi su isterani i iz Kosova i sa RSK. Kosovo će postati samostalno, a RSK neće. Pa, kakva je to Džordžmova besmislena paralela. U osnovnu školu pa učiti logiku! :domatrios 04:27, 22 maj 2005 (CEST)

• Dzordzm nekim korisnicima ovde mozhe da odrzhi nekoliko potrebnih lekcija, kako iz matematichke logike, tako i iz lepog ponashanja. Da cce Kosovo postati nezavisno si rekao ti, a ja nikada. Ovde smo da zapisujemo faktichko stanje a ne da se preganjamo kome je Srpstvo drazhe. Faktichko stanje jeste da je nekadashnja (rekao bih i samoproglashena, a ti uzmi pa mi odgovaraj ako bash hoccesh) Republika Srpska Krajina reintegrisana u Republiku Hrvatsku, de fakto uz pristanak vlasti u Beogradu, dok je Kosovo i Metohija u medjunarodno-pravnom smislu deo Srbije i Crne Gore, pod prelaznom upravom Ujedinjenih nacija chiji je mandat odredjen rezolucijom 1244, dok Savet bezbednosti ne odluchi drugachije. A ko hocce da pishe spomenare, ima boljih i manje restriktivnih mesta na Mrezhi --Dzordzm 03:42, 23 maj 2005 (CEST)

treba se još dodati državna obeležja i ono sa strane i prebaciti u države! --RSK 04:07, 22 maj 2005 (CEST)

izdana i prodana je zbog Izdajničkog režima Slobodana Miloševića kojem nije odgovaralo da predsednik i vlada RSK radi kako ona želi,nego da bude njegova marioneta kao Crnogorske "vlasti".--RSK 04:20, 22 maj 2005 (CEST)

Mapa

Ljudi, ostavite obe mape na članku upravo ovako kako je sada, mislim da se niko više neće buniti i ne vidim više povodom ćega treba da se raspravljamo. Hvala unapred --Saša Stefanović razgovor 13:41, 22 maj 2005 (CEST)

NPOV

Izbacio sam one delove teksta koji predstavljaju specifičnu tačku gledišta. Socio-etnološka istraživanja (da ne kažem nagađanja) o tome šta je (svim) Srbima u RSK draže, kakav odnos prema ponosu i sl. imaju -- nije mesto u članku o jednoj državnoj strukturi. To se može obraditi u nekom članku koji se može zvati npr. Običaji Srba u RSK ili sl. --Miloš Rančić (razgovor) 14:53, 22 maj 2005 (CEST)

Raspravljanje

šta je ovo gde god odem na stranicu razgovora svi kažu:"da više ne raspravljamo"...itd.jel zabranjeno raspravljati???--RSK 23:07, 22 maj 2005 (CEST)

pa, jeste :) --Aleksandar (razgovor) 01:25, 23 maj 2005 (CEST)

Ha, ha, pa nije zabranjeno raspravljati, nego je glupo stalno nešto ponavljati! --Pokrajac|razgovor 13:03, 23 maj 2005 (CEST)

Za one koji vole SRBOVANjE: U delu o istoriji naroda i poreklu - Zar ne postoji jedan stari spis u kome se za vreme vladavine Karolinga (VIII vek) spominje da neki plemić beži iz Siska u brda (Baniju) kod SRBA? Ova priča je strašno bila u opticaju pre desetak godina.

Članak sa engleske Vikipedije preveden na hrvatski

Treba uzeti poslednju Vodomarovu verziju, presloviti je i inkorporirati ovde. --Miloš Rančić (razgovor) 22:19, 19. avgust 2005. (CEST)

Od kada su Srbi u Krajini!

Hrvati tvrde danas (i njihova propaganda) da su Srbi tek dosli u 16. (!) veku na teritoriju danasnje Republike Srpske Krajine. To nije nikako u skladu sa istorijskim knjigama i izjave istoricara (mislim na Nemce). Slovak Pavel Josif Safarik, Vizantijski Car "Porfirogent", Mlecanin Mavro Orbini a i ostale istorijske knjige govore da su Sloveni dosli u 6. veku na ovu teritoriju. Cak i tada su se zvali "Srbima", a oni koji su sa planina su nazvani "Horvati" po zapadnoslovenksom HORA za srpsku rec GORA (zato oni i danas nazivaju Hrvate Horvati. Po danasnjem "srpskom jeziku" bi oni bili Goranci ciji naziv i postoji u Poljskoj za ljude koje zive na planinama. Zasto se njih nazvalo kod nas kao posebna nacija a u Poljskoj se njih tretira (normalno) kao Poljake to je druga prica. Uglavno, Srbi zive vec od 6. veka ovde a ne po nekoj Zagrebackoj propagandi od 16. veka. Jer sa time oni samo zele da kazu "Mi smo pre Srba bili ovde zato imamo i pravo da njih ponovo isteramo!" a nezele da govore ko je gradio grad Knin i ko su uopste bili Dalmatinci itd.!

Primite pozdrav iz Nemacke (zato mi i gramatika malo lose) 84.149.124.47 19:42, 10. mart 2006. (CET)

Istorija Teritorija Republike Srpske Krajina tokom 2. svetskog rata

Fali tema o teritorije Srpske Krajine (ili barem o Srbima na teritoriju danasnje celokupne Hrvatske) tokom drugog svetskog rata kada je osnivana NDH, kada su Krajisnici bili zrtve hvratskih fasistickih koljaca (da podsetim na hrvatski patent Srbosjek). Jasenovac valjda treba nas sve da podseti na nesto! Jer na taj zlocin a i zbog politickih dejstva u Zagrebu krajem 1980-tih i pocetkom 1990-te su Srbi bili ponovo podsecani na 2. svetski rat. Pozdrav 84.149.124.47 19:48, 10. mart 2006. (CET)

Obrazloženje za stavljanje POV-a

Kako nisam najbolje upućen u to šta se tačno događalo na tim prostorima, izmenio sam samo delove kojima je ton bio pristrasan, a na poglavlje koje je puno pristrasnosnog tona stavio sam šablon ugrožene neutralnosti. Dakle, za početak, koga to zanima, neka izmeni članak tako da stoji u skladu sa iznesenim tvrdnjama (bilo one istina ili ne), a da ukloni pristrasan ton "kao nagradu" i sl. Ovo je enciklopedija, a ne mesto za polemiku. --Miloš Rančić (razgovor) 00:29, 24. jun 2006. (CEST)

Pokušaću malo da neutrališem taj odeljak. -- Boris  Malagurski   ^bre! 00:30, 24. jun 2006. (CEST)

---

Najgore od svega je što je članak verovatno maznut sa nekog ostrašćenog sajta. Tu je potrebna temeljna rekonstrukcija ili prevod sa eng. ako planiramo da ostvarimo neutralnost. --Poki |razgovor| 00:35, 24. jun 2006. (CEST)

Slažem se. Hvala što si se prihvatio tog posla. -- Boris  Malagurski   ^bre! 02:02, 24. jun 2006. (CEST)

Sređivanje spornog dela

Evo, deo po deo:

Srbi se pretrpeli nezamislive strahote i patnje u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata. Stvaranje nove hrvatske države tokom 1990-tih, ali ovaj put sa nekim teritorijima koji nikada nisu bili u nikakvoj Hrvatskoj državi, banovini ili bilo kakvoj zajednici, Srbi su shvatili kao pretnju njihovoj bezbednosti.

To sam još mislio i da ispravljam, ali ovaj se deo nijednom rečenicom ne bavi svojim naslovom: Hrvatskoj u SFRJ, već se bavi upravo događajima pre i na raspadu (uslovno, posle) SFRJ. --Miloš Rančić (razgovor) 20:34, 24. jun 2006. (CEST)

U prvim posleratnim kartama jasno se vidi da Baranja nije u sastavu Hrvatske. Baranja, istočna Slavonija i zapadni Srem dodeljeni su Hrvatskoj na osnovu nacionalnog sastava nakon Drugog svetskog rata, i to uprkos saznanju da je za vreme NDH oko 200.000 Srba sa tog prostora što oterano, što pobijeno.

Toliko istorije znam da mogu da konstatujem da je ovo delom čista laž, delom iskrivljavanje podataka. Umesto toga, opisao sam teritorijalne razlike u odnosu na pređašnje tvorevine. Treba, naravno, detaljnije to obraditi; molim nekog istoričara da se time pozabavi, uključujući i trenutak ujedinjenja Hrvatske i Dalmacije u okviru Kraljevine Jugoslavije. (Pogledajte karte en:Image:Granice_Hrvatske.jpg i en:Image:Banovina.jpg.) --Miloš Rančić (razgovor) 20:34, 24. jun 2006. (CEST)

Ostalo su sitne izmene stila. --Miloš Rančić (razgovor) 20:34, 24. jun 2006. (CEST)

Plitvička jezera nisu u RSK,već u Hrvatskoj! RSK je fašistička propala tvorevina nastala na teroru nad hrvatskim stanovništvom. Plitvička jezera možete samo sanjati da su vaša. Pa,hajde,ja ću napisati članak Republika Hrvatska Krajina,koja bi obuhvaćala Srbiju s većinskim hrvatskim stanovništvom. Stavio bi sliku i pisalo bi:Dunav:ljepota u RHK.--Jolo,27. kolovoza 2006.,9:27

Još nešto. Gledajući razgovor vidim da su srpski Wikipedijanci(osim nekih vrlo rijetkih) još duboko u svinjarijama Dragoljuba i Slobodana. Još samo fali da na Srebrenicu stavite to su se oni sami klali,da napišete za Vukovar to su bombe koje same rade... Ma,jeste li u vremenu Dragoljuba Mihailovića ili u vremenu demokracije koja ne prihvaća čišćenje. Sve na razgovoru je obrnuto,Hrvatska nije htjela oduzet nacionalnu svijest Srbima,već Srbija Hrvatima. Stavite u centar Beograda Trg herojskih koljača,kad ste tako zaluđeni. Ne mislim na sve Srbe,već na zločince i njihove miljenike. Ako je Hrvatska vrijeđala srpsko dostojanstvo,to su bile "bolesne" jedinke,jer u svakom narodu ima "bolesnih" jedinki,je li od Hrvata očekujete da su savršeni??? Koliko je Hrvatska puta napadala,1. A koliko Srbija,dvadeset??? Vi pokušavate "bolesne" jedinke usporediti s masovnim ubijanjem Hrvata i Bošnjaka. Konačno otvorite oči koje su slijepe i uši koje su nijeme.--Jolo,27. kolovoza 2006.,13:14

i uši koje su nijeme hehe, ovo je najbolje, mislio sam da pričamo na usta, ali možda je i to srpska propaganda. --Jovanvb 13:32, 27. avgust 2006. (CEST)

Vredelo bi ovde konstantovati da je članak o RSK povod da se nekakav ustaša napiše da je to fašistička tvorevina, da su Srbi koljači, da su zločinci itd. i da to tako stoji (niko nije došao ni sa hr. viki da se izvini). Možda i treba da stoji (mada verujem da je za ovakve uvrede korisnika red opomenuti a onda blokirati dok se ne smiri), ali primećujem da ovakvi ispadi utiču na neke da članke približe što više ovakvim shvatanjima, verujući da su tako objektivni. --Manojlo 13:42, 27. avgust 2006. (CEST)

Pišeš gluposti ili ne shvaćaš. Kao prvo,da sam ustaša,a ustaša bi se hrvatski narod trebao sramit,ne bih pisao da su "bolesne jedinke" što ubijaju srpske civile loše,već bih rekao:Samo koljite,koljite. Ustaše su jedini nevaljali Hrvati i jedini hrvatski zločinci u tisućugodišnjoj povijesti hrvatskog naroda. Ne vrijeđam,jer se napisano ne odnosi na srpske civile.--Jolo,3. rujna 2006.,12:00

Za Jola

Jolo, znam da ne citas pravila na svojoj vikipediji, ali OVO OBAVEZNO procitaj.

1. Vikipedija:Šta Vikipedija nije
2. Vikipedija:Proverljivost

P.S.

Zar ti ne bi bilo lakše da se registruješ i kucaš ~~~~, nego da pises svoje ime i datum? --BokicaK 13:31, 3. septembar 2006. (CEST)

Ne bi bilo lakše. Mislim bi,ali ne treba. Nisam registriran ni na jednoj Wikipediji osim bjeloruske. Bio sam na hrvatskoj,makedonskoj,srpskohrvatskoj,te sad bjeloruskoj.--Jolo,3. rujna 2006.,17:45

Eseji i ostale priče

Ha, ha,... (grafički) smešniji članak nisam pročitao još od Domatriosove tačke. Predlažem da pokrenemo takmičenje: HAJDE DA SKENjAMO ČLANAK. Propozicije su jednostavne. Članak ćemo proizvoljno odabrati (bez iniciranja spolja) i proizvoljni grafički element primeniti dovoljan broj puta da članak učinimo besmislenim (i beskorisnim). Potom ćemo imati SKENjANI ČLANAK NEDELjE koji će stojati na naslovnoj strani. Ovo će poboljšati posećenost Vikipedije a ugroziti Nenciklopediju (i učiniti je potpuno neozbiljnom). a ništa nije govorilo da će dan biti ovako veseo -- JustUser  JustTalk 12:50, 2. mart 2007. (CET)

Hehe, Domatriosova tačka je uistinu jedan od najistančanijih trenutaka ove enciklopedije :) Kao i "supersrpska autorska prava" ({{Supersrpski}}). Ova Vikipedija nikad neće biti ista bez Domatriosa... A kako bi bilo da primenimo recept Domatriosove tačke. Odnosno da ovaj dragulj prebacimo po jednu kopiju u Milošev i B2'ov korisnički prostor, a članak iz glavnog imenskog prostora izbrišemo. Ionako neće biti neka šteta. Pa kad ga malo srede, svako na svoj način, neka ga vrate. Nije ozbiljan predlog, ali ni članak na šta sada liči nije ozbiljan, ne mislim samo na šablone nego i na ostatak. --Dzordzm 13:14, 2. mart 2007. (CET)

Što nije ozbiljan predlog? Ti misliš da Miloš nije u stanju da nađe još deset mesta gde bi tražio da se referencira izjava. Recimo izjava

dok je Srbija bila pod turskom vlašću

jeste problematična jer ako se Dušan Nemanjić potpisivao kao "vladar Srbljem, Grkom i Podunavljem" to se njegova država morala zvati "Kraljevina Srblja, Grklja i Podunavlja" ali opet bez referenciranja Službenog lista broj iks iz 1351. godine to nije moguće pouzdano utvrditi. Druga je stvar što Srbija tada nije postojala te onda znači i nije bila pod tuđinskom vlašću. Ovakvih rečenica je moguće naći puno u ovom prebogatom članku. Stoga predlažem da se ovaj članak ukloni odavde (što je i bila prvobitna namera učinioca). -- JustUser  JustTalk 15:14, 2. mart 2007. (CET)

Slavene, otkrio si neke činjenice koje mi ne znamo? -- JustUser  JustTalk 00:19, 3. mart 2007. (CET)

Ma to ja nagađam, bavim se originalnim istraživanjem, a ko želi da nastavi da radi na članku, pa i prepravi moje korekcije samo naprijed... :) Što se tiče ovog sranja sa šablonm fakt, treba ga izbaciti iz upotrebe, jer je ovo stvarno autentično sranje, mislim ljepljenje šablona na praktično svaku riječ... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 00:31, 3. mart 2007. (CET)

Znaš šta, nije problem nalepnica već njena zloupotreba. Ja sam za princip da kad se stavi bilo koja nalepnica iza nje sledi bar nekakvo objašnjenje na stranici za razgovor. Nalepnice bi okolo umela da lepi i moja pokojna baba da sam je samo obučio kako se to radi. Međutim, pošto je bila malo pismena, bog da joj dušu prosti, ne bi umela baš valjane komentare da napiše. -- JustUser  JustTalk 00:37, 3. mart 2007. (CET)

Predlog: u slučaju lepljenja nalepnice (većine nalepnica) bez ikakvog objašnjenja - nalepnica se ima revertovati pod hitno. -- JustUser  JustTalk 00:37, 3. mart 2007. (CET)

Ne treba ga izbaciti iz upotrebe nego koristiti za ono za šta je predviđen a ne za isterivanje pravde. Pogledaj moju izmenu, poslednju pre "napada": http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B8%D0%BD%D0%B0&oldid=825824

--Dzordzm 00:39, 3. mart 2007. (CET)

Ma OK nek stoji šablon, ali treba koristi i stranicu za razgovor, sa instrukcijama zašta se traži izvor. Ovaj članak jeste da ima proizvoljnih konstatacija, ali nije među najgorim, ima ih mnogo gorih... osim toga i kod nas i u svijetu postoji tendencija da se zaboravi da su tu ikada živjeli Srbi, što mene strašno iritira, jer imam familije sa ovih prostora razbacanih svugdje po svijetu... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 00:48, 3. mart 2007. (CET)

Izvinjavam se, da li je neko možda povodom ove celokupne rasprave čuo pitanje "koja knjiga (ili koji dokumenti) su relevantni za dokazivanje bilo čega u vezi Srpske Krajine"? Ja nisam. Jednostavno nije bitno dokazivanje ili utvrđivanje činjenica. Kao da postoji neka druga agenda. Ili ja grešim? -- JustUser  JustTalk 00:55, 3. mart 2007. (CET)

Pa ne znam koja je agenda i neću da nagađam, niti da optužujem bilo koga. Činjenica je da smo dopustili da ove/slične članke pišu ljudi koji dodaju proizvoljne konstatacije. Niko ne zna tačno koja bi bila relevantna literatura za ovaj članak, jer se i kod nas nija baš pisalo o RSK, tačnije i za mnoge u Srbiji RSK je bila neka egzotična srpska republika čije su ljude tek upoznali kada su isti postali izbjeglice u Srbiji, prvo poslije 1945. kada su većinom naselili ono što se danas zove Zemun u Beogradu, neki iz moje familije su bili te sudbine, neki su se vratili 50 i 60-ih, pa ponovo bježali u Srbiju 1995... Ako imaš neku ideju odakle/gdje se može naći provjerljiva literatura, ja te slušam, tačnije otvaram oči da čitam. :) ---Slaven Kosanović- {razgovor} 01:39, 3. mart 2007. (CET)

Originalna istraživanja

Sou, brišem od sada svako originalno istraživanje. Narodna pripadnost po popisu iz 1991. je originalno istraživanje, pošto ne postoji nijedan rad koji opisuje tačno teritoriju RSK (da su makar opštine bile iste i u RSK i prethodno u SRH, moglo bi se nešto izvući, ovako je originalno istraživanje i to nema mesta u jednom enciklopedijskom članku). --Miloš Rančić (r|pričaj!) 11:49, 3. mart 2007. (CET)

Može, s tim da teoretski bi se iz rezultata popisa 1991. mogla izvući donja i gornja granica za procenat Srba. Meni ne pada na pamet time da se bavim, a dok se neko ne pozabavi, neakvi kvazitačni podaci su prvobitno istraživanje. --Dzordzm 12:48, 3. mart 2007. (CET)

Pošto je vrlo teško naći provjerljivu literaturu za ovaj članak, treba početi odavde http://www.youtube.com/watch?v=lVQcm3fyUZM... Dakle, ovdje ima „istorijskih dokumenata“, koje nije neko prepričao nego se baziraju na filmskim zapisima, dokumentima... Ovo je jedina pouzdana literatura koju imamo, a koja odgovara činjenicama. Bilo ko želi da radi na ovom članku mora prvo pogledati taj dokumentarac.. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 12:25, 3. mart 2007. (CET)

Ne znam da li je neko birao i proglasio ovoga anarhistu za predsednika srpske vikipedije ili je možda i on samoproglašeni i međunarodno nepriznati predsednik. Takođe, s obzirom da je po opredeljenju anarhista čudi me da mu titula predsednika toliko prija. Iskreno rečeno nije mi bilo jasno njegovo pitanje postavljeno na trgu: "Da li se igramo mice ili pravimo enciklopediju", ali sad mi je jasno šta on pod time podrazumeva. Dakle, po njemu pravljenje enciklopedije podrazumeva izgurati tuđi potez i doprinos bez ikakvog objašnjenja i bez ikakvog pardona, baš kao u dečijoj igri mici. Ima jedna izreka koja kaže da "Čega se pametan stidi time se budala ponosi", pa jedino zbog toga potrudiću se da objasnim našem anarhisti ovu moju izmenu u članku o Republici Srpskoj Krajini. A vi onda kada ga vidite proverite da li se zastideo ili je još uvek ponosan zbog toga što je to izbrisao i proglasio za glupost, odnosno da li je on pametan ili je još uvek budala. Dakle, čitajući razgovor o mici i enciklopedijama na trgu nisam shvatio, a ni obraćao pažnju na to da je povod tog razgovora Miloševa sadistička intervencija nad ovim člankom. Takođe, nije mi baš jasno da li taj sadizam izvire iz njegove mržnje prema svakoj državi, koja je prirodna za svakog anarhistu ili , ne daj bože, iz mržnje prema ovoj srpskoj republici što bi bilo potpuno neprirodno s obzirom na njegovu titulu, a i poreklo, čini mi se. Na sreću ima ovde i drugih korisnika koji su te njegove intervencije donekle anulirali i poništili. Ipak čitajući kasnije ovaj članak primetio sam da već na početku stoji rečenica o samoproglašenoj i nepriznatoj RSK, koja mi je zasmetala iz sledećeg razloga. Pre svega, suvišno je i neprimereno za bilo koju republiku reći da je samoproglašena jer je svaka normalna država i republika na ovome svetu nastala upravo tako, dakle samoproglašavanjem ili samoproklamacijom u skupštini ili parlamentu koji je izabran voljom njenih građana. Prema tome, Miloše, ako voliš da brišeš gluposti onda je trebalo, pre svega da obrišeš ovu, koja još uvek stoji u ovom članku za koji si tako "očinski" zabrinut. S druge strane, pridev nepriznata, mada nije netačan, takođe je ovde preterano i suvišno naglašen, s obzirom da je u istoj rečenici navedeno da se radi o Republici koja je postojala svega četiri godine, dakle jedno suviše kratko vreme za njeno priznavanje. Ako je trebalo o tome progovoriti, bilo je za to mesta i u daljem delu teksta, recimo u delu gde se govori o prisilnom proterivanju celokupnog stanovništva ove Republike četiri godine nakon njenog osnivanja. Ipak, pošto nisam bio sklon igri mice, ili ti micanju ili možda podmicanju u ovom slučaju, odlučio sam da ostavim ovaj deo rečenice, ali da je dopunim delom koji će ublažiti njenu neprimerenost, koja bi se možda mogla shvatiti i kao zlonamernost. Dopunio sam je tvrđenjem, da je Republika Hrvatska takođe bila samoproglašena i nepriznata u trenutku osnivanja Republike Srpske Krajine na njenoj teritoriji. Radi se o istorijskoj činjenici ili faktu kojeg je lako proveriti, a i većina nas ga se vrlo dobro seća s obzirom da se radi o našoj skorijoj istoriji. Međutim, pošto naš anarhista, (opet mi čudno za jednog anarhistu), voli da se fakti i "fakturišu" i "proknjižavaju" napravio sam link sa ovog fakta na Džordžov članak Danke Dojčland gde jasno piše da je Evropska ekonomska zajednica (EEZ) priznala Hrvatsku 15. januara 1992. godine. S obzirom da su se i RH i RSK samoproglasile 1991. godine, očigledno je da je RSK nastala na tlu jedne u to vreme samoproklamovane a nepriznate države. Ovo je važno naglasiti, pored ostalog, i zbog toga što se Hrvatska samoproglasila na tlu naše, u to vreme samoproklamovane i međunarodno priznate države SFRJ. Prema tome, ako neko želi da kritikuje i izvrgne ruglu samoproklamaciju RSK, još više bi to trebalo da uradi u slučaju RH, jer je ova prva očigledno imala za to više prava od ove druge, iako je to uradila posle nje. Odnosno, opet podsećanja radi, samoproklamacija RSK predstavljala je u stvari akt otcepljenja od nepriznate RH, što je ujedno značilo i akt ostanka u svojoj, priznatoj, SFRJ. Ova lojalnost svojoj, priznatoj, državi i poštovanje međunarodnog poretka je nešto što se takođe mora poštovati i u današnjem svetu i što većina ljudi na sreću još uvek poštuje, osim ako možda nisu anarhisti. Eto to su otprilike bili argumenti za moju izmenu, koju je naš vrli predsednik, anarhista Miloš, proglasio za glupost i odmah izbrisao. Nemam ništa protiv, što nam je predsednik anarhista , jer sam i ja u više navrata nas same nazivao Vikipe indijancima, što sugeriše da je i naša Vikipe indijanska zajednica donekle anarhistična, pa je logično da imamo i takvog predsednika. Samo bi možda trebalo još da mu napravimo i perjanicu poglavice. Elem, odoh ja opet da vratim onu moju izmenu o samoproglašenoj nepriznatoj Hrvatskoj, pa da dam priliku našem poglavici da se još malo ponosi ili stidi.Pozdrav.--Zoran.D. 14:56, 3. mart 2007. (CET)

Vikipedija:Bez ličnih napada --BokicaK ^{Got something to say?} 16:02, 3. mart 2007. (CET)

Lični napad započeo je gorepomenuti Miloš, izbrisavši moju reviziju uz napomenu, "Uklonjena glupost", i to bez ikakvog dodatnog obrazloženja. Pa ako se ovo, Bokice, odnosi i na našeg poglavicu Miloša, prihvatam tvoju intervenciju kao opravdanu.--Zoran.D. 16:16, 3. mart 2007. (CET)

Na obojicu se odnosi. --BokicaK ^{Got something to say?} 17:18, 3. март 2007. (CET)

DOMOVINSKI RAT Siječanj 1991. godine. Jugoslavenska armija prijeti iz svojih vojarna u Hrvatskoj. U nazočnosti predsjednika Tuđmana i hrvatske delegacije Predsjedništvo SFRJ odlučuje demobilizirati pričuvni sastav hrvatske policije i ukinuti borbenu spremnost Jugoslavenske armije. Jugoslavenska vojna kontraobavještajna služba (KOS) uhićuje skupinu uglednih Virovitičana, Đuru Dečaka i druge. Oni će poslije bunta Zagrepčana i prosvjeda pred Vojnim sudom biti pušteni na slobodu. Nema sporazuma o budućem uređenju Jugoslavije. Srbija želi reformiranu federaciju u kojoj bi vodeća tijela bila izabrana prema načelu jedan čovjek - jedan glas, što bi značilo veliku Srbiju pod jugoslavenskim imenom. Srpski odmetnici iz kninskog kraja osnivaju srpsku autonomnu oblast Krajinu u koju uključuju i neke sjevernodalmatinske i ličke općine, a potom i neke s Korduna i Banije. Sredinom ožujka proglašavaju odcjepljenje od Hrvatske. Zauzimaju Plitvice i postavljaju zasjedu hrvatskim redarstvenicima, koji na Uskrs uspijevaju potisnuti odmetnike. Pogiba Josip Jović, prva žrtva na službenom zadatku u obrani Republike Hrvatske. U istočnoj Slavoniji djeluju pripadnici Srpske demokratske stranke i brojni militantni političari iz Srbije, poput Vojislava Šešelja. Srbima u hrvatskom Podunavlju dostavlja se oružje iz Srbije, a pristižu i naoružane četničke terorističke skupine. 1. svibnja dva hrvatska policajca ubijena su u Borovu Selu. Nedugo nakon toga srpski teroristi ubijaju dvanaest i ranjavaju dvadeset policajaca. U kninskoj općini Srbi, otvoreno surađujući s Jugoslavenskom armijom, opsjedaju Kijevo. Hrvatska, kojoj je već u svibnju 1990. godine oduzeto oružje Teritorijalne obrane, ima samo policiju. Potreba obrane samostalnosti potiče stvaranje redovite Hrvatske vojske - Zbora narodne garde. Prva smotra održana je završetkom svibnja 1991. na stadionu Zagreba. Referendum održan 19. svibnja pokazao je kako 94 posto državljana Republike Hrvatske želi da Hrvatska napusti Jugoslaviju i osamostali se. Ustavnom odlukom od 25.lipnja 1991. Sabor RH proglašava Republiku Hrvatsku samostalnom i suverenom državom. Potkraj lipnja 1991. dolazi do sukoba slovenske Teritorijalne obrane i Jugoslavenske armije, koji prerasta u rat na slovenskom tlu. Brijunskom deklaracijom traži se da prestanu oružani skukobi, te da Hrvatska i Slovenija odgode za tri mjeseca primjenu svojih odluka o samostalnosti i suverenosti. No, rat u Hrvatskoj tek započinje. Istoga dana kada je potpisana Brijunska deklaracija, jugoslavenska vojska počinje zaposjedati Baranju, a žestoke se borbe vode u Tenji kod Osijeka. Mladi ljudi dobrovoljno polaze u obranu. Rat se rasplamsava u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, na Baniji i Kordunu, u Dalmaciji oko Kijeva, Sinja, Šibenika, Zadra i Maslenice, te u Lici. Četnici ubijaju i kolju hrvatske civile, pljačkaju i raketiraju javne objekte. Ubijanja i progoni Hrvata nastavljaju se i nakon sporazuma o obustavi vatre, te memoranduma o promatračkim misijama koje dolaze u Hrvatsku. Vukovar trpi združene napade jugovojske i četnika od 24. kolovoza. Do tada je u neobjavljenom ratu protiv Hrvatske ubijeno 2200 Hrvata, 140000 prognano, razorena su sela, granatirani gradovi, uništavani hrvatski kulturni spomenici, crkve i bolnice, starački domovi i vrtići. Razaraju se i televizijski odašiljači, ubijaju snimatelji i novinari Hrvatske radiotelevizije. Prva žrtva bio je Gordan Lederer.

Banijska praskozorja Hrvatski državni vrh odlučuje da se blokiraju neprijateljske vojarne i zračne luke. U pet dana osvojeno je 36 vojarni i skladišta, 230 tenkova i oko 400 topničkih oružja. 25. rujna Vijeće sigurnosti donosi rezoluciju o općem embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u SFRJ. To znači da Hrvatska ne može legalno nabaviti oružje pa ga mora oteti od neprijatelja ili kupovati nelegalno,što i čini uz pomoć hrvatskih iseljenika. Tisuće dobrovoljaca polaze na sve bojišnice. Šibenski branitelji u žestokom sukobu zaustavljaju prodor jugoslavenske vojske u grad.

"Oba su pala!", 21. rujna 1991. Vode se bitke za Karlovac, Vukovar i Vinkovce. Četnici zauzimaju Petrinju, a jugovojska Drniš, zatim pomaže crnogorskim postrojbama da zauzmu Konavle. Početkom listopada vode se borbe za Dubrovnik, Sisak i Zadar, te u jugoistočnoj Hercegovini. Dva dana nakon Predsjednikova poziva na obranu Hrvatske jugoslavenski zrakoplovi raketiraju Banske dvore. Dogodilo se to 7. listopada. 8. listopada Hrvatski sabor prekida sve veze s Jugoslavijom i proglašava nezavisnu državu. Neprijatelj pojačava napade na opkoljeni Dubrovnik. Napada se Slunj, Nova Gradiška, Požega i Pakrac, granatira se Split. Hrvatska dobiva bitku u Bračkom kanalu i tjera brodove jugoslavenske mornarice južno od Pelješca. 18. studenoga pada Vukovar, grad koji je mjesecima odolijevao srbijanskoj vojnojsili i uništavao njezine elitne postrojbe. 2000 branitelja i građana Vukovara je poubijano, 800 je nestalih, a 42000 prognanih. Iz vukovarske bolnice izvučeni su ranjenici i ubijeni na Ovčari, blizu Vukovara. Žrtvama pokolja postaju Hrvati u Nadinu, te posebno u Škabrnji pokraj Zadra, gdje je okrutno poubijano više od 80 Hrvata. Granatira se Zadar, srušen je Maslenički most, jedina preostala veza južne sa sjevernom Hrvatskom. Hrvatska vojska ima uspjeha na Papuku i Psunju, oslobađa se Lipik dok je u akciji Otkos 10 početkom studenoga oslobođeno 300 četvornih kilometara u Slavoniji. Međunarodna zajednica, pod pritiskom javnosti u svojim zemljama, razmišlja o upućivanju snaga UN-a u krizna područja. U tom je trenutku u slobodnim dijelovima Hrvatske već oko 500000 prognanika. Gotovo 15000 četvornih kilometara (26,5 posto kopnene površine) Hrvatske je u rukama agresora. Svijet postaje sve skloniji ideji da Hrvatska bude međunarodno priznata. Posebnu ulogu u tom razdoblju ima papa Ivan Pavao II., koji priznaje voljenu Hrvatsku, kako je naziva, a 13. siječnja 1992. godine Vatikan će službeno priznati modernu hrvatsku državu. Do sredine siječnja to su učinile Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Ukrajina, Island, Njemačka, San Marino i Austrija. 15. siječnja Hrvatsku su priznale sve članice Europske zajednice, a 22. svibnja Hrvatska je primljena u UN. U Hrvatsku na godinu dana dolaze plave kacige. One su raspoređene u sve dijelove hrvatskoga teritorija zaposjednutog jugovojskom i srpskim odmetnicima, tzv. UNPA zone. UNPROFOR nije učinio ništa od onoga što mu je bila zadaća. Hrvati su i dalje proganjani, pljačkane su hrvatske kuće, rušeni mostovi, postavljeno je bezbroj nagaznih mina. Hrvatskim prognanicima pridružile su se mnogobrojne izbjeglice iz BiH, gdje je rat planuo u travnju 1992. godine. U svibnju 1992. godine jugoslavenska armija napušta zadnja uporišta - Lastovo i Vis. Hrvatska vojska tijekom listopada 1992. godine, pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka, oslobađa dubrovačko primorje i Konavle. Oslobađaju se Miljevci, prostor između rijeke Krke i Drniša. Pritisak na Zadar umanjen je zauzimanjem brda Križ iznad Bibinja. Plave kacige mirno gledaju kako srpski topovi razaraju Osijek, Gospić, Sisak, Karlovac, Zadar i Šibenik. Izbjeglička kriza je na vrhuncu, pa u jednom trenutku Hrvatka zbrinjava milijun prognanika i izbjeglica. Dio njih će otići u treće zemlje. 1993. godina donosi oslobađanje zadarskog zaleđa od Zemunika do Maslenice, uključujući i zadarsku zračnu luku. Zbog oslobođenja vlastitih teritorija Hrvatskoj se prijeti sankcijama. U ljeto 1993. Beograd uključuje sva okupirana područja u svoj novčarski, poštanski i radiotelevizijski sustav. U zaposjednutim krajevima Hrvatske rabi se srpski jezik i ćirilično pismo. Vijeće sigurnosti UN-a nameće Srbiji najstrože sankcije, potpunu međunarodnu izolaciju. Istodobno, u listopadu Vijeće sigurnosti prvi put izričito potvrđuje da su UNPA zone integralni dio Republike Hrvatske, ali ne nudi mehanizme integracije. Stoga Hrvatska vojska oslobađa područje jugoistočno od Gospića, tzv. medački džep. Sporazumom o stvaranju bošnjačko-hrvatske federacije, u ožujku 1994. godine, između Hrvata i Muslimana prekinut je kratkotrajni rat u BiH. Federacija bi trebala usko surađivati s Republikom Hrvatskom. Istodobno se vode razgovori između Hrvatske i Srbije o mogućoj normalizaciji odnosa. Te godine Hrvatsku posjećuje papa Ivan Pavao II. koji se hrvatskom narodu obraća na hrvatskom jeziku. Njegove riječi znače ohrabrenje i nadu. Međunarodna zajednica, pak, predlaže gospodarske sporazume s odmetnutim Srbima, otvaranje autoceste, željezničkih veza i naftovoda, a tek potom politički sporazum. Nezadovoljstvo potezima međunarodne zajednice pojačava i plan veleposlanika zemalja Kontaktne skupine prema kojemu bi Srbi u Hrvatskoj dobili državu u državi, tzv. plan Z4. Hrvatska otkazuje gostoprimstvo plavim kacigama, na što Vijeće sigurnosti preimenuje mirotvorne postrojbe u Hrvatskoj u UNCRO (United Nations Confidence Restoratin Operation inb Croatia). One imaju zadaću nadzirati prekid vatre i hrvatske državne granice prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Hrvatska je u međuvremenu ojačala svoju vojsku. U akciji nazvanoj Bljesak 1. i 2. svibnja 1995. godine Hrvatska voska i redarstvenici oslobađaju zapadnu Slavoniju. Većina lokalnih Srba bježi u djelove BiH koji su pod srpskim nadzorom, odakle se za osvetu tuku hrvatski gradovi. U Splitu se sastaju najviši predstavnici Republike Hrvatske i Federacije BiH, te donose Deklaraciju o zajedničkoj obrani od srpske agresije. Sjeverno od Dinare započinju zajedničke akcije HVO-a i HV-a, nazvane Ljeto 95. Zauzimaju se Bosansko Grahovo i Glamoč. Knin je odsječen od zaleđa. Srbi odgovaraju granatiranjem Karlovca, Siska i Gospića. Na pregovorima u Ženevi odbijaju prihvatiti mirnu reintegraciju. 4. kolovoza počinje ključna hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja. U samo 48 sati oslobađaju se okupirana područja sjeverne Dalmacije, južne i istočne Like, te Korduna i Banije. 30000 srpskih vojnika i 80000 srpskih civila bježi iz Hrvatske, premda ih hrvatska vlast od početka akcije pozivaju da ostanu. Akcijom Oluja završen je Domovinski rat u kojemu je poginulo 11000 Hrvata, 37000 ih je ranjeno, a 3000 je nestalih. U BiH je do tada poginulo 10000 Hrvata, a ranjeno ih je više od 12000. Hrvatsko Podunavlje, tih 4,6 posto neoslobođenoga teritorija, neće biti vraćeno vojnom silom, nego mirnom reintegracijom. Misija UNTAES-a završila je 15. siječnja 1998. godine. Hrvatsko Podunavlje je razvojačeno, uspostavljena je hrvatsko-srpska prijelazna policija, uvedena je kuna i hrvatsko zakonodavstvo. Hrvatska kreće u obnovu - izravna materijalna šteta koju je imala u ratu iznosi približno 30 milijardi dolara.

a ko je prvi poceo?

Ovo sto si napisao gore je mozda istina gledana sa hrvtske strane, ali jeste li se svi vi koji ovaj grazdjanski rat u ex-Yugoslaviji zovete "domovinskim ratom" upitali:- KO je uopce prvi poceo? Ko se i zasto poceo ilegalno naoruzavati iz Madjarske iako je tu bila JNA, jedina militarna sila u drzavi? Ko je prvi prijetio Srbima u Dalmaciji i drugdje u RSK? Koji je bio razlog sto su se i Srbi poceli naoruzavati u RSK? Ko je zelio stvoriti ilegalnu i nepriznatu drzavu Hrvatsku dok je Jugoslavija jos postojala i dobivala svijetsku podrsku da ostane cijelovita? - Oprostite na istini, ali to ste bili VI, dio hrvatskog naroda koji je antijugoslovenskim ponasanjem prouzrokovao rat! Sami ste sebi donijeli rat i samo cete i snositi poslijedice. Smijali su vam se svi na Zapadu, i vidjeli svu vasu glupost, ali tako je! A Srbi ce se opet vretiti u RSK, i udje li Hrvatska u EU, morace primijeniti EU standarde za autonomije te dati RSK autonomiju. Knin ce opet biti i srpski i hrvatski grad! Nije ovo da podrzavam Srbe, njih ne volim vise od dobrih i postenih Hrvata, koji su sve vise na broju u Hrvatskoj. Jedino sto ne volim je kada se najblizi napadaju i sire mrznju medju sobom, stvarajuci time idealnu 'sapunicu' za gledanje Zapadu i okruzenju. Time se oni samo site svima vama i nude vam lazne nade u buducnost, a buducnost je jedina stvar koju mozete graditi samo kada ste zajedno! Cheers!

Не него је настала на усташком клању и избацивању Срба из устава.--Драган Стошић 17:12, 12. јун 2007. (CEST)

---

---

Све референциране чињенице ће на енциклопедијски начин бити имплементиране у текст чланка.

Молим без политиканства, сопственог истраживања, вријеђања, паушализовања и осталог троловања!!! Само конструктивни прилози ће се толерисати! --Kaster 18:39, 12. јун 2007. (CEST)