Pređi na sadržaj

Razgovor:Siget (grad u Mađarskoj)/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Eto zanimljivosti – na engleskoj, hrvatskoj i mađarskoj viki ovaj grad Hrvati i Srbi nazivaju Siget, a na našoj viki ga nazivamo Sigetvar. Iako postoji i naselje u Srbiji pod imenom Siget, za ovaj mađarski grad češće se u govoru koristi Siget od Sigetvar (ovo ni nisam čuo da iko koristi). --Wlodzimierz (razgovor) 14:00, 11. april 2010. (CEST)[odgovori]

Čini mi se da je trik u sledećem.Dodatak var,koliko sam skontao,u mađarskom znači tvrđava tj. grad (u srednjovekovnom smislu tog izraza),tako da se on odista zove Siget i u mađarskom.Pitanje ostaje koji se termin danas koristi u srpskom,ako se neki i koristi kao ustaljen,ali je ranije (pre vek il` dva) sigurno korišćen oblik Siget. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 18:31, 11. april 2010. (CEST)[odgovori]

Siget ili Sigetvar

Ćao!

Ja sam uradio ovu stranicu i dao sam joj mađarsko ime, jer:

  • Nije poznato mesto, koje se često čuje je u svakodnevici (kao što je obližnji Pečuj ili Segedin npr.);
  • Nije mesto naseljeno srpskom manjinom, poput Sentandreje, Čobanca ili Deske, pa da se usvoji po govoru mesnih Srba;
  • Nije blizu naše granice (kao što je sluča sa Hrvatskom), pa da se čuva stari naziv.

Inače, ova reč je na mađarskom složenica od reči siget + var (siget znači ostrvo, a var znači tvrđava ili srednjovekovni grad-utvrda). Ove reči možemo naći u rečima PetroVARadin, BjeloVAR, VukoVAR, odnosno ostrvo SIGET u Budimpešti i sl.

U vezi sa svim ranije ispričanim, mislim da bi i neki nazivi naselja gde i danas žive Srbi (pogledati veb stranicu Srpske manjinske samouprave - http://www.szerb.hu/ser/main.php?am=map) trebali biti promenjeni u "srpske": Novi Sentivan umesto Ujsentivan i Pantelija umesto Dunaujvaroš. Pa šta mislite o ovome?

Pozdrav! Bane --Ant83 (razgovor) 23:16, 11. april 2010. (CEST)[odgovori]



Nije poznato mesto, koje se često čuje je u svakodnevici (kao što je obližnji Pečuj ili Segedin npr.);


Odakle tebi pravo da određuješ koje je mesto poznato, a koje ne?

--Sly-ah (razgovor) 00:22, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]

Pa dobro bre majka mu stara...Pa valjda je red da se prvo citira Sveta Knjiga,pa tek onda ako neko huli sledi hlorovodonična kiselina u oči,a ne obratno. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 00:33, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]
pa slaja ima previse adrenalina, pa nije na odmet da ga malo izbaci na ovako jedan prikladan i civilizovan način. --Sič (Cosa dici?) 00:38, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]

Pa ček, majka mu stara... Gde je umro Sulejman Veličanstveni? Kod Sigeta ili Sigetvara? Gde je bila bitka, kod Sigeta ili Sigetvara? Takođe ne razumem zašto u zagradi piše grad u Mađarskoj, kad je sigurno poznatiji nego to naselje u Srbiji o kom Vlod govori? --Jagoda ispeci pa reci 01:14, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]

Za Bombardera: izgleda da si ti sebi dao prikladan nik: Oko pažljivo pročitaš opis izmene za Siget (grad u Mađarskoj), videćeš da lepo piše: po Pravopisu. A Pravopis imaš okačen na Internetu, pa izvoli proveriti moje navode.

Za Siča: Koliko me pamćenje služi, ja se tebi nisam obratio, a takođe se ne sećam da ti je Ant angažovao kao advokata.

Za Anta: To što si ti uradio je originalno istraživanje, bez obzira na zvučnu titulu kojom se hvališ. Ako si bio republički prvak u geografiji, to ne znači da ti je dozvoljeno da se petljaš u pravopisna pitanja. A to, da bez tebe ja ne bih imao šta da radim na Vikipediji - u potpunosti je tačno. Dokle god budeš brljavio po Vikipediji sa svojim nakaradnim poznavanjem jezika, nepriznavanjem Pravopisa i smaranjem svojim "naučnim dostignućima" - dotle ću ti ja visiti za vratom i raditi i prekovremeno, ako bude potrebno.

--Sly-ah (razgovor) 07:43, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]

Siget ili Sigetvar

Pa,

Pa ne vidim šta je tu sporno - da je Siget(var) manje poznat od Segedina i Pečuja. Ako sam bio republički prvak iz geografije valjda imam pravo da iznesem ovakvo "geografsko" mišljenje. Pečuj i Segedin imaju 15 puta više stanovništva i spadaju u 6-7 gradova u Mađarskoj sa više od 100 hiljada stanovnika. A i čisto sumnjam da je Siget(var) toliko zančajan da je unešen u zvanični "pravopis" našeg jezika (koji je unakazio imena pola inostranih gradova).

A gos'n Sly-ah je očigledno stručnjak za sve, pa i za geografiju - i za procenu koji je grad poznat, a koji ne. Ako bude nastavio ovako neprimerenim rečnikom i prepucavanjima na moj račun ja ću biti mnogo gori, pa makar me izbacili sa Vikipedije. Meni je već dosta njegovog stalnog prepucavanja na moj račun! Da nema mene ne bi imao šta raditi! A, kad već ima toliko volje za rad ikad je stručan oko jezika, bilo bi bolje da poveća tu kritično malu stranicu za beloruski jezik, kako je naznačeno. A i ostale stranice vezane za srpski jezik su znatno kraće nego sliče za druge slovenske jezike sa približnim brojem govornika.

Ovaj istorijski podatak koji je Jagoda iznela je zanimljiv i ja ga nisam primetio priliom prevođenja i razmatranja članka. Zbog mislim da je dobro je promenjen naziv članka.

Mada, moram priznati da bih ja pre ispoštovao mađarske Srbe i promenio nazive onih mesta koja sam spomenuo (Novi Sentivan i Pantelija).

Pozdrav! --Ant83 (razgovor) 02:03, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]

A i ako je Sly-ah već promenio naziv u neki koji već postoji trebao je napravio odgovarajuću stranicu "Višeznačnu odrednicu" sa vezama za oba članka. --Ant83 (razgovor) 02:05, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]

Siget

  • Mala enciklopedija Prosvete Beograd 1969 str 552
  • Enciklopedija Jugoslavije JLZ Zagreb 1968, tom 7 str. 192-194
  • Opća encilopedija JLZ Zagreb 1981 tom 7 str405
  • M.Mesić: Život Nikole Zrinjskog Sigetskog junaka Zagreb 1866
  • Stj. Ivšić: Podsjedanje i osvojenje Sigeta u gljagoljskom prijepisu hrvatskog opisa iz 1566 ili 1567, Starine JA 1918, 36
  • G Škrivanić: Turski pohod na Siget 1566, Vesnik Vojnog muzeja 1957, 4. — --Drazetad (razgovor) 09:14, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]



Dražeta, to su sekundarni izvori. Primarni izvor je Pravopis, a u njemu, u t.138, na stranici 222. sve je lepo objašnjeno. E sad, što se nekima ne sviđa Pravopis i što ga uopšte ne priznaju - to baš i nije moj problem.

--Sly-ah (razgovor) 10:04, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]