Razgovor:Suva planina/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Kandidat za sjajni članak na raspravi

Rasprava traje do: 10. maja 2012. u 20:00.

Komentari

Preletih preko članka onako ofrlje za sada i upadoše mi u oči skraćenice MNV koje se odnose na nadmorsku visinu. Takva jedinica jednostavno ne postoji. Ostaviti samo skraćenicu za metar. Isto tako kod visina i uopšteno kod brojeva hiljade su negde razdvojene tačkom negde ne pa bi bilo lepo da se to ispravi i da bude svugde jednako.

Ostatak primedbi za koje sam ubeđen da ih neće biti kad detaljnije pročitam članak. Izvinjavam se autoru što sitničarim zbog ovih detaljčića al eto hehe. --NikolaB (razgovor) 20:37, 3. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Predlozi su na mestu. Izvršio sam ispravke skraćenice mnv u m i uklonio tačke u brojevima.--Mile MD (razgovor) 21:04, 3. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Svaka čast svima koji su članak doveli na ovaj nivo. Pravi je odmor čitati nešto ovakvo o prirodi. Idućih dana ću pomalo svraćati i ispravljati greške koje uočim. Zasad nemam nikakvih primjedbi. --Miroslav Ćika (razgovor) 21:21, 3. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Neke zamerke

Mile, svaka čast, vidim da s istom predanošću radiš i teme koje ti nisu struka. Imam par napomena: crtice bi trebalo zameniti ili crtama ili ukloniti prostore oko crtica (crtice ne mogu imati beline ispred i iza). Ja sam neke ispravila, pa tako treba pregledati do kraja članka. Druga zamerka su reference ispisane ćirilicom. Za to nema ama baš nikakve potrebe, jer sprski poznaje dva pisma i ako je članak pisan u latinici, onda i reference treba da budu u istom pismu. Znam da neki imaju običaj da pri navođenju referenci/literature poštuju čak i pismo na kom je štampana knjiga, ali za tako nešto nema apsolutno nikakvog opravdanja u pravopisu, i bolje je poštovati jednoobraznost teksta. Hiljde bi trebalo da budu odvojene tačkom, jer iako je pravilno i odvajanje prostorom tj. belinom, postoji nepisani dogovor na njikipediji da se uvek hiljade odvajaju tačkama. Eto, toliko od mene za početak. Još jednom, svaka čast na članku. --Jagoda ispeci pa reci 22:13, 3. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Odlično Mile. Lep članak. Ja sam malo ispravljao posle godine ide tačka i odvajanje hiljada u brojevima. Bilo je mesta gde nije korigovano. Što se tiče pisma referenci, mislim da se prenosi pismo na kome je, a ne prevodi se na drugo. Prema tome po meni si dobro uradio i taj deo.-- Sahararazgovor 23:14, 3. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Zahvaljujem Jagodi i Sahari na konstruktivnim predlozima i saradnji. Potrudiću se da u narednim danima izvršim usklađivanje stranice sa Vašim predlozima.--Mile MD (razgovor) 23:47, 3. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Ne, Sahara, to je obično preterivanje koje nema osnova u lingivistici. Srpski se jednako piše i ćirilicom i latinicom. Stoga treba poštovati pismo teksta. Ako je ćiriličan tekst, domaće reference idu ćirilicom, ako je latiničan, latinicom. Ako insistiraš na tome, molim da mi se pokaže referenca gde to piše da mora da se poštuje pismo na kom je knjiga objavljena. A šta se radi kad je knjiga objavljena i u jednom i u drugom pismu? Koje onda pismo poštuješ? To je, kao što rekoh, obično preterivanje, i samo ćeš kršiti pravopisna pravila ako slediš taj besmisleni princip, jer ne poštuješ isto pismo u celom tekstu. Kao što rekoh, poznato mi je da u mnogm naukama stručnjaci to rade, ali to je potpuno neopravdano i nema osnova u srpskom pravopisu, štavše, samo krši pravopis. --Jagoda ispeci pa reci 08:52, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

To je tvoje ubeđenje kao i moje i oboje ravnopravno traže izvor.-- Sahararazgovor 10:53, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Ovo što ja govorim nije moje ubeđenje, nego zaključak na osnovu onog što piše i ne piše u Pravopisu. Piše da se u jednom tekstu mora poštovati isto pismo, a nigde ne piše da se reference trabaju navoditi u pismu u kom je objavljena knjiga. Dakle, ti si na redu. --Jagoda ispeci pa reci 11:37, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Proizvoljan zaključak, refefence su posebno, ima ih na svim jezicima i pismima.-- Sahararazgovor 12:25, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Drago mi je što priznaješ da donosiš proizvoljne zaključke. --Jagoda ispeci pa reci 12:28, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Žao mi je što nemaš drugih pristojnih argumenata:)-- Sahararazgovor 12:37, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Jagoda, prebacivanje pisma [1] na kome je izvor je nepotrebno. Pokušaj da uvažiš stavove ostalih koji učestvuju u raspravi. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 12:44, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Kad drugi pored stavova budu imali i argumente i reference kojima će podržati svoje argumente, onda ću da ih uvažim. Ovako, na osnovu "ja mislim" ne uvažavam ništa. --Jagoda ispeci pa reci 12:47, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Ne trebaju ovde argumenti, dozvoljeno je navođenje izvora na pismu i na jeziku na kom su napisani. Nema potrebe da izvor koji je na ćirilici prebacuješ na latinucu [2]. A prihvati i stavove ostalih koji učestvuju u raspravi, nemoj samo po svome i sve na svoju ruku. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 12:54, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Nije ona glavni urednik ovog sajta i mi moramo samo da klimamo glavom, za tvrdnje koje će se izmeniti posle određenog vremena. Ako je obavezan izvor onda to važi za sve.-- Sahararazgovor 12:54, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Kako to ne trebaju argumenti? Pa šta onda, onda svako da radi šta mu se najviše dopada? Ne, dragi moj BČ. Argumente na sunce, pa da vidimo da li imate pravo ili ne. Izjave tipa "Ne treba to raditi zato što ne treba." bez ikakve dalje argumentacije na Vikipediji ne piju vodu. To bi već trebalo da znate obojica, jer ste stari urednici. Naravno da treba da prebacim izvor koji je na ćirilici u latnicu jer je ceo članak u latinici. Da je ceo članak u ćirilici i da stoji izvor ispisan u latnici, promenila bih na ćirilicu. Dakle, pismo teksta komanduje. Tako kaže pravopis. Ne može se pisati malo ćirilicom malo latinicom. Jedino odstupanje koje je dozvoljeno jeste kad je izvor stran. A ovi nisu. Dakle, sve istim pismom, ovde, latinicom.--Jagoda ispeci pa reci 13:55, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

PS:Tebe Sahrara ne razumem. Šta ako je obavezan izvor važi za sve? Ko je uopšte govorio o (ne)obaveznosti izvora? Naravno da su potrebni izvori, to niko ne dovodi u pitanje. Ovde pričamo o PISMU izvora. Ne o samom izvoru, FJI. --Jagoda ispeci pa reci 13:57, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
U toku rasprave na kandidovanom članku si dala primedbu, koja nije zasnovana na izvornim dokazima (nisi ih još priložila), a druge optužuješ da donose zaključke bez izvora. Pravilo o ujednačeno pismo se odnosi na tekst članka, a ne na reference. Ako je drugojačije šta bi radili sa referencama na engleskom jeziku? Normalno je da se referenca piše sa pismom u kome je i štampana i prepoznatljiva. Tako je autor i uradio, staVILA SI MU NE OSNOVANU PRIMEDBU BEZ DOKAZA, A OPTUŽUJEŠ DRUGE. Ja sam samo podržao autora, pošto je to ispravno. Nisi dala dokaze o suprotnom.-- Sahararazgovor 14:09, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Gde to piše da je normalno? I ako je na engleskom, znači da nije na srpskom, zar ne? A ako je latinicom ili ćirilicom, oba puta je na srpskom, zar ne? Dakle, deder ne mešaj babe i žabe. Razloge (NE dokaze, jer ne moram ja ništa da dokazujem, sve se lepo vidi) za primedbu kao i argumente koji je podržavaju dala sam na ovoj stranici više puta. Vi, za razliku od mene, niste dali nijedan argument osim "Sasvim je normalno". Gde to piše, na osnovu čega zaključuješ da je to normalno, a da nije na osnovu toga da se to tebi lično čini boljim? I ne viči. Umem ja da čitam i mala slova. --Jagoda ispeci pa reci 14:27, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Jagoda, dati su ti argumenti da je na Vikipediji dozvoljeno unošenje izvora na pismu i jeziku na kome su izvori. Već su ti dva korisnika objasnila da nije potrebno da prebacuješ iz jednog pisma u drugo kao ovde [3]. Isto tako sam ti skrenuo pažnju da na stranici za razgovor treba da uvažiš argumente i stavove drugih korisnika, a ne da tjeraš inat i da totalno ignorišeš sve ostale i sve apsolutno radiš po svome. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 14:58, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Tera ona svoje i kada vidi da nije u pravu. Jagoda, koje argumente si dala? sada mi objašnjavaš da je srpski srpski i da je engleski engleski. Dala si primedbe i praviš ispravke bez uporišta i razloga za taj pogrešan stav i sada ćeš sve izvrnuti da dokažeš tuđu krivicu.-- Sahararazgovor 16:35, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Ma koji bre argumenti, BČ? Ja osim vaših ličnih mišljenja tipa: "Nema potrebe, jer to ja tako kažem i tačka." ne videh, a to, priznačeš, nisu nikakvi argumenti. Osim toga, šta se toliko upinjete, kad je Mile sam sve prebacio već kako treba i čovek se ne buni. Zna čovek da odredi šta je preče, i takođe zna da je najvolje kad svako svoju struku gleda -- rad je daleko brži i prijatniji. Mogli biste da se ugledate malo n anjega, a en da me jurite po Vikipediji i da iz petnih žila se trudite da izazovete svađu. To nije ni lepo a bogami ni vikipedijanski. A i postaje dosadno i naporno. --Jagoda ispeci pa reci 21:38, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Šta napriča nevinašce. Da se ne veruje. Sama sebe definiše.-- Sahararazgovor 22:50, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Sahara, očigledno je da si došao da se svađaš, a ne da komentarišeš članak. Suzdrži se irelevantnih i nepotrebnih komentara i svima lepo. --Pavlica pričaj 22:58, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

I kada si unapred predodređen za pristrasnost, upoznaj se sa problemom i materijom pa nećeš toliko omanuti.-- Sahararazgovor 23:26, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

I kada si unapred predodređen za predrasude, te kad su ti oni dani, ne moraš svoje nezadovoljstvo da rešavaš na Vikipediji. Tvoji komentari nisu vezani za članak, stoga ti predlažem da prepustiš ovu stranicu onima koji žele svojim komentarima da unaprede isti. --Pavlica pričaj 23:32, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Poglavlje Reljef

U ovom poglavlju se nalazi tekst koji treba da se podeli na bar tri različita poglavlja (a možda i više), jer sadrži tekst koji je pre svega vezan za geologiju, zatim za geomorfološke karakteristike (reljef) i deo za koji nisam sigurna kako ga treba nazvati, pošto govori o nekim prirodnim odlikama, kao što je to od kog do kog sela se prostire, gde su šume, pašnjaci, i sl. E sad, da li da ja ovo popravim, ili da objasnim šta gde treba, pa da popravi autor? --Ana piši mi 19:08, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Slobodno popravi, ipak si ti stručnija od mene za ovu oblast. Hvala unapred. --Mile MD (razgovor) 19:37, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Popravila sam. --Ana piši mi 20:36, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Hvala, sada je puno bolje. --Mile MD (razgovor) 21:09, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Reference

Svaka čast na članku, ništa manje nisam ni očekivao od urednika poput tebe, ali ipak imam par primedbi, doduše manjih. Radi se o referenciranju. Ispravio sam reference u uvodnom delu, a tako bi trebalo da izgleda tokom čitavog članka. Iza tačke, ili nekog interpunkcijskog znaka, bez spacioniranja. Usput, primetio sam na nekoliko mesta da na kraju rečenice fali tačka. --Pavlica pričaj 21:56, 4. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala, izvršio sam sređivanje po tvojim primedbama. Ako sam nešto omaškom ispustio ukaži, ispraviću--Mile MD (razgovor) 09:11, 7. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Pročitao sam detaljno ceo članak i mogu samo reći da je fenomenalan. Jedino treba prepraviti interviki vezu za Crvenu reku koja vodi ka istoimenom hidrografskom objektu u Aziji. Sve ostalo je savršeno. --NikolaB (razgovor) 15:34, 7. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala, ispravljeno. Umesto Crvena reka trebalo je da stoji Crvena Reka — --Mile MD (razgovor) 16:38, 7. maj 2012. (CEST)[odgovori]

:Ne, Mile, ne treba veliko slovo u "reka". Imena geog. pojmova pišu se velikim slovom samo u prvoj reči. --Jagoda ispeci pa reci 17:58, 9. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Prošao sam sve, i ispravio manje greškice što sam pronašao. Nemam daljih primjedbi i glasaću za. Članak je zaista pravo osvježenje. --Miroslav Ćika (razgovor) 17:33, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Flora i fauna

Svaka čast na trudu. Imam par primedbi koje se tiču flore i faune.

1. Fitocinteza barske ive - fitocinteza ne postoji. Barem ja nisam čuo. Proveri u izvorima da li ne stoji fitocenoza.

Ispravljeno--Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

2. Smrčova šuma - mislim da treba smrčeve šume (smrčeva šuma) ili još bolje šume smrče

Ispravljeno--Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

3. Šuma sladuna i cera - linkovano je cer, mislim da su ovo sve biljne zajednice o kojima bi jednog dana trebali da imamo članke tako da bi ovo konkretno trebalo da linkuje na Quercetum frainetto cerris ili Šume sladuna i cera, malo je bzv. da linkujemo samo deo naslova asocijacije. To bi bilo otprilike isto kao kada bi smo kod vrste Hrast lužnjak linkovali samo deo hrast.

Ispravljeno--Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

4. Ksenotermne šume - verovatno se misli na kserotermne, ali proveri u izvofu. Ovu vrstu šuma zovu i kserofilne, a pošto već koristiš hidrofilne i mezofilne, onda bi trebalo kserofilne

Ispravljeno-zamenjeno izrazom kserofilne--Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

5. Quercus cem's - ovo ne postoji. Postoji više vrsta hrastova, ali cem`s ne postoji. U svakom slučaju ako nije navedeno koja je vrsta, nije ni bitno toliko, ali latinski naziv za Hrast ti ne treba (inače to je rod Quercus)

Ispravljeno-Quercus--Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

6. Predlažem ti da ne koristiš šablon jez-lat za latinske nazive vrsta. Koristi ih bez tog šablona, malo je bzv. da stoji npr (lat. Acer campestre). Takav način pisanja u biologiji nije uobičajen. Podrazumeva se da su nazivi biljaka na latinskom tako da je ovo suvišno. Dodatno je ružno to što to lat. stoji ćirilicom dok je ostatak teksta latiničan.

Ispravljeno-uklonjen šablon lat--Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

7. Takođe ti preporučujem da svuda linkuješ nazive vrsta na latinskom, pošto narodni nazivi često variraju. I nema potrebe linkovati i na latinskom i na srpskom.

Ispravljeno, izuzev gde postoje već napisani članci na srpskom--Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

8. Treba posebno istaći da je na Suvoj planini ponovo zabeležena pojava dugo isčezle vrste sa ove planine, bele kanje (lat. Neophron percnopterus). Zato je Suva planina, kao područje značajnog stanište ptica, uvršteno u međunarodni spisak IBA područja, kao prostor pogodan za posmatranje i proučavanje ptica i ima nacionalni kod »SER 028«. - ovo treba preformulisati. Da bi nešto postalo IBA područje potrebno je mnogo uslova. Sama bela kanja ne može biti uslov da nešto postane IBA područje.

Ispravljeno- rečenica Treba posebno istaći da je na Suvoj planini ponovo zabeležena pojava dugo isčezle vrste sa ove planine, bele kanje (lat. Neophron percnopterus) navedena je kao napomena --Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Inače svaka čast na trudu za uređenje članka --Jovan Vuković (r) 18:02, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Hvala, na uloženom trudu i konstruktivnim savetima. --Mile MD (razgovor) 19:29, 8. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Flora i fauna 2

Sada bih stavio onu sliku lajk sa fejsa što bolen stavlja. Inače još jedna sitnica:

1. Suvu planinu i njegove ekosisteme naseljava raznovrsna fauna koja je sve više ugrožena uništavanjem biljnog pokrivača kao njihovog prirodnog staništa. To je i glavni razlog što su insekti i reptili najbrojnija fauna ovog područja. Ovo nikako nije tačno. Insekti su najbrojnija fauna svakog područja, tako da uništavanje biljnog pokrivača utiče na celokupno smanjenje faune, možda i više na insekte nego na sisare i ne može biti razlog da insekti budu najbrojniji.

Ispravljeno- rečenica To je i glavni razlog što su insekti i reptili najbrojnija fauna ovog područja, zamenjena je rečenicom To je i glavni razlog što uništavanje biljnog pokrivača utiče na celokupno smanjenje faune ovog područja.--Mile MD (razgovor) 08:01, 9. maj 2012. (CEST)[odgovori]

2. Najčešće čine šumska sova, buljina, tetreb, jarebica, kamenjarka - proveri da li su jarebica i kamenjarka odvojene, verovatno se misli na jarebicu kamenjarku, koja je bitna vrsta na našim planinama.

Ispravljeno-zabunu je uneo pri kucanju greškom unet zarez.--Mile MD (razgovor) 08:01, 9. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Još jednom čestitam na radu na ovom članku. Svaka čast. --Jovan Vuković (r) 01:43, 9. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Još jednom, hvala na konstruktivnim primedbama koje su u stručnom pogledu popravile kvalitet članka i čestitkama. --Mile MD (razgovor) 08:01, 9. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Slike

Ja bih neke slike malo povećala, lepe su, šteta da se ne vidi. Pogotovu one pri dnu članka gde ima dosta teksta, tu bi baš bilo dobro da se malo povećaju. Takođe bih ih rasporedila malo levo malo desno, mnogo je monotono da stoji sve na jednoj strani... --Jagoda ispeci pa reci 22:45, 9. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Sve slike i galarije slika su uvećane. Raspored slika sa desne strane je najpodesniji za praćenje teksta i tabela (što je u ovom članku, po meni, veoma značajno).--Mile MD (razgovor) 23:26, 9. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Što se tiče slika, slažem se za stranu. Iako kad se preleti tekst lepše izgleda kada su razbacane, meni je kada čitam najlepše i najpraktičnije da stoje samo sa desne strane. I to u svim tekstovima --Jovan Vuković (r) 03:10, 10. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Prvo poglavlje

Nekako mi ne stoji ovaj Specijalni rezervat prirode na početku... Možda treba tako, ali ne razumem zbog čega? Kad pogledam "reprezentativnost: Područje rezervata se po reprezentativnosti valorizuje najvišom ocenom, zbog velikih površina pod pašnjacima i šumskim kompleksima i pojedinih predstavnika flore, faune i vegetacije.", nekako bih ovo stavio na kraj (eventualno na početak) odeljka sa florom i faunom. Inače, rekao bih odličan članak, ali neću jer nije odličan već sjajan --V. Burgić (reci...) 08:00, 11. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Prihvatio sam tvoj predlog (koji je sasvim ok) i ugradio pasus „Specijalni rezervat prirode“ u drugi deo članka o ekosistemima Suve planine. Hvala,--Mile MD (razgovor) 09:00, 11. maj 2012. (CEST)[odgovori]

srpski i latinski nazivi

U I režimu zaštite: bela kanja,[c] suri orao, sivi soko, orao zmijar, riđi mišar, kratkoprsti kobac (Circaetus gallicus, Accipiter gentiles, Accipiter nisus, Buteo buteo, Aquila chrysaetos, Falco peregrinus).

Zašto je ovako nabacano u zagradi, da se ne zna koji se latinski naziv odnosi na koji srpski. Uopšte ne idu redom i nema bele kanje na latinskom, a ima jastreba, kojeg nema na srpskom--Zrno (razgovor) 20:13, 11. maj 2012. (CEST).[odgovori]

Izvršene izmene i sada ista rečenica ovako glasi:
U I režimu zaštite: bela kanja (Neophron percnopterus),[c] suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco peregrinus), orao zmijar (Circaetus gallicus), riđi mišar (Buteo buteo), kratkoprsti kobac (Accipiter brevipes), jastreb (Accipiter gentiles).
Hvala,--Mile MD (razgovor) 21:46, 11. maj 2012. (CEST)[odgovori]

buteo buteo

Riđi mišar nije Buteo buteo, to je obični mišar. Riđi mišar je Buteo rufinus.