Razgovor s korisnikom:Mićko

Pozdrav, Mićko. Dobro došli na Vikipediju na srpskom jeziku!
Zdravo, Mićko. Hvala na učešću u projektu. Nadamo se da ćete uživati u saradnji i da će vam boravak s nama biti prijatan.
Vikipedija na srpskom jeziku je slobodna enciklopedija koja je nastala 2003. godine. Od tada smo uspostavili različita pravila u našoj zajednici. Odvojite malo vremena i pročitajte sledeće teme, pre nego što počnete da uređujete Vikipediju.
	Pet stubova Vikipedije Šta je Vikipedija?		Pomoć Opšti priručnik za uređivanje Vikipedije
	Uputstva Brzo naučite da pravite izmene, korak po korak		Pesak Za uvežbavanje rada na Vikipediji
	Osnovni kurs Traži personalizovanu pomoć pri prvim pokušajima		Naučite kako se uređuje stranica Vodič za uređivanje stranica
	Stvari koje ne bi trebalo da radite Sažetak najučestalijih grešaka koje treba izbegavati		Najčešće postavljana pitanja Pitanja koja mnogi postavljaju
	Pravila Vikipedije Pravila i smernice koje je usvojila zajednica		Trg Mesto gde možete pitati druge vikipedijance
Dugme za automatski potpis Potpisujte se na stranicama za razgovor pomoću četiri tilde (~~~~) ili klikom na dugme koje se nalazi iznad uređivačkog prozora — time dodajete vaše korisničko ime, trenutno vreme i datum. Takođe, nemojte se potpisivati u člancima. Pre nego što počnete s uređivanjem članaka, pročitajte važne napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji. Članci na Vikipediji na srpskom jeziku mogu se potpuno ravnopravno uređivati ćirilicom i latinicom, ekavicom i ijekavicom, ali nije dozvoljeno mešanje pisama niti izgovora u istom članku. Izmene latinicom u ćiriličkom tekstu (i obrnuto) i izmene „osisanom” latinicom, odnosno ASCII-jem, biće uklonjene bez odlaganja. Don't speak Serbian? Sr-0? - talk to us via our Village Pump in English.

Nadamo se da ćete uživati sa nama doprinoseći Vikipediji i da ćete postati njen stalni korisnik. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na nekoj od stranica na Trgu. Još jednom, dobro došli na Vikipediju, projekat slobodne enciklopedije. Srećan rad!--Đorđe D. Božović (razgovor) 23:12, 28 decembar 2005 (CET)

Alin Potok

Pozdrav, Mićko! Odličan članak o Alinom Potoku. Jesi li odatle? --Đorđe D. Božović (razgovor) 23:38, 28 decembar 2005 (CET)

Jovan Mićić

Pozdrav, Mićko. Mogu li da znam kojom se literaturom o serdaru Mićiću služiš, pošto nam se literature očigledno ne poklapaju? --Đorđe D. Božović (razgovor) 15:44, 29 decembar 2005 (CET)

Spomenice i zahvalnice

Ovdje na Vikipediji imamo niz raznih spomenica kojima odlikujemo vrijedne korisnike. Sve njih možeš vidjeti na stranici Vikipedija:Spomenice. Postoje spomenice za izmjene, kojima se odlikuju korisnici sa određenim brojem izmjena na Vikipediji. Ti ćeš prvu spomenicu za izmjenu dobiti kad napraviš više od 10 izmjena i tako ćeš zvanično postati srpski Vikipedijanac, a onda malo po malo... :) Pored njih postoje i mnoge druge spomenice, a jedne od njih zovu se Zlatiborke (idi na ovu stranicu da vidiš više o njima). One se dodjeljuju korisnicima koji doprinesu srpskoj Vikipediji pišući o svom rodnom kraju ili nekom drugom srpskom kraju. Pošto si ti napisao izvrstan članak o Alinu Potoku, dodjeljujem ti Zlatnu Zlatiborku, koja se inače može dodijeliti samo korisnicima iz zlatiborskog kraja. Možeš je vidjeti na svojoj korisničkoj stranici. :) Ponosno ponesi svoje odličje i nadam se da će ih biti još puno. --Đorđe D. Božović (razgovor) 19:22, 29 decembar 2005 (CET)

Što se tiče Jovana Mićića, ja raspolažem uglavnom knjigama o zlatiborskoj prošlosti od Miće Đenića, vjerovatno si čuo za njega, bio je profesor istorije u Čajetini, sad je penzioner, objavio je gomilu knjiga o Zlatiboru, a njegova ćerka Nena, koja je takođe istoričar, bila je jedno vrijeme direktorka etno-sela u Sirogojnu. Uglavnom, u Đenićevim knjigama ("Zlatibor", "Zlatibor u prošlosti"), u knjigama Ljubiše R. Đenića ("Zlatiborski letopis"), Nene Đenić ("Zlatibor iz starog albuma"), kao i u knjigama dr Stevana Ignjića (radi se o knjizi "Užička nahija"), može se naći da je Mićić zaista dospio u Vračarske rupe, odakle je sproveden u Gurgusovac. Zatim je oslobođen, pa opet vraćen u Gurgusovačku kulu, gdje je ubrzo potom umro. Vidim da se autori ne slažu ni oko njegove titule. Naime, Đenići i Ignjić kažu da je Mićić 1815-te godine dobio titulu serdara, a 1819-te zvanje kneza. Iste godine knjaz Miloš mu daje "nadzirateljstvo" nad Užičkom i Sokolskom nahijom. --Đorđe D. Božović (razgovor) 19:22, 29 decembar 2005 (CET)

Za nas Zlatiborce (ja sam sa Voda) i za druge koji se interesuju za Zlatibor napravljen je i vikipedijanski portal Zlatibor. Inače, osim tebe i mene, na srpskoj Vikipediji, bar koliko je meni poznato, ima još jedan Zlatiborac - Petronije Šuljagić. :) --Đorđe D. Božović (razgovor) 19:22, 29 decembar 2005 (CET)

Korisnička stranica

Malo sam ti sredio korisničku stranicu, ti dodaj i prepravi šta ti se sviđa (to je ipak tvoja korisnička stranica :)). Ako hoćeš, preslikaj moju korisničku stranicu i samo promijeni moje podatke u svoje. ;) --Đorđe D. Božović (razgovor) 19:29, 29 decembar 2005 (CET)

Zdravo, Mićko

Evo mene opet. Imam tri stvari da ti kažem:

1. Ne mijenjaj Kraljeve Vode u Zlatibor, molim te.
2. Šta imaš protiv Pinus Silvestris Variegata Zlatiborica, to je latinsko (naučno) ime zlatnog bora?
3. Jesi li siguran da su Partizanske Vode promijenile ime u Zlatibor 1991-ve godine? Meni se čini da je bilo nešto kasnije.

Pozdrav, --Đorđe D. Božović (razgovor) 13:06, 31 decembar 2005 (CET)

Zlatni bor

Odlično, Mićko, već duže vrijeme se kanim da napišem članak o zlatnom boru, ali nikako to da uradim! Mada, mislim da bi mogao da napraviš poseban članak zlatiborski borovi gdje ćeš da prebaciš sadržaj članka zlatni bor, a da u tom članku ostane samo tekst o zlatnom boru. Šta misliš? --Đorđe D. Božović (razgovor) 13:59, 31 decembar 2005 (CET)

Zlatibor i zlatiborska visoravan

Čini mi se da je odavno prevaziđeno to ograničavanje Zlatibora na prostore između Sušice i Čigote, tzv. zlatiborska visoravan. Danas to „stručno“ zovemo središnji dio Zlatibora. ;) Pa reci pravedno, je li Alin Potok na Zlatiboru ili nije? Milisav Đenić je u knjizi „Zlatibor, turistička panorama“ jasno objasnio šta je pravi Zlatibor (slika), a šta je taj njegov središnji dio, na koji se često ograničava cijela planina. Gluposti li, jedni zovu planinu tako, drugi samo jedan njen dio, a treći samo jedan njen gradić. --Đorđe D. Božović (razgovor) 16:59, 31 decembar 2005 (CET)

Opet o Zlatiboru i ponečem drugom.

Zlatibor je znatno širi pojam od pojma zlatiborska visoravan. Niko normalan kad govori o visoravni ne misli da je to ceo Zlatibor. Visoravan je samo jedan deo Zlatibora, neki misle najlepši. Na njemu je konačno sve i počelo. Opis zlatiborske visoravni nije moje privatno mišljenje. To je opis dr geografije.

Sasvim sam siguran da je Zlatibor dobio sadašnje ime 1991. godine. Ako želite mogu vam dati i datum. Ali neka za sada ostane na ovome.

Bio sam sa Dr Tošićem da obiđemo bor koji je on identifikovao. Nije bio pod zaštitom i već tada je bio u dosta jadnom stanju. Verovatno su mu uzimali mladare za kaleme. Radovalo bi me da mi navedete ko ga je i kada uzeo u zaštitu.

Podatak o nazivu Zlatiborski srez je potpuno tačan, prepisao sam ga kada sam prevrtao podatke u Arhivu u Užicu. I ostali podaci o promeni naziva naše knežine, kapetanije i sreza su pouzdani. Ovaj posao shvatam veoma ozbiljno. Trudim se da dajem samo proverene i proverljive podatke. Ako procenim da ovo počinje da liči na oglasnu tablu, ili sastanak mesne zajednice, gde se samo iznose mišljenja a ne činjenice, biće mi jako žao. Potrudimo se da ne bude tako.

Isuviše volim Zlatibor da bih se sa njim igrao. Ne možemo mi zato što ga volimo negirati činjenice. Ne možemo tvrditi da na Zlatiboru nema magle ako meteorolozi preciznim svakodnevnim merenjima, utvrde da godišnje ima 110 dana sa maglom. Možemo samo dodati da ta magla ne traje uvek ceo dan nego je najčešće ograničena na jutarnje časove. Iskreno za saradnju.

O visoravnima, borovima, magli, a najviše o mjesnoj politici...

Zapravo, na centralnom dijelu Zlatibora, toj visoravni, tj. na Kraljevim Vodama, veoma rijetko, usuđujem se da kažem skoro nikad, nije bilo magle. Magla je došla na Vode kad je izgrađen onaj tunel na putu za Čajetinu. --Đorđe D. Božović (razgovor) 12:37, 1 januar 2006 (CET)

Šta je Zlatibor i kuda se prostire? Mnogi doktori geografije su odgovarali na ovo pitanje i svi su davali drukčije odgovore. Na primjer, neki kažu da je Murtenica posebna planina i da nije dio Zlatibora. Neki to kažu čak i za Šargan. Ima geografa koji Mučanj (vrh zapadno od Zlatibora) smatraju dijelom masiva Zlatibora. Za njih je Zlatibor sve od Zaovina i Drine do Uvca i Ivanjice (baš znam jednog doktora geografije koji to kaže). Ja sam sklon mišljenju da je Zlatibor planina koja obuhvata teritoriju bivšeg Zlatiborskog sreza, odnosno već dio opštine Čajetine, nekadašnju opštinu Kremna i dijelove opštine Nove Varoši sjeverno od Uvca. To je Zlatibor i za prof. Milisava R. Đenića, dok njegova ćerka Snežana Đenić-Ajdanić u svojoj knjizi "Zlatibor iz starog albuma" ograničava Zlatibor na prostore između gornjeg toka Sušice, Vijogora, Čigote i Tornika. A neki za cijeli Zlatibor smatraju samo zlatiborsku visoravan koju si ti opisao, odnosno samo taj gradić problematičnog imena. --Đorđe D. Božović (razgovor) 12:37, 1 januar 2006 (CET)

Pročitao sam šta si napisao o borovima. Josif Pančić je vidio zlatni bor 1875-te u Negbini i nije povjerovao da je to posebna vrsta četinara, već običan crni bor koji je obolio. Kosta Urošević je isti taj bor obilazio od 1910-te do 1914-te godine i procijenio njegovu starost na 200 godina. Zaključio je da nije u pitanju oboljeli bor, kako Pančić kaže, jer da je tako, taj bor bi se odavno osušio. Naprotiv, taj bor je svake godine iznova vegetirao. Proučavajući zlatni bor na Zlatiboru i zlatnu bukvu na Vlasini, dr Lujo Adamović je konačno osporio Pančićeve tvrdnje (dakle, i on je proučavao isti onaj Pančićev bor iz 1875-te). On je iz sjemena zlatnog bora dobio rasad sa žutim lišćem (bar je tako tvrdio). 1935-te i 1936-te godine Salih Omanović dolazi na Zlatibor i obilazi taj isti bor, i on zaključuje da je u pitanju jedna rijetka vrsta bijelog bora. On je dao boru ime Pinus Silvestris variegata Zlatiborica. Iste godine, stablo je proglašeno rijetkošću, ograđeno i zaštićeno. (Salih Omanović, "Kako je pronađen zlatni bor", 1962-ge godine) 1971-ve godine Miodrag Ćurčić iz Užica je uspješno okalemio desetak zlatnih borića. Dakle, svi oni su proučavali jedan isti bor, koji od početka XVII vijeka stoji u Negbini. Ja sam, čitajući članak zlatni bor, dobio utisak da se radi o više borova. Poznato mi je i da se bor izvalio. Ime Zlatibor upotrebljava se od XVII i XVIII vijeka, a tad je zlatni bor stajao u Negbini (možda ih je bilo i više u okolini). 1855-te godine nastao je Zlatiborski srez, dakle novo ime je ozvaničeno. I ruja je bilo nekad po čitavom Zlatiboru, a sad samo u Semegnjevu i Uvcu, tako je i zlatnog bora možda nekad bilo svuda, a onda samo jedan u Negbini. --Đorđe D. Božović (razgovor) 12:37, 1 januar 2006 (CET)

Kraljeve, partizanske, zlatiborske, ničije... U pravu si, ovo baš podsjeća na sjednicu skupštine opštine Čajetine. --Đorđe D. Božović (razgovor) 12:37, 1 januar 2006 (CET)

Bor(ovi). Ja sam zaista do sad imao utisak da se svo vrijeme radilo o jednom jedinom istom zlatnom boru koga su svi ti poznavaoci proučavali i davali mu različita imena jer su imali različita mišljenja. Pančić je mislio da je običan oboljeli crni bor, Adamović je mislio da je poseban varijetet crnog bora, a Omanović da je poseban varijetet bijelog bora. Ja sam mislio da se radi o jednom istom boru za koji ovi naučnici nisu imali isto mišljenje. Možeš li da mi obezbijediš neki podatak gdje se kaže da je onaj Pančićev i Adamovićev crni bor izvaljen prije nego što je došao Omanović i da je taj Omanovićev bor nikao poslije tog Adamovićevog? Čitajući literaturu, ja i dalje imam mišljenje da je od osamnaestog vijeka do 1999. godine u Negbini stajao jedan isti zlatni bor za koji su naučnici imali različito mišljenje i davali mu različita latinska imena, od kojih je Omanovićevo mišljenje na kraju prihvaćeno. Još ćemo ovo provjeriti - da li se radi o jednom istom zlatnom boru (Ljubiša R. Đenić je takođe izvor za ovu tvrdnju) ili o više njih. --Đorđe D. Božović (razgovor) 16:26, 3 januar 2006 (CET)

Zlatiborski srez. Milisav R. Đenić, "Zlatibor"; Milisav R. Đenić, "Zlatibor u prošlosti"; Milisav R. Đenić, "Zlatibor - turistička panorama": Ime Zlatibor prvi put se sreće u zvaničnim dokumentima 1855. godine, kada je, prilikom nove administrativne podele Srbije, bivši Rujanski srez podeljen na Ariljski i Zlatiborski. Ovo znači treba još provjeriti, ako ništa stavićemo ovako: 1855. (1850.) godine. --Đorđe D. Božović (razgovor) 16:26, 3 januar 2006 (CET)

Mikailo i Ljeposava. U ovom slučaju Mikailo, Bog da mu dušu prosti, stvarno je ispao kao žena - živio je na mirazu u Mokroj Gori, na Ljeposavinom imanju. :) --Đorđe D. Božović (razgovor) 16:26, 3 januar 2006 (CET)

Kraljeve Vode. Ovo ime (u množini) se zaista često koristi među stanovništvom samih Voda, ako baš hoćeš možemo da stavimo Kraljeve Vode (Zlatibor) ili Zlatibor (Kraljeve Vode). --Đorđe D. Božović (razgovor) 16:26, 3 januar 2006 (CET)

Zlatiborci. Molim te, pogledaj članak Zlatiborci, tu jedna od prvih rečenica glasi Svi Zlatiborci su Srbi pravoslavne vjeroipovijesti. Ostali Vikipedijanci smatrali su da je ovo netačna i pristrasna tvrdnja, pa je stavljen šablon da članak nije neutralan. Naravno da nisu svi ljudi koji danas žive na Zlatiboru pravoslavci, ali napisavši to, ja uopšte nisam mislio na njih, nego na one prave zlatiborske porodice, koje su sve, naravno, pravoslavne. Međutim, traži se neki izvor da bi se sklonio šablon. Pokušaj nekako da pomogneš. --Đorđe D. Božović (razgovor) 16:26, 3 januar 2006 (CET)

Spomenice

Trenutno imaš 24 izmjene na srpskoj Vikipediji, čime dobijaš spomenicu za 10 ostvarenih izmjena. Sljedeća spomenica je za 40 izmjena, i siguran sam da ćeš je dobiti veoma uskoro. :) --Đorđe D. Božović (razgovor) 14:36, 4 januar 2006 (CET)

Srećan Božić

Hristos se rodi!

---

Želim ti puno zdravlja, uspjeha i sreće u 2006-toj godini.

--Đorđe D. Božović (razgovor) 01:17, 8 januar 2006 (CET)

Aman, čovječe, polako!

1. Članku Kraljeve Vode je promijenjeno ime u Zlatibor (naselje). Zahvaljujem na tvojoj brizi za ugled Zlatibora i Vikipedije. Naziv Kraljeve Vode nisam ja izmislio, samo to da raščistim.
2. Nemam namjeru da krivotvorim godinu nastanka Zlatiborskog sreza, ne vidim kako to meni uopšte može da ide u korist. Pisao sam 1855. zato što sam tu godinu našao u literaturi koju sam koristio. Ti si našao 1850. godinu u drugoj literaturi, ali to ni tebi ne daje za pravo da budeš tako tvrdoglav i da misliš da si samo ti u pravu, možda tvoje knjige griješe? Pogledao sam "Zlatibor u prošlosti", istina je da na 33. stranici zaista piše da je Zlatiborski srez nastao 23. maja 1850. godine. Pogledaj knjigu "Zlatibor - turistička panorama", na 5. stranici stoji 1855. godina, a u knjizi "Zlatibor" Milisava R. Đenića ista ta godina se navodi na 7. stranici. Dakle, ako je u pitanju greška, nije moja i nije namjerna. Gdje god nađeš da piše 1855. godina, prepravi u 1850. Ovo je viki, što znači da svako može da uređuje.
3. Možeš li da mi kažeš kad je nikao Omanovićev bor? U članku o zlatnim borovima piše kako su svi ti naučnici otkrivali zlatne borove na Zlatiboru, kao da su oni, Boga ti, bili negdje sakriveni. Mene zanima jesu li Zlatiborci, odnosno tamošnji seljaci znali da su ta tri bora stajala na tim mjestima prije nego što su ih Pančić, Omanović i Tošić otkrili, ili su ih oni otkrili pa su onda i drugi vidjeli da se oni tu nalaze?
4. Piši o zlatiborskoj visoravni ako hoćeš. Još jednom, ovo je viki. Obrisao sam taj tekst jer mi se učinilo da sužavaš granice Zlatibora, što je česta pojava kod nekih ljudi, a što nimalo ne volim.
5. Pročitaj članak Vikipedija:Vandalizam za sve što te zanima o vandalizmu.
6. Kad se potpisuješ na stranici za razgovor, možeš da koristiš četiri tilde (ovako: ~~~~), to daje tvoje korisničko ime i trenutno vrijeme i datum. Možeš da koristiš i drugo dugme sa desne strane među ovim dugmićima gore iznad ovog polja za kucanje teksta (kad klikneš na uredi), to daje isti efekat. --Đorđe D. Božović (razgovor) 23:18, 8 januar 2006 (CET)

Ah, da - ako je u pitanju samo dio mojih "krivotvorenja", da li bi bio ljubazan da ispraviš sve što nije tačno i da me obavijestiš u čemu još, bilo namjerno bilo slučajno, griješim? Hvala. --Đorđe D. Božović (razgovor) 23:33, 8 januar 2006 (CET)

Bože, Mićko...

Ovo je Vikipedija, slobodna enciklopedija. Šta god želiš možeš da izmijeniš. Kakvu god neosnovanu tvrdnju, bilo moju, bilo nečiju tuđu, nađeš u bilo kom članku, slobodno je ispravi. Kraljeve Vode ispravljaj u Zlatibor (naselje), jer se tako sad zove članak.

Sve što sam pisao, i to da je Zlatibor dobio ime po Omanovićevom zlatnom boru, i to da je taj bor pod zaštitom, pisao sam zato što sam tako pročitao u knjigama, našao na sajtovima i sl. Sam si rekao - neke knjige mogu da pogriješe. Zato te molim da me više ne napadaš na taj ružan način kako imaš običaj, već da lijepo sam ispraviš sve što želiš, slobodno.

Još nešto pride:

1. Ja nisam pisao članak o Nataši Mićić. Naravno da nije dozvoljeno uzimati tekstove sa drugih sajtova, ali može se zamoliti vebmaster tog sajta za dozvolu. Možda je korisnik koji je napisao taj članak to uradio i dobio dozvolu da prekopira tekst. Međutim, ja sam bio taj koji je napisao da je Nataša Mićić Zlatiborka iz Čajetine. Lično je ne poznajem, a taj podatak sam dobio od jednog čovjeka koji kaže da mu je ona bila školska drugarica. Još jednom ću to kod njega provjeriti.
2. Kulaševac zaista i nije bio pravo selo poput ostalih sela, jer stvarno ovdje nije bilo mnogo građevina. Više je to bilo mjesto gdje su Čajetinci dovodili stoku na ispašu, i bilo je građevina poput štala, mljekara i slično, ali od većih samo serdarev čardak. Postojao je izvor zvani Kulaševac i potok koji je odatle tekao i ulivao se u rječicu Obadovicu. Na tom izvoru danas stoji Kraljeva česma, a potoka (logično) više nema. (ovo opet nije moja tvrdnja, nego rezultat konsultacije sa literaturom, kakvom-takvom)
3. Putevi i pruge? Pa na primjer, put koji spaja Beograd sa primorjem može se smatrati veoma značajnim, kao i pruga Beograd-Bar. Zatim je tu stara pruga Užice-Višegrad, a danas turistička atrakcija itd.
4. Ne vidim otkud to da Oko i Ribnica nisu sela? Nisu bila u prošlosti, ali danas su dovoljno razvijeni. Ni Zlatibor nije bio selo u prošlosti.
5. Naziv Čajetine najvjerovatnije potiče od riječi čajati ili čajiti koja je na lokalnom, zlatiborskom narodnom govoru ekvivalent riječi čekati iz književnog jezika. Žao mi je što ne možeš da shvatiš jednu prostu rečenicu. Opet se radi o prostom konsultovanju sa literaturom.

Mićko, prostim ukazivanjem na greške nećeš ništa postići. Bolje te greške ispravi. Ti tvrdiš jedno, na primjer da Jovan Mićić nije bio u Vračarskim rupama i kažeš da to stoji u Grujičićevoj knjizi. Ja kažem da jeste bio, jer sam tako pročitao u Mićinim knjigama. I ti ono što se kosi sa tvojim informacijama proglašavaš za krivotvorenje činjenica. Ko kaže da su tvoje knjige u pravu? Možda baš tvoja literatura griješi, a ne moja, ali ja tebe nisam tako nevaspitano provocirao kao ti mene. Nisam vraćao tvoje izmjene na članku o Jovanu Mićiću, jer sam dovoljno tolerantan da kažem u redu, možda je Grujičić u pravu (iako mislim da je veoma izlapio, bar u zadnje vrijeme). A ne kao ti! Nemoj da me shvatiš pogrešno, stvarno nemam ništa lično protiv tebe, ali imaj malo razuma, čovječe! I u buduće, slobodno sam ispravi sve što želiš, ok? :) Trenutno imaš 31 izmjenu, dakle uskoro ti sljeduje još jedna spomenica (za 40 izmjena), a za mjesec dana možda postaneš i administrator. ;) --Đorđe D. Božović (razgovor) 00:34, 13. januar 2006. (CET)

Godine, Zlatibor

Kada prepravljaš Kraljeve Vode u Zlatibor, ako želiš da hipertekstuješ taj termin, nemoj to raditi ovako: [[Златибор]], već ovako: [[Златибор (насеље)|Златибор]]. Tako će se kad klikneš na Snimi stranicu u tekstu prikazati "Zlatibor", a kad čitalac klikne na to, otići će na članak "Zlatibor (naselje)", tj. članak o mestu Zlatiboru, dok je članak koji se zove "Zlatibor" o planini.

Godine se hipertekstuju bez tačke: [[2006]], a ne [[2006.]] - to je zato što ne postoji članak koji se zove "2006." već su svi članci o godinama bez tačke, tipa "2006" - ne znam zašto je tako urađeno, ali tako je. Pozdrav, --Đorđe D. Božović (razgovor) 23:53, 13. januar 2006. (CET)

Pozdrav, Mićko

Slobodno izmijeni sve netačnosti. Drago mi je da ih primjećuješ, jer da mi nisi ukazao na neke takve stvari, ja bih vjerovatno do sudnjeg dana mislio da ima samo jedna vrsta zlatnog bora (tako piše Mića Đenić, ako hoćeš mogu da ti dam taj njegov tekst od riječi do riječi, a to što piše u portalu da ih ima dva, to se misli na dva primjerka te jedne vrste :)), da je Nataša Mićić iz Čajetine (Bože, šta sve neću čuti!) i slične stvari.

Slobodno i dalje mijenjaj članke i portale.

Što se tiče naziva čajati, izgleda da tebi smeta onaj dio koji govori o lokalnom govoru? Mogu li da te uputim na članak zlatiborski govor? Radi se o tom lokalnom govoru.

Uz svo dužno poštovanje prema gospodinu Živku Grujičiću, pored toga što je imao veliku ulogu u bilježenju zlatiborske istorije, moj lični utisak je da je u zadnje vrijeme postao prilično izlapjeli i zaboravni čovjek. Ali vjerovatno je u pitanju starost. --Đorđe D. Božović (razgovor) 19:40, 15. januar 2006. (CET)

Kutijica

Pozdrav, Mićko. Ako hoćeš, možeš na svojoj korisničkoj stranici da ukucaš {{Корисник Вики/златибор}}, i dobićeš ovu kutijicu:

Ovaj korisnik je Zlatiborac.

--Đorđe D. Božović (razgovor) 15:57, 19. februar 2006. (CET)