Rendisaljka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dvostuba rendisaljka
Jednostuba rendisaljka

Rendisaljka je vrsta alatne mašine za obradu metala koja koristi linearno relativno kretanje između radnog predmeta i alata za sečenje radnog komada u jednoj tački. [1]

Rendisaljke su niskoproduktivne mašine i koriste se u pojedinačnoj i maloserijskoj proizvodnji. Zbog ostvarenja visoke tačnosti po dužini ipak se često koriste za obradu kanala, kliznih staza i slično. Postoje sledeće izvedbe rendisaljki: kratkohode (horizontalne) rendisaljke, vertikalne rendisaljke (dubilice) i dugohode rendisaljke.

Iako u savremenoj metaloprerađivačkoj industriji principi obrade metala rendisanjem [2] zastupljen je u nešto manjem obimu nego ostali postupci obrade rezanjem ima značajnu primenu u pojedinačnoj i manjoj serijskoj proizvodnji. Primenjuje se za obradu ravnih površina mašinskih delova koje mogu biti u horizontalnom, kosom i vertikalnom položaju, za izradu žlebova, zupčanika i dr. [3]

Principi obrade metala rendisanjem su istovetni principima obrade rezanjem uopšte,[4] a ostvaruju se na osnovu kretanja alata i obratka, prodiranjem alata u materijal obratka i skidanja sloja metala u vidu strugotine.

Podela rendisaljki[uredi | uredi izvor]

  1. Rendisaljke univerzalnog tipa
  2. Rendisaljke specijalnog tipa

Rendisaljke univerzalnog tipa[uredi | uredi izvor]

Namenjene su izvođenju rendisanja obradaka različitih namena i oblika pogodnih za karakteristične operacije rendisanja. U njihovom radu koriste se alati za obradu i pribori za stezanje univerzalnog tipa i njihova primena pored pojedinačne i maloserijske proizvodnje moguća je i u serijskoj proizvodnji.

U zavisnosti od toga da li alat ili obradak izvodi glavno pravolinijsko kretanje razlikuju se dve osnovne vrste univerzalnih rendisaljki:

  1. Kratkohoda rendisaljka
  2. Dugohoda rendisaljka
Kratkohoda rendisaljka[uredi | uredi izvor]
Horizontalna kratkohoda rendisaljka

Kod ovih rendisaljki rezni alat izvodi glavno, pravolinijsko kretanje, a obradak pomoćno kretanje. Kretanje reznog alata može da se obavlja u horizontalnoj ili vertikalnoj ravni na osnovu čega imamo podelu na:

  1. Horizontalne kratkohode rendisaljke su pogodne za obradu kratkih horizontalnih i kosih površina, žlebova i slično.
  2. Vertikalne kratkohode rendisaljke pogodne su za grubo i fino rendisanje spoljnih i unutrašnjih vertikalnih površina.
Dugohoda rendisaljka[uredi | uredi izvor]

Kod ovih rendisaljki obradak sa radnim stolom izvodi glavno pravolinijsko kretanje napred i nazad, a rezni alat sa nosačem alata pomoćno periodično poprečno kretanje. Pomeranjem alata u pravcu uzima se željena dubina rezanja. Dugohode rendisaljke namenjene su za obradu površina raznih livenih, kovanih i valjanih delova većih dimenzija i težina. Koriste se u proizvodnim pogonima srednje i teške mašinogradnje za maloserijski tip proizvodnje.

Osnovna dva tipa:

  1. Jednostube - Upotrebljavaju se za obradu velikih i širokih delova koji ne mogu da se obrađuju na rendisaljkama sa dva stuba zbog svoje širine.
  2. Dvostube - sastoji se iz postolja na kome se nalaze dve vođice po kojima klizi pokretni sto koji zajedno sa obratkom vrši glavno kretanje.

Rendisaljke specijalnog tipa[uredi | uredi izvor]

Namenjene su za serijsku proizvodnju pojediničanih vrsta obradaka kao što su zupčanici ili zupčaste letve.

Najpoznatije specijalne rendisaljke za obradu zupčanika su tipa:

  1. Felouz
  2. Mag

Alati za rendisanje[uredi | uredi izvor]

U zavisnosti od položaja površine koja se obrađuje, razlikujemo alate za horizontalnu i vertikalnu obradu rendisanjem. Noževi za horizontalno rendisanje razlikuju se od noževa za vertikalno rendisanje po položaju leđne i grudne površine odnosno leđnog i grudnog ugla.

Podela prema nameni[uredi | uredi izvor]

  1. Noževi za grubu obradu ravnih površina
  2. Noževi za završnu obradu ravnih površina
  3. Noževi za usecanje
  4. Noževi za obradu različitih zakrivljenih površina

Materijal za izradu noževa za rendisanje je brznorezni čelik. On se oblikuju velikom žilavošću i otpornošću na udare koji se javljaju pri rendisanju.

Priprema za rad[uredi | uredi izvor]

Da bi se pristupilo samom procesu obradu na rendisaljki potrebno je pripremiti mašinu za rad. Priprema mašine predstavlja u stvari početnu fazu rada jer od toga zavisi kako će se obaviti sam proces obrade.

Pripremanje mašine obuhvata[uredi | uredi izvor]

  1. Postvaljanje i stezanje obratka
  2. Stezanje noža
  3. Podešavanje mašine za rad

Postupak rendisanja[uredi | uredi izvor]

Postupak rendisanja započinje puštanjem mašine u rad odnosno zahvatanjem obratka nožem. Sam proces obrade sastavljen je iz jedne ili više pojedinačnih operacija. Obrada ravnih horizontalnih površina predstavlja jedan od načešćih i najlakših slučajeva obrade na rendisaljkama. Pri obradi predmeta u obliku kocke ili paralelopipeda treba voditi računa o redosledu obrade površina kako bi se obrada što racionalnije obavila. Obrada vertikalnih površina izvodi se samo u slučaju kad obradak nije moguće postaviti i stegnuti tako da se odgovarajuća površina obrađuje u horizontalnom položaju. Obrada se izvodi tako što se nož spušta za vreme svakog povratnog koda na određenu dubinu. Posle jednog završenog prolaza nož se podiže u polazni položaj, a zatim pomicanjem radnog stola određuje se nova dubina rezanja i obrada nastavlja dalje.

Održavanje rendisaljki[uredi | uredi izvor]

Rendisaljke kao i ostale alatne mašine imaju više kinematskih celina koje su pri radu podložne habanju i mogu biti veoma brzo oštećene i izazvati nepravilan rad mašine ukoliko se ne vrši redovno čišćenje i podmazivanje. Proizvođači mašina daju uputstvo o načinu održavanja i podmazivanja mašine i njega se korisnik mora pridržavati. Veoma je značajno da se u rezervoare ulja za podmazivanje sipa ulje odgovarajućih karakteristika koje je odredio proizvođač mašine. Time se obezbeđuje ne samo pravilan i tačan rad mašine nego i dug vek njenog trajanja. Ukoliko se prilikom rada mašine zapazi bilo kakav nedostatak udari i slično, potrebno je odmah mašinu zaustaviti i preduzeti mere da se kvar konstatuje i otkloni. Nakon završetka rada u svakoj radnoj smeni mašina se mora očistiti od metalne strugotine i drugih prljavština pri čemu naručitu pažnju treba obratiti na čišćenje njenih kliznih površina.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Parker, Dana T. Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II, p. 73, Cypress, CA, 2013. ISBN 978-0-9897906-0-4.
  2. ^ „Obrada rendisanjem” (PDF). srednjastrucna-bar.me. Pristupljeno 16. 4. 2022. 
  3. ^ [„Mašinski materijali“], Aleksandar Sedmak, Vera Šijački-Žeravčić, Anđelka Milosavljević Užice , 2007.
  4. ^ [„Mašinski elementi 1“], Spasoje Drapić, Beograd , 2008.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]