Pređi na sadržaj

Robert Filmer

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Robert Filmer
Lični podaci
Datum rođenja1588
Mesto rođenjaKent, Engleska, Engleska
Datum smrti26 maj 1653
Mesto smrtiIst Saton, Engleska, Engleska
Zanimanjefilozof, pisac,
Filozofski rad
InteresovanjaPolitička filozofija
Uticaji odToma Akvinski, Aristotel, Žan Boden

Robert Filmer (1588 - 26. maj 1653, Ist Saton, Kent, Engleska) - engleski politički filozof, rojalista i predstavnik toriizma. Branio je ideje o patrijarhalnom poreklu države i neuspehu demokratije kao oblika državnog uređenja, čemu je posvetio više dela. Filmerovo glavno delo, „Patrijarhat ili prirodna moć kraljeva“, steklo je najveću slavu nakon što ga je kritikovao Džon Lok[1].

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Tačan datum Filmerovog rođenja nije utvrđen. Pominje se 1604. godina, ali većina izvora, uključujući Enciklopidiju Britaniku, ukazuje na 1588. godinu. Robert je rođen u porodici britanskih aristokrata iz Ist Satona u Kentu. Otac - Edvard Filmer, majka - Elizabet. Robert je studirao na Triniti koledžu, Univerzitetu Kembridž i u Lincoln's Inn Barristers' školi. Tako je 1613. godine Filmer dobio status advokata, ali nije poznato da li se bavio advokaturom. Robert i En Heton su se 8. avgusta 1618. venčali u crkvi Svetog Leonarda u Londonu, a početkom 1620. postali su roditelji. Proglašen je vitezom od kralja Čarlsa I[2].

Filmerov otac je umro u novembru 1629. i Robert je, kao najstarije dete, preuzeo vlastelinstvo i imanje, postavši glava porodice. Od 30-ih godina 17. veka radio je kao mirovni sudija[3].

Tokom Engleskog građanskog rata, Filmerovo imanje su opljačkali Roundheadi, a od 1643. godine, njegova imanja u Vestminsteru i Kentu bila je podložna visokim porezima koje je naplaćivao parlament. Osim toga, počela je istraga protiv Roberta, koji je bio osumnjičen da podržava kralja. Kao rezultat toga, Filmer je nekoliko godina bio zatvoren u zamku Lids, a imovina mu je konfiskovana, iako nisu pronađeni materijalni dokazi. Istraga je tvrdila da je mogao tajno snabdevati oružjem kavalirske trupe[2].

Filmer je umro 26. maja 1653. godine, iako ESBE ukazuje na 1688. godinu. Sahrana je održana u Istočnom Satonu 30. maja. Iza njega su najverovatnije ostali supruga, tri sina i ćerka (preostala deca su umrla pre 1653). Robertov najstariji sin Edvard bio je član Tajne komore[3].

Pogledi

[uredi | uredi izvor]

Robert Filmer je bio vatreni pristalica rojalizma. Za života je napisao jedinu raspravu zasnovanu na činjenicama iz Biblije, engleske istorije i istorije antike, rasprava je objavljena nakon njegove smrti. U njemu je Filmer tvrdio da je monarh istorijski potomak i naslednik Adama, pa mu je Bog dao pravo da vlada. Iz njegove rasprave proizilazi da je svaka vlast monarha nad svojim podanicima očinska, kao i vlast oca nad svojom decom. U ovoj presudi on se zasnivao na zavetu iz Biblije: „Poštuj oca svoga...“

Pošto otac mora da voli svoju decu, monarh treba da tretira svoje podanike kao svoju decu, a da ni u kom slučaju ne postaje despot. Prema Filmeru, apsolutnu vlast i mogućnost da menja zakone treba dati monarhu, kao jedinoj slobodnoj osobi, a svi ostali treba da budu podložni njemu. Parlament može postojati samo kao savetodavno telo. Džon Lok je kritikovao Roberta Filmera zbog negiranja mogućnosti ljudske slobode.

Živeći na imanju, Filmer je bio ubeđen da je društveni sistem koji je izgradio oko sebe u svojoj zemlji bio model idealnog političkog sistema koji bi trebalo da postane politički sistem cele Engleske. Svoju državnu strukturu smatrao je jedinim ispravnim tokom stvari.

Iѕvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Filmer, Robert, Cambridge Texts in the History of Political Thought, Cambridge University Press, str. 328—332, Pristupljeno 2024-07-03 
  2. ^ a b „Christopher Hill. <italic>The English Bible and the Seventeenth Century Revolution</italic>. New York: Penguin. 1993. Pp. xiii, 466. $30.00”. The American Historical Review. 1995. ISSN 1937-5239. doi:10.1086/ahr/100.4.1248. 
  3. ^ a b Bostridge, Ian (1997-03-27), Witchcraft Abroad, Oxford University Press, str. 203—232, Pristupljeno 2024-07-03