Pređi na sadržaj

Samomat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Samomat je vrsta šahovskog problema u kojem je uslov da beli igra prvi i mora da natera crnog da ga crni matira u predviđenom broju poteza. Uslov se obeležava sa s#n ispod šahovskog dijagrama , gde je s# oznaka za samomat, a n je broj poteza.


Primer[uredi | uredi izvor]

Dati problem je jednostavniji primer. To je samomat u dva poteza od Volfganga Paulija (Wolfgang Pauly)[1][2] iz knjige The Theory of Pawn Promotion, 1912: Beli igra i prisiljava crnog da matira belog najkasnije u svom drugom potezu.

Volfgang Pauli, 1912.
abcdefgh
8
a8 white king
b8 white bishop
f8 white knight
a7 white pawn
c7 white pawn
e7 black pawn
g7 white pawn
f6 white pawn
h6 black king
e5 white pawn
h5 black pawn
h4 white pawn
g2 white bishop
h1 black bishop
8
77
66
55
44
33
22
11
abcdefgh
samomat u dva


Ako bi beli lišio crnog svih opcija, sem Lxg2#, problem bi bio rešen.

  • Pokušaj lovcem nije dobar, jer tada crni lovac može da igra potez bez uzimanja i tako odloži mat;
  • potez skakačem oslobađa crnog kralja;
  • 1.e6 omogućuje 1...exf6 i 2...f5;
  • 1.f7 ili 1.fxe7 dozvoljava 1...Kxg7;
  • 1.g8D ili 1.g8T nije dobro, zbog 1...Lxg2+ 2.D/Txg2;
  • 1.g8S matira crnog, pa je potpuno pogrešno;
  • 1.g8L takođe nije dobro, jer lovac, posle 1...exf6 2.exf6 Lxg2+, može da se umetne sa 3.Ld5.


Jedini potez koji forsirano tera crnog da matira belog najkasnije u drugom potezu je:
1.c8S!. i sada su tu dve varijante:

  • 1...exf6 2.exf6 Lxg2# je jednostavno;
  • 1...e6 vodi do prefinjenijeg 2.g8L Lxg2# (ovo jedino radi, zato što je lovčev put do d5 sprečen crnim potezom na e6).

Uočite da jedino "ide" promocija u skakača u prvom potezu, jer svaka druga figura bi se umetnula nakon 1...Lxg2+.

Varijacije[uredi | uredi izvor]

Jedna od varijacija uslova samomat je refleksni mat, u kojem beli prisiljava crnog da ga matira uz dodatni uslov da, ako neka strana može da matira protivnika u potezu, ona mora to da učini (ako taj dodatni uslov važi samo za crnog, onda je to polu-refleksni mat). Postoji, takođe, i uslov maksimalist, gde crni mora uvek da vuče geometrijski najduže poteze, računajući od centra polja do centra polja; mada se ovaj dodatni uslov ponekad sreće i u drugim tipovima problema, on je najčešći u samomatovima.

Druga varijacija je serijski-samomat, vrsta serijskih problema u kojem beli igra seriju poteza bez odgovora crnog, da bi došao do pozicije u kojoj crni mora da ga matira u potezu.

Vidi još i ...[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Paulijev samomat
  2. ^ „W. Pauly”. Arhivirano iz originala 02. 03. 2012. g. Pristupljeno 10. 12. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]