Pređi na sadržaj

Svetislav Jovanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Svetislav Jovanović
Svetislav Jovanović
Lični podaci
Datum rođenja(1859-06-16)16. jun 1859.
Mesto rođenjaVršac, Austrijsko carstvo
Datum smrti1933.(1933-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (71/72 god.)
Mesto smrtiPariz, Francuska
Umetnički rad
Poljeslikarstvo, Plivanje, Mačevanje
PravacOrijentalizam, Realizam
Najvažnija dela
Prelje, Polazak u lov, Mlada crnogorka
NagradeNacionalni orden Legije časti
Orden Belog orla
Orden Svetog Save

Svetislav Jovanović (Vršac, 15. mart 1861Pariz, 1933) bio je srpski slikar realizma.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bio je brat poznatog srpskog slikara Paje Jovanovića i Milana Jovanovića, najpoznatijeg srpskog fotografa 19. veka. Gimnaziju je završio u Beču, gde je započeo studije slikarstva. Studije je nastavio 1879. u Petrogradu, Minhenu (sa bratom Pajom Jovanovićem) i Parizu na Akademiji Zilian. Veći deo svog života proveo je u Parizu, gde je živeo pedeset godina.

Naročito je bio cenjen u Parizu, gde je živeo i bio je rado primljen u najviše krugove Francuske. Jedan od njegovih najbližih prijatelja [traži se izvor] bio je sin predsednika Francuske Republike Sadija Karnoa. Svetislav Jovanović odlikovan je 1928. godine francuskim Ordenom Legije časti, a Kraljevina Srbija ga je odlikovala najvišim činom: Ordenom Belog orla i Ordenom Svetog Save. Svetislav Jovanović je sa četkom u rukama napravio autoportret u mačevalačkom odelu.

Naime, on u to vreme nije bio samo umetnik već i plivač, jahač i mačevalac sa svetskom slavom. U Parizu je Svetislav 1904. i 1907. godine kao mačevalac osvojio šampionske titule. O tome Gaston Renar, Jovanovićev biograf, koji ga svrstava među najslavnije mačevaoce na svetu, piše: „Stotine poraženih bacilo je oružje pod Jovanovićevim udarcima“. Mačevaoci sveta kao što su Boda, Lana, Busea. Da sve ovo nije preterano, vidi se iz činjenice da je Jovanović bio predsednik najvećeg i najmoćnijeg mačevalačkog kluba u Francuskoj - „Pariskog mačevalačkog kluba“, koji je okupljao ličnosti iz najviših krugova Francuske. Jovanović je na to mesto izabran kao strani državljanin, iako su pravila izričito predviđala da predsednik može biti samo Francuz.

Jovanović je umro u Parizu 1933. godine i sahranjen je na groblju Per Lašez.[1]

Radovi[uredi | uredi izvor]

  • Prelje (-1899)
  • Polazak u lov (1899)
  • Ašikovanje (1901)
  • Albanac (1905)
  • Orijentalka (1905–10)
  • Mlada crnogorka (1910)
  • Autoportret (1921)

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]