Skrobara
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Tema ili stil (ili oboje) ovog članka ili jednog njegovog dela nisu enciklopedijski. Molimo vas da pogledate šta Vikipedija nije i pokušate da ovaj članak približite enciklopedijskim kriterijumima. Takođe vas molimo da ostavite objašnjenje svojih izmena na stranici za razgovor ovog članka. |
Skrobara | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Grad | Pančevo |
Stanovništvo | |
— | 450 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 55′ 30″ S; 20° 39′ 42″ I / 44.92508° S; 20.66159° I |
Skrobara je deo grada Pančeva i pripada sastavu mesne zajednice Gornji grad.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Skrobara je naselje koje se nalazi u Srbiji u Banatu. Naselje se nalazi u okviru Pančeva i pripada zvanično Gradu Pančevu. Naselje je smešteno u izrazito nizijskom području, izgrađeno na plodnim njivama od černozema. Na obodu mesta sa severa i istoka oivičena vodotokom reke Nadel, izrazito sporom ravničarskom rekom bez jasnog izvora i ušća, te obalama obraslom trskom. Kod drumskog mosta na Nadelu postoji i ustava – brana.[1]
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima je slična kao u svim drugim mestima Južnog Banata uz Dunav i Tamiš, umereno kontinentalna, a tokom zime se javlja Košava. Skrobara je udaljena od južne industrijske zone Pančeva i samim tim vazduh je tokom cele godine nezagađen, ako se izuzmu individualna ložišta i zastareo običaj paljenja strnjike na njivama nakon ubiranja letine u jesen.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Naselje nastalo uz Fabriku skroba iu koncentrovane stočne hrane „Jabuka”, koja je osnovana krajem 19. veka (1894. godine). To je najstarija fabrika na širem području, koju su podigli nemački industijalci. Skrobara se postepeno razvijala i širila prvo kao fabričko naselje, a kasnije nezavisno od nje.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na državnom putu 130 Pančevo – Zrenjanin, u neposrednoj blizini raskrsnice puteva Pančevo – Kovačica – Kačarevo, odnosno između te raskrsnice i one prema selu Jabuka, dalje prema Opovu. Autobuski saobraćaj je izrazito čest i redovan. Uz naselje prolazi i železička pruga Pančevo – Zrenjanin, koja je nekada služila i za putnički saobraćaj (tako da postoji i stara železnička stanica), ali sada ona služi praktično isključivo za teretni saobraćaj. Do centra Pančeva zbog male udaljenosti moguće je stići i pešice odnosno biciklom, prečicom u odnosu na put za motorna vozila: atarskim – nekategorisanim putevima ka naselju„ Kotež 2 ”pored kasarne „Rastko Nemanjić.”
Administrativna pripadnost[uredi | uredi izvor]
Skrobara je administrativno u sastavu Grada Pančeva, a u stvarnosti je posebno naselje fizički odvojeno od Pančeva. Nalazi se na oko 7km od centra Pančeva. Na putu na ulazu u naselje sa oba smera stoji saobraćajna tabla sa natpisom „Skrobara”, koje table se postavljaju na ulasku u posebna naseljena mesta, iako to Skrobara formalno to nije. Katastarski se prostire na teritoriji Grada Pančeva i naseljenog mesta Jabuka.
Infrastruktura[uredi | uredi izvor]
Naselje je prilično urbnistički neuređeno, stihjski građeno, bez jasnog plana, manje sređeno u odnosu naselja u okolini. Kuće uz glavnu ulicu povezane su na kanalizaciju, a još uvek do velikog broja kuća nije stigao vodovod, već stanovnici koristi svoje bunare sa tehničkom vodom. Ranije je postojala škola, koja je sada ukinuta.
Fabrike[uredi | uredi izvor]
Pored pomenute (Fabrika skroba „Jabuka”), postoji i ciglana, a na putu ka Pančevu u okviru još nezavršene severne industrijske zone postoji fabrika „ZF.”[2]
Turizam[uredi | uredi izvor]
Turizam u Skrobari nije razvijen, međutim zbog njene okoline koju čine njive i pašnjaci počeo je da se javlja lovni turizam. Okolina Skrobare u lokalnim okvirima je postala poznata kao lovno područje na sitnu divljač kao što je zec, kao i na pernatu divljač poput fazana.
Turistička infrastruktura[uredi | uredi izvor]
Skrobara je malo naselje ali i pored toga ima par smeštajnih objekata. Od ugostiteljskih objekata postoji „Sekin salaš”, koji nudi usluge u etno-ambijentu.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Ulice su nazvane po cveću (ulica Ljiljana, Irisa, Gerbera, Jorgovana), a neke od ulica imaju vrlo maštovite nazive (Ulica okićenih pendžera).
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zaseok Nadel Starčevo”. Ulice Pančeva (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-12-22.[mrtva veza]
- ^ „D.O.O. industrija skroba "JABUKA", Pančevo”. www.skrobarajabuka.rs. Pristupljeno 2022-12-22.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- prof.dr. Stevan M. Stanković „Srbija, gradovi,opštine, naselja” Beograd
- prof.dr. Srboljub Stamenković „Geografska enciklopedija naselja Srbije” Beograd