Smonica
Smonica je tip zemljišta i to je jedno od najplodnijih zemljišta. Zahvata ravne delove. U Srbiji je najrasprostranjenija u Šumadiji, Mačvi, u dolinama reka Velike Morave, Južne Morave, Zapadne Morave. Pogodna je za gajenje voća i ratarskih kultura. Smonica je crno, glinovito, sjajno i kao smola lepljivo zemljište. Zato se i tako zove. Javlja se u ravnicama i na blago zatalasanom reljefu, na mestu isušenih močvara i jezera. Pokriveno je travom ili listopadnom šumom. Smonica je plodno zemljište na kome dobro uspevaju pamuk, suncokret, šećerna repa i druge industrijske kulture. Veoma je rasprostranjeno u svetu na svim kontinentima, a u Srbiji je najviše ima u Šumadiji, Pomoravlju, istočnoj Srbiji i Metohiji.
Izraziti uticaj na obrazovanje smonica ima matična stena. Drugi značajan faktor obrazovanja je klima, čije je osnovno obeležje smeljivanje vlažnoj i suvog perioda. Reljef je ravničarski ili blago valovit. Prirodnu vegetaciju sačinjavaju razne listopadne šume. Po mehaničkom sastavu smonice pripadaju glinušama i teškim glinušama sa frakscijom ukupne gline od 60-70%.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Prof. dr. N. S. Miljković, Novi Sad, Osnovi pedologije (1996)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
| Automorfna zemljišta |  | |
|---|---|---|
| Hidromorfna zemljišta |
| |
| Halomorfna zemljišta | ||
 | Ovaj članak vezan za geografiju je klica. Možete doprineti Vikipediji tako što ćete ga proširiti. |
