Sovinjak

Koordinate: 45° 22′ 42″ S; 13° 55′ 19″ I / 45.37831736512984° S; 13.921828534182482° I / 45.37831736512984; 13.921828534182482
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sovinjak
Sovignacco

Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaIstarska
GradBuzet
Stanovništvo
 — 2011.27
Geografske karakteristike
Koordinate45° 22′ 42″ S; 13° 55′ 19″ I / 45.37831736512984° S; 13.921828534182482° I / 45.37831736512984; 13.921828534182482
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina287 m
Sovinjak Sovignacco na karti Hrvatske
Sovinjak Sovignacco
Sovinjak
Sovignacco
Sovinjak
Sovignacco na karti Hrvatske
Sovinjak Sovignacco na karti Istarske županije
Sovinjak Sovignacco
Sovinjak
Sovignacco
Sovinjak
Sovignacco na karti Istarske županije
Ostali podaci
Poštanski broj52420 Buzet
Pozivni broj+385 52

Sovinjak (ital. Sovignacco) je naseljeno mesto u unutrašnjosti Istarske županije, Republika Hrvatska. Administrativno je u sastavu Grada Buzeta.

Nalazi se oko 33 km jugoistočno od Trsta na brdu iznad puta koji vodi do Buzeta, koja ide paralelno sa reke Mirne. U njegovoj blizini nalazi se

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništo se bavi vinogradarstvom, poznate sorte grožđa Pucinium i proizvodnjom maslinovog ulja.

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju Sovinjak živelo je 27 stanovnika[1] koji su živeli u 6 porodičnih domaćinstava[2].

Kretanje broja stanovnika po popisima 18572001.[3]

godina popisa 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
br. stanovnika 205 222 236 217 220 253 959 899 150 111 85 67 39 34 27
Napomena:U 1857, 1869, 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Sirotići, kao i deo podataka u 1880. i 1890, a u 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Pračana i Sovinjsko Polje te deo podataka za naselje Sovinjska Brda. Od 1857. do 1880. deo podataka je sadržan u naselju Sovinjsko Polje.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U podnožju brda na kojem se nalazi Sovinjak nalazio se prvi rudnik boksita u svetu Minjera, u čijem sastavu je postojala i hemijska fabrika stipse i sumporne kiseline. Rudnik je počeo sa radom početkom 16. veka, i veoma uspešno radio do sredine 19. veka, kada je fabrika zatvorena, a rudnik zajedno sa okolnim rudnicima u okolini ugašen.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]