Pređi na sadržaj

Staparska gradina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Staparska gradina
Opšte informacije
MestoStapari
OpštinaUžice
Država Srbija
Vrsta spomenikaarheološko nalazište
Vreme nastankaneolit

Staparska gradina je arheološko nalazište koje se nalazi se iznad klanca reke Đetinje, u ataru sela Stapari, na 11 km zapadno od Užica.[1]

Naselje u Staparima lokalizovano je na gradinskom uzvišenju sa nadmorskom visinom od 666 m, neposredno iznad tunela i stare železničke pruge uskog koloseka, koja je Užice povezivala sa Sarajevom. Taj u osnovi dosta strm breg, poznat kao Velika gradina, na svojoj severozapadnoj strani gradi manji plato odakle se postepeno spušta prema svojoj jugoistočnoj strani.

Arheološka istraživanja[uredi | uredi izvor]

Obimna istraživanja sa više blok sondi, izvršena u periodu između 1956. i 1958. godine, pokazala su da se radi o naselju dubokih i dobro sačuvanih slojeva i spada u jedno od najznačajnijih gradinskih naselja u zapadnoj Srbiji. Stratigrafija sloja dubine 3,5 metra pokazuje tri horizonta stanovanja: najniži i najstariji sloj odgovara neolitu, srednji sloj odgovara vinčansko-pločničkoj fazi i treći iz perioda bronzanog doba. U toku istraživanja u slojevima naselja otkriveni su masivni ostaci nadzemnih stambenih objekata i dosta dobro očuvani elementi tri kuće, a u najdubljem najstarijem sloju i zemunične jame. Značajno je istaći da je u naselju pronađen relativno veliki depo žitarica, u kome dominira pšenica koja vodi poreklo iz agri-kulturnih vrsta prednje Azije.

Naselje u Staparima najverovatnije je nastalo u punom razvoju neolitske epohe i egzistiralo sve do bronzanog doba. Eksponati nađeni na ovom lokalitetu nalaze se u Narodnom muzeju u Užicu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zotović, Dr Mihailo. „Gradinska naselja-neolit” (PDF). Grad Užice. Arhivirano iz originala (PDF) 3. 3. 2016. g. Pristupljeno 12. 2. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]