Sudovi Republike Hrvatske
 |
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Hrvatske |
Sudovi Republike Hrvatske vrše sudsku vlast koja je samostalna i nezavisna. Oni sude na osnovu Ustava Republike Hrvatske, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.
Najviši sud je Vrhovni sud Republike Hrvatske koji obezbjeđuje jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
Organizacija[uredi | uredi izvor]
U Republici Hrvatskoj sudsku vlast obavljaju redovni i specijalizovani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Redovni sudovi su opštinski i županijski sudovi. Specijalizovani sudovi su trgovinski, upravni, prekršajni, Visoki trgovinski sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Najviši sud je Vrhovni sud Republike Hrvatske.[1]
Opštinski i prekršajni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više opština, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja. Županijski, trgovinski i upravni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više županija ili dijela županije. Visoki trgovinski sud, Visoki upravni sud i Visoki prekršajni sud ustanovljavaju se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.[2]
Nadležnost[uredi | uredi izvor]
Opštinski sudovi (hrv. općinski sudovi) rješavaju vanparnične i izvršne predmete, rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige, odlučuju o priznanju i izvršenju odluka stranih sudova, obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti, obavljaju poslove međunarodne pravosudne saradnje s državama članicama Evropske unije u postupcima iz svoje nadležnosti.[3]
Županijski sudovi sprovode istražni i javnobilježnički disciplinski postupak zbog disciplinskih prestupa i odlučuju o tim prestupima u prvom stepenu, odlučuju o žalbama protiv odluka u disciplinskim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika, obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti, obavljaju poslove međunarodne pravosudne saradnje s državama članicama Evropske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, sprovode izvršenje strane kaznene odluke.[4]
Trgovinski sudovi (hrv. trgovački sudovi) postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre, odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovinskog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, odlučuju o predlozima u vezi sa osnivanjem, radom i prestankom trgovinskog društva,[5] odlučuju u vanparničnim stvarima propisanim Zakonom o trgovinskim društvima, sprovode postupak priznanja inostranih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovinskim sporovima, sprovode obezbjeđenje dokaza za postupke za koje su inače nadležni, određuju mjere bezbjednosti u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni, odlučuju o predlozima za otvaranje stečajnog postupka i sprovode stečajne postupke, obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovinskim stvarima.[6]
Upravni sudovi odlučuju o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela, odlučuju o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela, odlučuju o tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku, odlučuju o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora.[7]
Sudska i pravosudna uprava[uredi | uredi izvor]
Predsjednik suda je sudija koji uz sudijsku dužnost obavlja i poslove sudske uprave u skladu sa zakonom i Sudskim poslovnikom. U sudovima s više od 20 sudija predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave. Predsjedniku suda u poslovima sudske uprave pomažu direktor sudske uprave (hrv. ravnatelj sudske uprave), predsjednici odjeljenja, sekretar suda (hrv. tajnik suda), voditelj stalne službe ili službenik kojeg odredi predsjednik suda.
Predsjednik neposredno višeg suda je više tijelo sudske uprave. Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.[8]
Ministarstvo pravde (hrv. Ministarstvo pravosuđa) ima ovlašćenje najvišeg tijela za obavljanje poslova pravosudne uprave. U obavljanju tih poslova ministar se obraća predsjedniku odgovarajućeg suda. Ministar pravde donosi Sudski poslovnik. Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravde.[9]
Državno sudsko vijeće[uredi | uredi izvor]
Državno sudsko vijeće (hrv. Državno sudbeno vijeće) jeste samostalno i nezavisno tijelo koje obezbjeđuje samostalnost i nezavisnost sudske vlasti u Republici Hrvatskoj.[10]
Vijeće ima 11 članova. Čine ga sedam sudija, dva univerzitetska profesora pravnih nauka i dva saborska poslanika od kojih je jedan iz redova opozicije. Članovi Vijeća iz reda sudija su: dvojica sudija Vrhovnog suda, dvojica sudija županijskog suda, dvojica sudija opštinskog suda i jedan sudija specijalizovanog suda.[11]
U djelokrug Državnog sudskog vijeća spada: imenovanje sudija, imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, odlučivanje o imunitetu sudija, premještaj sudija, vođenje disciplinskog postupka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti sudija, odlučivanje o razrješenju sudija, sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudija i sudskih službenika, sprovođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne funkcionere i postupka polaganja završnog ispita, donošenje Metodologije izrade ocjene sudija, vođenje ličnih knjiga sudija i vođenje i kontrola imovinskih kartica sudija.[12]
Državno sudsko vijeće odlučuje na sjednici i odluke donosi većinom glasova svih članova. Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja sekretarijat na čelu sa sekretarom. Državno sudsko vijeće donosi Poslovnik o radu.[13]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Član 14. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13, 33/15)
- ^ Član 15. Zakona o sudovima
- ^ Član 18. Zakona o sudovima
- ^ Član 19. Zakona o sudovima
- ^ Trgovinsko društvo (hrv. trgovačko društvo) — privredno društvo, preduzeće
- ^ Član 21. Zakona o sudovima
- ^ Član 22. Zakona o sudovima
- ^ Član 30. Zakona o sudovima
- ^ Članovi 71, 76. i 80. Zakona o sudovima
- ^ Član 2. Zakona o Državnom sudskom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13)
- ^ Član 4. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Član 42. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 43, 44, 45. i 47. Zakona o Državnom sudskom vijeću