Teodora Komnina Anđelina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teodora Komnina Anđelina
Lični podaci
Datum rođenja(1096-01-15)15. januar 1096.
Mesto rođenjaKonstantinopolj,
Porodica
SupružnikKonstantin Anđel
PotomstvoJovan Duka, Isak Anđel Duka, Marija Anđelina, Andronik Duka Anđel
RoditeljiAleksije I Komnin
Irina Dukina
DinastijaDinastija Komnina

Teodora Komnina Anđelina (grčki: Θεοδώρα Κομνηνὴ Ἀγγελίνα; rođena 15. januara 1096.) je bila ćerka Aleksija I Komnina i Irine Dukine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Carigradu 15. januara 1096. godine kao četvrto dete vizantijskog cara Aleksija Komnina (1083-1118) i Irine Dukine. Imala je ukupno osmoro braće i sestara među kojima su i Jovan II Komnin, istoričarka Ana Komnina i sevastokrator Isak Komnin. Deda po ocu bio joj je domestik shola Jovan Komnin, a baba Ana Dalasina. Deda po majci bio joj je Andronik Duka, a baba Marija Bugarska, unuka Jovana Vladislava. Teodora se udala za Konstantina Anđela (oko 1085 - posle jula 1166) pre 1120. godine. On je bio sin Manojla Anđela, admiral Manojla Komnina na Siciliji. Imali su sedmoro dece:

Nije poznata godina Teodorine smrti. Među njenim brojnim potomcima je i Irina Anđelina, supruga Filipa Švapskog.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Isak, strateg Trakije?
 
 
 
 
 
 
 
8. Manojlo Erotik Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Jovan Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Aleksije I Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
10. Aleksije Haron
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Ana Dalasina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
11. Hadrijana dalasina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Teodora Komnina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Andronik Duka
 
 
 
 
 
 
 
12. Jovan Duka
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Andronik Duka
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
13. Irina Pegonitisa
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Irina Dukina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Jovan Vladislav
 
 
 
 
 
 
 
14. Trajan Bugarski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Marija
 
 
 
 
 
 
 
7. Marija Bugarska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
15. Kontostefana
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Charles Cawley, Medieval Lands, Byzantium