Pređi na sadržaj

Trg narodnih heroja (Kragujevac)

Koordinate: 44° 00′ 36.9″ N 20° 55′ 04.23″ E / 44.010250° S; 20.9178417° I / 44.010250; 20.9178417
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
44° 00′ 36.9″ N 20° 55′ 04.23″ E / 44.010250° S; 20.9178417° I / 44.010250; 20.9178417
Trg narodnih heroja
Početak Ulica Kralja Petra I (Kragujevac)
Kraj ulica Kralja Petra I (Kragujevac)
Dužina 100 m
Širina 80 m
Stvorena posle 1830.
Nazvana posle 1948.
Stari nazivi Trg kod Krsta
Skver kod Krsta

Trg narodnih heroja je trg u centralnoj gradskoj zoni Kragujevca. Poznatiji je pod imenom trg Kod krsta ili skver Kod krsta. Ovalni prostor trga formira ulica Kralja Petra I, koja ga gotovo u potpunosti okružuje i Višnjićeva ulica koja se u nju uliva. Veliki deo trga zauzima uređena zelena površina. Do trga voze četiri linije gradskog prevoza.

Trg Kod krsta je svojevrsni simbol Kragujevca. Smatra se za kultno mesto grada i početak obeležavanja hrišćanskog karaktera nove srpske prestonice. Predstavlja mesto na kom se najčešće dešavaju organizovana ili spontana okupljanja (protesti, slavlja i slično) i na kom se organizuju sve bitne manifestacije, ne samo za grad, već i za Šumadiju, a neretko i za celu Srbiju.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Trg Kod krsta je svojevrsni simbol Kragujevca i mesto glavnih gradskih dešavanja. Ovaj skver u sadašnjoj ulici Kralja Petra I, je svoj temelj dobio još u vreme Miloša Obrenovića, kada je Kragujevac bio prestonica Kneževine Srbije. Predstavljao je „sredokraću“ koja je jasno razdvajala dva dela grada, Šanac Kragujevac i Milošev venac.

Od 1830. godine, kada je hatišerifom proklamovano geslo slobodne trgovine, vašari i panađuri počinju prvo da se održavaju u Kragujevcu. Tako je svoje mesto baš na ovom trgu našao ženski pijac, koji je ličio na današnje pijace, mesto za kupovinu manjih količina namirnica i koji je radio svakog dana. Na trgu je postavljen drveni krst, što predstavlja početak obeležavanja hrišćanskog karaktera nove srpske prestonice. U periodu između dva rata, prostor oko krsta, oblikovan je kao skver,[2] koji postaje mesto okupljanja, litija, korzoa i protesta.[1]

Krst na trgu[uredi | uredi izvor]

U svom prvom dolasku u Kragujevac, polovinom 19. veka, Feliks Kanic, austrougarski putopisac, arheolog, etnolog i jedan od najvećih poznavalaca jugoistočne Evrope je primetio da je na raskrsnici gde se „Čaršija odvaja od Ljubičine ulice” postavljen drveni krst. Ovaj drveni kasnije je zamenjen okovanim  krstom, na kome je oslikano raspeće.

Dolaskom komunista na vlast, 1946. godine, krst je bio uklonjan sa trga. Vraćen je na svoje mesto devedesetih godina. U međuvremenu je čuvan u eparhiji šumadijskoj,[2] u dvorištu stare crkve.[3]

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Tokom Drugog svetskog rata na ovom trgu obešeni su prvi skojevci i partizanski kuriri koji su uhvaćeni u Kragujevcu. Kasnije mesto postaje masovna grobnica u koju se sahranjuju svi Kragujevčani stradali u borbama u okolini grada. Smatra se da su ovde sahranjena 62 borca.[3]

Posleratni period i savremeno doba[uredi | uredi izvor]

Posle Drugog svetskog rata krst je uklonjen, a na mestu masovne grobnice 21. oktobra 1948. godine postavljeno je prvo spomen obeležje. Nakon toga, po projektu Radoslava Prokića, ulica i trg se rekonstruišu, a skver dobija današnji zvaničan naziv Trg narodnih heroja. Na mestu uklonjenog Krsta postavljena je ploča koja označava nultu (polaznu) tačku Kragujevca, sa podacima.

Devedesetih godina prošlog veka, prema projektu Zorana Ilića, u centru zelene površine postojeća spomen kosturnica obeležena je gradnjom fontane u obliku kamenog cveta, na čijim su laticama bronzani štitovi sa epitafom i imenima sahranjenih prvoboraca. Tada je vraćen i Krst, a vremenom se u narodu ponovo ustalio naziv skvera Kod Krsta.[3]

Do trga voze četiri linije gradskog prevoza — autobuske linije 2, 10, 15 i 26.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Sveto mesto u samom centru Kragujevca”. iKragujevac. 2018-05-12. Pristupljeno 2024-05-02. 
  2. ^ a b „KAKO JE NASTAO SIMBOL KRAGUJEVCA: Kod Krsta su se „spajala“ RAJA I DVOR!”. Ucentar Portal. 2023-02-02. Pristupljeno 2024-05-02. 
  3. ^ a b v Dženopoljac, Kristina. „Spomenici”. GTO Kragujevac. Pristupljeno 2024-05-02. 
  4. ^ „Kako doći do Trg Narodnih heroja u Kragujevac pomoću Autobus?”. moovitapp.com (na jeziku: srpski). 2024-04-17. Pristupljeno 2024-05-02. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]