Trikotaža Pelister
Trikotaža Pelister | |
---|---|
![]() | |
Delatnost | konfekcija |
Osnovano | 1923. Bitolj |
Sedište | Bitolj |
Rukovodioci | Dimče Stojanovski Nikola Cvetkovski (Capari) |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e0/%D0%A2%D1%80%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D1%82%D0%B0%D0%B6%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D1%80_-_%D0%91%D0%B8%D1%82%D0%BE%D0%BB%D0%B0.jpg/220px-%D0%A2%D1%80%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D1%82%D0%B0%D0%B6%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D1%80_-_%D0%91%D0%B8%D1%82%D0%BE%D0%BB%D0%B0.jpg)
Trikotaža Pelister je makedonsko preduzeće koje se bavi proizvodnjom konfekcije. Sedište proizvodnje je u Bitolju, sa izpostavom kod sela Capari.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kao početnik tekstilne industrije u bitoljskoj opštini 1923. osnovano je preduzeće „BIT” — Bitolska tekstilna industrija. Tvornica je imala na početku dve odelka - šivanje i pletenje. Tada je bilo u tvornici 20 mašina za kružno pletenje (firma Runšutl), jedna rauh mašina, jedna mašina filckalender i nekoliko mašina za previjanje.[1] Zbog velike pečalbe Makedonaca u inostranstvo ustanovljena je izpostava u selu Capari[a], koja je zadržala žitelje sela Rotino, Đavato i Capari.[2] Kroj je tada bio još ručan. Brza industrializacia nakon prvog svetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji je doprinela razvoju i opštini Bitolj. Na početku je bilo zaposleno 30 radnika, broj je narasao na 3406 u 1981. godini. Tekstilna industrija iste godine doprinosi 28,9% proizvodnje.
Prvi štrajk (demonstracija) radnika tvornica je imala već 1938. godine, dok je Savez radnika formiran 1951.
Međunarodni sajmi mode[uredi | uredi izvor]
Trikotaža Pelister je sudelovala i na modnim sajmima. Do 1983. treći put dobija nagradu Biljana na sajmu „Modest 83”. Za to vreme imala je velik izvoz[b] u Austriju, Francusku, Britaniju, Mađarsku, Švajcarsku.[2] Izpostava tvornice u selu Capari izvozila je u Aziju, Kuvajt i Irak.[2].
U Jugoslaviji tekstil se prodavao po robnim kučama „Srbijateks”, „Merkur”, „Tekstil” — Beograd; „Trgotekstil”, „Interpromet” — Skoplje; „Tekstilpromet” — Zagreb; „Tekstil” — Ljubljana; „Vema” — Maribor; „UNI-komerc” — Sarajevo; „Stoteks” — Kraljevo.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Petar Stavrev, Dimče Stojanovski (1983). Trikotaža Pelister Bitola. Bitola: Pečatnica „Kiro Dandaro”. str. 18.
- ^ a b v Petar Stavrev, Dimče Stojanovski (1983). Trikotaža Pelister Bitola. Bitola: Pečatnica „Kiro Dandaro”. str. 17.
- ^ Petar Stavrev, Dimče Stojanovski (1983). Trikotaža Pelister Bitola. Bitola: Pečatnica „Kiro Dandaro”. str. 50.
Napomene[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Petar Stavrev, Dimče Stojanovski (1983). Trikotaža Pelister Bitola. Bitola: Pečatnica „Kiro Dandaro”. str. 17.
- Petar Stavrev, Dimče Stojanovski (1983). Trikotaža Pelister Bitola. Bitola: Pečatnica „Kiro Dandaro”. str. 18.
- Petar Stavrev, Dimče Stojanovski (1983). Trikotaža Pelister Bitola. Bitola: Pečatnica „Kiro Dandaro”.