Trojmjasto

Koordinate: 54° 16′ S; 18° 20′ I / 54.26° S; 18.33° I / 54.26; 18.33
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trojmjasto
Trójmiasto
  • Slijeva nadesno: Gdanjsk
  • Pristanište u Sopotu
  • Gdinja
  • Baltička filharmonija
  • Evropski centar solidarnosti
  • Sea Towers
  • Gradska vijećnica u Gdanjsku

Administrativni podaci
Država Poljska
VojvodstvoPomorsko
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2017.747 637
 — gustina1.804,23 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate54° 16′ S; 18° 20′ I / 54.26° S; 18.33° I / 54.26; 18.33
Površina414,38 km2
Trojmjasto na karti Poljske
Trojmjasto
Trojmjasto
Trojmjasto na karti Poljske
Pozivni broj+48 058
Registarska oznakaGA, GD, GSP

Trojmjasto (polj. Trójmiasto, kašup. Trzëgard) je policentrični, metro centar, koji se sastoji od tri povezana grada: Gdanjsk, Gdinja i Sopot. Takođe je i centar aglomeracije Gdanjsk. Nalazi se na severu Poljske, na zaljevu Gdanjsk i zauzima površinu od 414,38 km²[1]. Glavni urbani centar ove prostorne jedinice je Gdanjsk, koji je takođe sjedište vlasti Pomorskog vojvodstva. Prema podacima od 31. decembra 2015. godine, u Trojmjasto je imalo 747,0 hiljada stanovnika[2].

Potpisivanjem povelje, 28. marta 2007. godine, Trojmjasto postaje priznata oblast i prestaje da bude kolokvijalni termin.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Trojmjasto se nalazi na severu Poljske na zaljevu Gdanjsk i Pucka, u Pomorskom vojvodstvu. Smešten na Gdanjskoj obali i jezerskoj oblasti, okruženo je delimično brdima ledničke doline. U okviru svojih granica nalazi se i veliki deo parka prirode Trojmjasto, koji uglavnom pokriva šumske površine Trojmjasta.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Ulica Hilonjska u Gdinji, ima najviše stanovnika u cijelom području Trojmjasta. U četvrtom kvartalu 2016. godine, u toj ulici, živjelo je 7046 osoba[3].

Demografski podaci pojedinih gradova
Grad Broj stanovnika (2017-06-30[2]) [osoba] Površina(2013[4]) [km²] Gustina naseljenosti [osoba/km²]
Gdanjsk 464 293 261,96 1772,38
Gdinja 246 643 135,14 1825,09
Sopot 36 701 17,28 2123,90
Trojmjasto 747 637 414,38 1804,23

Transport[uredi | uredi izvor]

Trojmjasto je povezano mrežom puteva i gradskim željeznicama. Kolektivnu transport organizuju nezavisni upravni odbori ZTM Gdanjsk i ZKM Gdinja, kao i PKP SKM Trojmjasto.

Aglomeracija Trojmjasta posjeduje zajedničku (takođe i elektronsku) metropolitsku kartu, koja pokriva sve gradske prevoznike u Trojmjastu[5] i Male Trojmjasto Kašubske. SKM Trojmjasto prevozi oko 40 miliona putnika godišnje. Izgrađena je i es-železnica sa namjerom je da se poveže centar Gdinje i Gdanjska sa svojim zapadnim područjima i sa aerodromom u Gdanjsku (u narednoj fazi projekta planirano je proširenje na sjeverne okruge Gdinje sa namjerom da se obezbedi povezanost sa zračnom lukom Gdinja-Kosakovo[6]). Pored toga, namera rukovodstva je da se vrati u pokret linija saobraćaja u regionu Kašubija, na prugama koje su trenutno zatvorene, uključujući Kartuzi, Bitov i obnovu direktne veze sa Gdanjska sa Košćežinom. Pomorje će stoga dobiti regionalnog željezničkog prevoznika, koji će značajno doprinijeti razvoju komunikacije sa Trojmjastom.

Pored pruge, rukovodstvo javnog prevoza posjeduje prevozna sredstva, kao što su autobusi, tramvaji, brodovi (koji ljeti plove do Hel i Jastarnja) i trolejbus, koji predstavlja jedan od tri središta u Poljskoj, gdje se mogu susresti ovakve vrste prevoza.

Planirano je da se od 2015. do 2020. godine izgradi obilaznica sjevernog dijela aglomeracijeTrojmjasta, koja bi bila produžetak puta S6 i značila bi olakšanje saobraćaja za gradove Rumija i Reda, kroz koje se dolazi do poluostrva Hel.

Aerodrom Leh Valensa u Trojmjastu je 2007. godine prevezao 1.715 miliona putnika, a 2016. godine - 4.010 miliona[7]. U aprilu 2012. otvoren je drugi terminal, kroz koji prođe oko 5 miliona putnika godišnje[8].

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Trojmjastu i njegovoj okruženju postoje 24 univerziteta, na čelu sa univerzitetom u Gdanjsku. Oko 84.500 studenata je studiralo 2006. godine na univerzitetima u Trojmjastu.

Klima[uredi | uredi izvor]

Trojmjasto ima umjerenu klimu sa toplim ljetima i hladnim zimama koje mogu biti veoma žestoke. Ljeti se temperature kreću od 20°C do 30°C.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ www.ideo.pl, ideo -. „Powierzchnia i ludność w przekroju terytorialnym w 2013 r.”. stat.gov.pl (na jeziku: poljski). Pristupljeno 16. 1. 2018. 
  2. ^ a b olsztyn.stat.gov.pl/. „Wyniki badań bieżących - Baza Demografia - Główny Urząd Statystyczny”. demografia.stat.gov.pl (na jeziku: poljski). Arhivirano iz originala 26. 12. 2018. g. Pristupljeno 16. 1. 2018. 
  3. ^ „7046 mieszkańców przy najludniejszej ulicy Trójmiasta. A ulic mamy prawie 2,8 tys.”. trojmiasto.pl (na jeziku: poljski). Arhivirano iz originala 07. 11. 2017. g. Pristupljeno 16. 1. 2018. 
  4. ^ http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/l_powierzchnia_i_ludnosc_przekroj_terytorialny_2013.pdf
  5. ^ „Wspólny bilet już w sprzedaży”. trojmiasto.pl (na jeziku: poljski). Arhivirano iz originala 16. 01. 2018. g. Pristupljeno 16. 1. 2018. 
  6. ^ „Drugie trójmiejskie lotnisko będzie gotowe na Euro 2012”. trojmiasto.pl (na jeziku: poljski). Arhivirano iz originala 16. 01. 2018. g. Pristupljeno 16. 1. 2018. 
  7. ^ Wałęsy, Port Lotniczy Gdańsk im. Lecha. „4 miliony pasażerów 2016 roku - Port Lotniczy Gdańsk im. Lecha Wałęsy”. Port Lotniczy Gdańsk im. Lecha Wałęsy (na jeziku: poljski). Arhivirano iz originala 09. 01. 2018. g. Pristupljeno 16. 1. 2018. 
  8. ^ „Lotnisko: terminal T2 otwarty”. trojmiasto.pl (na jeziku: poljski). Arhivirano iz originala 01. 12. 2017. g. Pristupljeno 16. 1. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]