Tuarezi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tuareg
Tuarezi u pustinji Sahara, vulkansko polje Vau en Namus, Libija
Ukupna populacija
2,5 miliona
Regioni sa značajnom populacijom
 Nigeroko 2 mil.
 Malioko 500.000
 Burkina Fasooko 370.738
 Alžir25.000 - 150.000
 Libija20.000
Jezici
tuareški jezici
(tamašek, tamajek, tamahek, taulement)
Religija
islam
Srodne etničke grupe
ostali berberi
Tuarezi u Maliju.
Pripadnici naroda Tuarega u alžirskom delu Sahare.
Oblasti u kojima žive Tuarezi

Tuareg (arap. طوارق‎) je naziv koji se koristi za pripadnike srodnih berberskih plemena i naroda koji žive u zapadnoj i severnoj Africi.

Tuarezi su skoro 3.000 godina, koristeći pripitomljavanje kamila, izgradili nomadsko društvo na temelju transsaharske trgovine između severnoafričke obale i gradova na južnim rubovima Sahare. Krajem 19. i 20. veka su pružali žestok, ali ne baš previše uspešan otpor francuskim kolonizatorima koji su ukinuli njihovu plemensku organizaciju i bitno uticali na njihov dotadašnji način života. Teritorija Tuarega je posle podeljena između novonastalih nezavisnih država - Nigera, Malija, Alžira, Burkine Faso i Libije. Devedesetih godina 20. veka je to dovelo do krvavih oružanih sukoba između boraca za autonomiju Tuarega s jedne, te nigerskih i malijskih trupa s druge strane. Ti su sukobi koliko-toliko smireni davanjem autonomije, iako su godine 2004. zabeleženi u Nigeru.

Tuarege često zovu „Plavim narodom“, jer vole da nose plavu odeću. Po veri su sunitski muslimani, ali im na religiju dosta utiče i drevna pred-islamska tradicija. Predstavljaju jedan od retkih muslimanskih naroda gde muškarci umesto žena pokrivaju lice.

Broj Tuarega je prilično teško ustanoviti — pominju se brojke od oko 100.000 do 3.000.000 — ne samo zbog nomadskog načina života nego i velikih razlika među pojedinačnim plemenima. Mnogi Tuarezi se razlikuju po rasnim osobinama, pa im je temelj zajedničke nacionalne svesti u jeziku.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]