Pređi na sadržaj

Ulica Kosovke devojke (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulica
KOSOVKE DEVOJKE
Opština Stari grad
Početak Ulica kraljice Natalije
Kraj Ulica kralja Milana
Dužina 135 m
Širina 10 m
Stvorena 1872
Nazvana 1930
Stari nazivi Devojačka ulica

Ulica Kosovke devojke nalazi se na teritoriji opštine Stari grad, u neposrednoj blizini Andrićevog venca. Prostire se od Kraljice Natalije 39, uz stepenice, do Ulice kralja Milana.

Ime ulice[uredi | uredi izvor]

Ova uličica ime je dobila u čast književnog lika iz srpske narodne pesme Kosovka devojka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvobitni naziv ulice, od 1872. do 1939. godine, bio je Devojačka ulica, a kasnije ulica dobija novo ime, koje i danas nosi, po književnom liku iz istoimene narodne pesme.

Narodna epska pesma Kosovka devojka peva o tragediji srpskog naroda u vreme Kosovskog boja. Ovu pesmu prvi je objavio Vuk Stefanović Karadžić u drugoj knjizi srpskih narodnih pesama, u kojoj su „pjesme junačke najstarije”. Pesma je zabeležena početkom 1817. na osnovu kazivanja slepe guslarke iz Grgurevca, u Sremu.

Centralni motiv ove pesme je nesreća devojke kojoj na Kosovu ginu kum, dever i verenik, čime je predstavljena lična drama u okvirima jedne od najtežih tragedija koje su zadesile srpski narod. Kasnije je lik Kosovke devojke, koja oplakuje najbliže, nikoga neoptužujući i mireći se sa prokletstvom svoje sudbine, postao jedan od univerzalnih motiva i inspiracija stvaralaštva, kako književnika, poput Dragoljuba Filipovića, tako i likovnih umetnika, poput Meštrovića, Vozarevića, Uroša Predića i dr.[1]

Susedne ulice[uredi | uredi izvor]

  • Balkanska ulica
  • Dobrinjska ulica

Značajni objekti[uredi | uredi izvor]

Park Aleksandrov (ranije Devojački park),

Umetnička galerija U10, Kosovke devojke 3 [2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ulice i trgovi Beograda, knj. 1, A-M. Beograd: Biblioteka grada Beograda. 2004. str. 319—320. 
  2. ^ „Plan plus”. Pristupljeno 01. 12. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]