Ulica braće Jugovića (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulica braće Jugovića
Opština Stari grad
Početak Studentski trg
Kraj Makedonska ulica
Dužina 550 m
Nazvana devet braće Jugovića
Stari nazivi ulica Ivana Jugovića
ulica braće Jugovića

Ulica braće Jugovića je ulica koja se nalazi u Beogradu, u opštini Stari grad.

Pogled ka Trgu republike

Trasa[uredi | uredi izvor]

Ulica braće Jugovića počinje od Studenstskog trga, i u dužini od oko 850 m pruža se pravolinijski do bulevara despota Stefana, gde blago savija na desno do Makedonske ulice.[1]

Naziv ulice[uredi | uredi izvor]

Ulica Ivana Jugovića koja je jednim propustom prekrštena u Ulicu braće Jugovića najverovatnije zato što je neznani „kum“ verovao kako je „sve to isto“ iako Jugović i Jugovići ne samo da nisu u srodstvu, već ih deli i par stotina godina. Gradski novinari još 1938. godine uviđaju omašku jer je Ulica braće Jugovića prvobitno bila imenovana po jednom drugom Jugoviću. Ivan Jugović je bio osnivač prve srpske Velike škole u Beogradu i njen prvi rektor. Jugović je bio profesor kneza Aleksandra Karađorđevića, Karađorđevog sina i vladara Srbije od 1842. do 1858. godine, kao i učitelj Vuka Karadžića.[2][3]

Danas se ova ulica naziva ulica braće Jugovića, po devet braće Jugovića. Braća Jugović, devet sinova Jug Bogdana, braća kneginje Milice, žene kneza Lazara, popularni su mitološki likovi srpske epske poezije. Poezija ih prikazuje kao srpske heroje koji su se za svoju državu i svoj narod herojski borili i u toku bitke herojski poginuli. Njihov otac imao je istu sudbinu.[4]

Značajni objekti[uredi | uredi izvor]

U ulici se nalaze sledeći značajni objekti:

kao i nekoliko ugostiteljskih objekata, advokatskih kancelarija, prodavnica.

U okviru Doma vojske u Beogradu su i: Umetnički ansambl Stanislav Binički, Simfonijski orkestar umetničkog ansambla Vojske Srbije, Savez rezervnih vojsnih starešina Srbije, Galerija i mala galerija Doma vojske, Medija centar Odbrana, Bioskop centralnog kluba vojske Srbije, restoran. 1929. godine je doneta odluka da se u Beogradu podigne Ratnički dom, kao centralno kulturno središte vojske i rezervnih oficira. Izgradnja palate Ratničkog doma je započeta tokom oktobra 1930. godine i završena 1932, uz dogradnju 1939. godine, čime je zgrada zauzela prostor bloka između ulica Braće Jugovića, Francuske, Simine i Emilijana Josimovića.[5]U zgradi Doma Vojske Srbije nalaze se moderno opremljene prostorije, koje se koriste za održavanje različitih događaja kao što su: prijemi, konferencije, seminari, predavanja, poslovne proslave, sajmovi, prezentacije, kokteli, balovi, modne revije, venčanja i druge privatne proslave.[6]

Zgrada bioskopa "Balkan" podignuta je krajem 19. veka na temeljima starog zdanja, koji je po pretpostavkama bio turski han. Postaje gostionica Bulevar, pa kasnije, uz dogradnju, reprezentativni hotel, sa salom u kojoj je 1899. godine održana prva filmska projekcija. U zgradi je, od 1909. do 1911. godine, bila Beogradska opera pod rukovodstvom Žarka Savića, zbog čega je i čitav hotel postao poznat pod nazivom Opera. U ovoj zgradi održavani su osnivački kongresi Srpske socijaldemokratske partije i glavnog Radničkog saveza 02. avgusta 1903. godine. U njoj su održavani i kongresi 1904, 1907, 1908, 1909, 1910. godine. Današnji naziv Balkan dobija 1928. godine, a 1984. godine zgrada dobija status spomenika kulture.[7]

Gradski prevoz[uredi | uredi izvor]

Ulicom ne prolaze vozila gradskog prevoza, ali u blizini se nalazi i početna stanica Trg republike sa nekoliko linija gradskog prevoza. [8]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Brace Jugovica, Beograd (Stari Grad)”. planplus.rs. Pristupljeno 5. 12. 2021. 
  2. ^ Radojičić, Ivana. „Kako je bečki špijun Ivan Jugović postao braća Jugović (1. deo)”. 011info.com. Pristupljeno 5. 12. 2021. 
  3. ^ NIKOLIĆ, Z. „Beogradska štampa pre Drugog svetskog rata oplakivala jednu gradsku zabludu”. novosti.rs. Pristupljeno 5. 12. 2021. 
  4. ^ „Braća Jugovići”. steemit.com. Pristupljeno 5. 12. 2021.  |first1= zahteva |last1= u Authors list (pomoć)
  5. ^ „Ratnički Dom (DOM JNA)”. 011info.com. Pristupljeno 6. 12. 2021. 
  6. ^ „O Domu Vojske Srbije”. odbrana.mod.gov.rs. Pristupljeno 6. 12. 2021. 
  7. ^ „BIOSKOP BALKAN”. fondacijasasamarceta.org. Pristupljeno 6. 12. 2021. 
  8. ^ „DNEVNE LINIJE”. gsp.rs. Pristupljeno 29. 11. 2021.