Pređi na sadržaj

Fregata

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fregata USS Constitution

Fregata je naziv koji se u najširem smislu koristi za ratni brod srednje veličine. Naziv prvi put se javlja na mediteranu krajem 15. veka i tada je označivao male, brze galije sa lakim naoružanjem. Kroz istoriju se, međutim, taj naziv koristio za različite vrste brodova. Današnje fregate definišu se obično kao najmanji ratni brodovi koji mogu samostalno da operišu.

Fregata na jedra[uredi | uredi izvor]

U doba jedrenjaka je fregata predstavljala tip broda koji je veličinom bio manji od linijskog broda, a veći od korvete. Uglavnom je služio za patroliranje okeanima, borbu protiv pirata i krstarički rat protiv neprijateljske trgovačke mornarice. U 19. veku je nestao iz upotrebe, a zamenila ga je krstarica. To su bili ratni brodovi brži od linijskih i trgovačkih brodova, naoružani sa 28—44 topa. Glavna artiljerija je bila smeštena na glavnoj pokrivenoj palubi, a imala je 3 jarbola. Bile su uglavnom namenjene za izvidanje, za borbu protiv gusara i eskortnu službu u prekomorskim posedima. Oko 1830. počele su se na fregate montirati parne mašine sa bočnim točkovima. Prva takva parna fregata, Penelope, uvrštena je u britansku flotu 1830. Na fregate se od 1843. ugraduje i propeler. Sve parne fregate imale su i jedra kao pomoćni pogon. Oklopne fregate, nazvane u nekim ratnim mornaricama „oklopnjače“, pojavile su se skoro istovremeno u drugoj polovini 19. veka u francuskoj i britanskoj ratnoj mornarici. Prva francuska oklopna fregata La Gloire (1859), deplasmana 5670 t, brzine 12.5 čv, imala je 36 topova kalibra 160 mm, smeštenih u glavnoj bateriji i na gornjoj palubi, i oklop od 78-120 mm. Krajem 19. veka iz oklopnih fregata razvile su se krstarice, a naziv fregata se gubi sve do Drugog svetskog rata.

Eskortne fregate[uredi | uredi izvor]

Nemačka fregata klase Mecklenburg-Pommern

Sve intenzivnije prekomorsko prevoženje ljudstva, naoružanja, opreme, hrane, kao i masovna primena podmornica i aviona u Drugom svetskom ratu, posebno od strane sila Osovine, presudno je uticalo na sve veću primenu eskortiranja ratnih i trgovačkih brodova. Zbog toga vodeće zemlje Saveznice, posebno Velika Britanija i SAD, ubrzano rade na rekonstrukciji razarača i drugih brodova u fregate, kao i na gradnji novih fregata. Osnovna namena fregata je protivpodmornička i protivvazdušna odbrana konvoja i ratnih brodova, a po potrebi angažovane su u izvidanju i podršci pri napadu manjih ratnih brodova (torpednih čamaca). U početku se grade fregate do 1.600 t deplasmana, brzine oko 20 čv, naoružane sa 2—6 topova 102-127 mm i do 8 topova 20-40 mm, po više bacača i klizača dubinskih bombi, ježeva ili sipa, češće i sa torpednim cevima. Sve se više opremaju novim sredstvima i za otkrivanje zaronjenih podmornica. Teži se da fregate budu što boljih pomoračkih osobina i većeg radijusa dejstva. Britanci su u toku rata izgradili oko 270 fregata (tipova River, Black Swan), a Amerikanci oko 520 raznih eskortnih brodova (fregate tipa Colony). To je prinudilo protivničke podmornice da se sve više zadržavaju pod vodom i napadaju u podvodnoj vožnji. Saveznički gubici u brodovima od neprijateljevih podmornica u drugom delu rata sve su se više smanjivali.

Posle Drugog svetskog rata[uredi | uredi izvor]

Posleratni nagli razvoj avijacije, podmornica i nuklearnog oružja, još više je potencirao dalju rekonstrukciju i novogradnju kvalitetnijih fregata. Prema ekonomskim mogućnostima mnoge zemlje, posebno u vodećim ratnim mornaricama, teže stvaranju što većeg broja fregati koje će odgovarati uslovima borbe protiv savremenih podmornica i avijacije, i što veće zaštite posada od dejstva nuklearnog, hemijskog i biološkog oružja.

Moderna fregata potiče od klase eskortnih razarača koja se razvila u Drugom svetskom ratu, i kojoj je glavni zadatak bila zaštita konvoja i protivpodmornička borba. Danas su fregate osim sa topovima i mitraljezima opremljene raketnim naoružanjem, a po svojoj veličini i vatrenoj moći su se približile klasičnim razaračima. U mnogim mornaricama, pogotovo onim manjim, predstavljaju kapitalne brodove.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]