Хаавив

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Haaviv (Proleće)
TipJevrejski časopis za decu
Format24 cm
IzdavačPovjereništvo židovskog narodnog fonda za Jugoslaviju
UrednikŠmuel Romano
Glavni urednikRobert Glukstol (Robert Glucksthol)
Osnivanje1922.
Jezikhrvatskosrpski[1]
Ukidanje1941.
GradZagreb
ZemljaKraljevina Jugoslavija[2]

Haaviv ili Proleće (orig. Haaviv / Proljeće), list jevrejske dece bio prvi specifično jevrejski časopis za decu i omladinu u međuratnoj Jugoslaviji. Pokrenut je u Zagrebu, a izdavalo ga je Povjereništvo židovskog narodnog fonda za Jugoslaviju. Bio je namenjen jevrejskoj mladeži kako iz aškenaskih, tako i iz sefardskih zajednica na području Jugoslavije. Izlazio je kao mesečnik na hrvatskom, odnosno hrvatskosrpskom[1] jeziku sve do 1941. godine.[3] Časopis je izlazio jednom mesečno 19 godina.[2] Čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.[1]

Sadržaj časopisa[uredi | uredi izvor]

Haaviv je bio jedini list za decu koji je donosio pesme i priče jugoslovenskih autora, prevode, kao i priloge koje su deca slala.[4] Izlazio je jednom mesečno.[1]

Uredništvo[uredi | uredi izvor]

Glavni i odgovorni urediik časopisa od početka izlaženja bio je dr Robert Glikstal, a kasnije dr Drago Rosenberg.[1] Višegodišnji urednik Haaviva bio je Šmuel Romano, pripadnik sefardske zajednice, rođen 1906. u Sarajevu, koji je doktorirao u Zagrebu, gde se i nastanio s porodicom. Autor je prvog rečnika jevrejsko-španskog jezika u Jugoslaviji, kao i mnogih eseja i pesama, a bavio se i prevođenjem. Ubijen je u Jadovnu 1941. godine.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d IZLOŽBA JEVREJSKA ŠTAMPA NA TLU JUGOSLAVIJE DO 1941. GODINE 1983, str. 42
  2. ^ a b „Haaviv = Proljeće : list jevrejske djece”. Uzajamna bibliografsko-kataloška baza podataka COBIB.SR. Pristupljeno 19. 11. 2020. [mrtva veza]
  3. ^ a b Vidaković Petrov, Krinka (decembar 2017). „Jugoslovenski jevrejski časopis za decu Haaviv (1919–1940)”. Programska knjiga naučnog skupa "ČASOPISI ZA DECU: JUGOSLOVENSKO NASLEĐE 1918–1991" (PDF). Beograd: Institut za književnost i umetnost. Pristupljeno 22. 11. 2020. 
  4. ^ IZLOŽBA JEVREJSKA ŠTAMPA NA TLU JUGOSLAVIJE DO 1941. GODINE 1983, str. 13

Literatura[uredi | uredi izvor]