Pređi na sadržaj

Hazail

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hazail

Hazail (hebr. חֲזָהאֵל‎, što znači "Bog je video") je bio najpre dvorski službenik, a kasnije i aramejski kralj u periodu od 845842. p. n. e. i 803796. p. n. e. čije se ime spominje u Svetom pismu. Prvi put se spominje u Prvoj knjizi o carevima 19, kada se pominje kako Bog govori proroku Iliji da ga pomaže kao kralja Sirije.

Godinama nakon tog događaja car Bar-Hadad II se razboleo i poslao dvorskog službenika Hazaela Ilijinom nasledniku Jeliseju. Jelisej je rekao Hazaelu da kaže Hadadezeru kako će se oporaviti, ali je otkrio Hazaelu da će kralj umrijeti. Dan kasnije Hazael se vratio Hadadezeru u Damask, te ugušio kralja i sam sebe postavio na presto.

Za vreme svoje vladavine koja je trajala otprilike 37 godina (cca. 842. p. n. e.- 805. p. n. e.), kralj Hazael je Aramejce vodio u ratu protiv snaga kralja Jehorama od Izraela i kralja Ahazije od Jude. Nakon što ih je porazio kod Ramoth-Gileada, Hazael odbio dva asirska napada, osvojio izraelsku teritoriju istočno od Jordana, filistejski grad Gath, te pokušao isto tako osvojiti Jerusalim (2 Car12:17). Monumentalni aramejski natpis iskopan kod Tel Dana za većinu naučnika je Hazaelovo delo, s obzirom da se njime slavi pobjeda nad kraljevima Izraela i Jude. Nedavna iskopavanja kod Tell es-Safi/Gatha su otkrila dokaze o opsadi i osvajanju Gatha od strane Hazaela. Uništenje naselja Tell Zeitah u 9. veku p. n. e. takođe može biti rezultat Hazaelovog pohoda. Kralj Joaš od Jude je spriječio Hazaelovu najezdu tako što ga je potkupio s blagom iz kraljevske palate i hrama, nakon čega je Hazael nestao iz daljih biblijskih svjedočanstava[1].

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ K. Lawson Younger Jr. «A Political History of the Arameans: From Their Origins to the End of Their Polities» (Archaeology and Biblical Studies). SBL Press, 2016. str. 585