Pređi na sadržaj

Haravgi (Kožani)

Koordinate: 40° 26′ 31″ S; 21° 50′ 23″ I / 40.44195673327138° S; 21.839645940916796° I / 40.44195673327138; 21.839645940916796
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Haravgi
Χαραυγή
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaZapadna Makedonija
OkrugKožani
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 200118
Geografske karakteristike
Koordinate40° 26′ 31″ S; 21° 50′ 23″ I / 40.44195673327138° S; 21.839645940916796° I / 40.44195673327138; 21.839645940916796
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina732 m
Haravgi na karti Grčke
Haravgi
Haravgi
Haravgi na karti Grčke
Poštanski broj501 00
Registarska oznakaΚΖ

Haravgi (grčki: Χαραυγή, Haravgi) je naseljeno mesto u sastavu opštine Kožani, okrug Kožani, u periferiji Zapadna Makedonija, Grčka.

Ime[uredi | uredi izvor]

Ime Haravgi, naselje nosi od 1961. godine. Pre toga selo se zvalo Αμύγδαλα, Amigdala (1). Do 1928. godine selo se zvalo Τζουμά, Dzuma (2), izvedeno od turskog imena sela: Cuma, Džuma.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo leži u zapadnom podnožju planine Karakamen (Vermio).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Otomanski period[uredi | uredi izvor]

U knjizi „Etnografija Jedrenskog, Bitoljskog i Solunskog vilajeta“, izdatoj u Carigradu 1878. godine, a koja navodi statistike vezane za muško stanovništvo određenih naselja 1873. godine, navodi se da se selo Džuma nalazi u kazi Džumali, ima ukupno 600 domaćinstava sa 1.180 žitelja muslimana (4).

Stefan Verković u delu „Topografsko-etnografske karakteristike Makedonije“, piše o selu Džuma:

"Pola sata zapadno od sela Bajrakli, nalazi se muhamedansko selo Džuma, podeljeno na dva dela. Jedan deo sela se nalazi na brdu, a drugi u polju. U selu je 36 kuća sa 105 nufuza (poreskih glava), koji plaćaju porez 3.800 pjastra. U selu se nalaze 2 džamije i nekoliko izvora pitke vode. U blizini sela je mesto gde se petkom održava pazar. (5)"

Službenik Bugarske egzarhije Vasil K'nčov (Vasil Kъnčov) u delu „Makedonija. Etnografija i statistika“ 1900. godine navodi da je Džuma tursko selo u Kajlarskoj kazi sa 850 stanovnika Turaka (3).

Po podacima grčkog konzulata u Elasoni iz 1904. godine navodi da u selu Dzuma živi 700 Turaka (6).

Posle Balkanskih ratova[uredi | uredi izvor]

U toku Prvog balkanskog rata, selo oslobađa grčka vojska, a ugovorima posle Drugog balkanskog rata 1913. godine, i podele otomanske oblasti Makedonije, Džuma ulazi u sastav Kraljevine Grčke. Posle Grčko-turskog rata i dogovora o razmeni stanovništva selo je potpuno napušteno. Turci se iseljavaju u Malu Aziju, a na njihovo mesto se doseljavaju grčki prognanici iz Turske.

Po statistikama iz 1928. godine, selo je čisto izbegličko i ima 299 prognanih grčkih porodica sa 1.256 stanovnika (7). Iste 1928. godine selo menja ime u Amigdala, a od 1961. godine u Haravgi.

Krajem 80.-tih i početkom 90.-tih godina prošlog veka, zbog pronalaska velikih količina uglja selo je izmešteno u neposrednu blizinu grada Kožana, i nastaje novo naselje - Nea Haravgi. Po poslednjem popisu stanovništva iz 2001. godine današnje naselje - staro selo Haravgi ima samo 18 stanovnika.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • [1]
  • [2]
  • [3]
  • „Makedoniя i Odrinsko. Statistika na naselenieto ot 1873 g.“ Makedonski naučen institut, Sofiя, (1995). str. 98-99.
  • Verkovičъ, S. I. Topografičesko-эtnografičeskій očerkъ Makedonіi, SPb, (1889). str. 165.
  • Σπανός, Κωνσταντίνος. "Η απογραφή του Σαντζακίου των Σερβίων", in: "Ελιμειακά", 48-49, 2001.
  • Κατάλογος των προσφυγικών συνοικισμών της Μακεδονίας σύμφωνα με τα στοιχεία της Επιτροπής Αποκαταστάσεως Προσφύγων (ΕΑΠ) έτος 1928

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]