Pređi na sadržaj

Hrizopeja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Urobor (predstava zmije koja jede svoj rep) sa rečima ἕν τὸ πᾶν, hen to pān („sve je jedno“) iz Hrisopeje Kleopatre Alhemičarke u 3. ili 4. veku nove ere (hrišćanska era)

Hrisopeja ili hrizopeja (stgrč. χρυσοποιία, „proizvodnja zlata“) se u alhemiji, odnosi na veštačku proizvodnju zlata, najčešće navodnom transmutacijom osnovnih metala kao što je olovo. Srodni termin je argiropeja (stgrč. ἀργυροποιία, „izrada srebra“), koji se odnosi na veštačku proizvodnju srebra, često transmutacijom bakra. Iako su alhemičari težili mnogim različitim ciljevima, izrada zlata i srebra ostala je jedna od ključnih ambicija alhemije kroz njenu istoriju, od Zosima iz Panopolisa (oko 300. godine) do Roberta Bojla (1627–1691). [1]

Reč je korišćena u naslovu kratkog alhemijskog dela, Hrizopeje Kleopatre koja se pripisuje Kleopatri Alhemičarki, a koja je verovatno napisana u prvim vekovima hrišćanske ere, ali koja se prvi put nalazi na jednom listu u rukopisu od desetog do jedanaestog veka u Biblioteci Marčijana u Veneciji, MS Marciana gr. Z. 299.[2] Dokument sadrži urobor koji sadrži reči „sve je jedno“ ( ἕν τὸ πᾶν, hen to pān), koncept koji je vezan za hermetizam. Stefan Aleksandrijski je napisao delo pod nazivom De Chrysopoeia. [3] Hrizopeja je i naslov pesme Đovanija Augurela iz 1515 .

Ostale slike iz Kleopatrine hrisopeje[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Principe 2013, str. 13, 170.
  2. ^ Berthelot 1887, str. 128.
  3. ^ Linden 2003, str. 54.