Humka Šolmoš
Appearance
Naziv humke ili grupe: | Humka na potezu "Šolmoš" |
---|---|
Kodni naziv: | BAN226 |
Tip: | Tumul, kurgan |
Lokacija (opština): | |
Tradicionalni naziv: | Nema |
Poreklo naziva: | Prema lokaciji |
Istorijski period: | III-I.vek p. n. e.—III.vek |
Epoha: | Nepoznato |
Poreklo (kultura): | Sarmati ili drugi kurganski narodi |
Dimenzije (približno): | 25×35 m |
Visina (približno): | 2 m |
Materijal: | Zemlja |
Stanje: | Loše |
Arheološki istraženo: | Ne |
Kurgan u atarima koji se zovu "Šolmoš" i "Jaruge", u opštini Novi Bečej je humka niskog tipa. Nalazi se u blizini Novog Bečeja, pored puta za Kumane, na slatini, uz rub nekadašnjeg šireg meandra u kome danas teče omanji kanal. Površina humke se intenzivno preorava, što naružava njen izgled.
Nije poznato da li je humka arheološki istraživana, iako su oranice u njegovoj okolini pune ulomaka drevne grnčarije, urađene na sporom vitlu, bez ornamentike (Sarmati?).
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Atarski put prema humki
-
Humka gledana sa oranica
-
Ulomak grnčarije
-
Atmosfera okoline
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nikola Tasić (1983): Jugoslovensko Podunavlje od indoevropske seobe do prodora Skita - Posebna izdanja Balkanološkog instituta (Srpska akademija nauka i umetnosti) knj. 17.; Matica srpska, Odeljenje društvenih nauka, Novi Sad – Balkanološki institut SANU, Beograd
- Bogdan Brukner, Borislav Jovanović, Nikola Tasić (1974): Praistorija Vojvodine – Monumenta archaeologica Vol. I (knjiga 3 Monografije Instituta); Institut za izučavanje istorije Vojvodine - Savez Arheoloških Društava Jugoslavije. Novi Sad (English summary/text at pages 425-484)