Crkva Svetog Spasa u Dubrovniku

Koordinate: 42° 38′ 30″ S; 18° 06′ 25″ I / 42.641667° S; 18.106944° I / 42.641667; 18.106944
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva svetog Spasa u Dubrovniku
Crkva Svetog Spasa u Dubrovniku
Crkva svetog Spasa u Dubrovniku na karti Hrvatske
Crkva svetog Spasa u Dubrovniku
Crkva svetog Spasa u Dubrovniku
Lokacija na mapi Hrvatske
Osnovne informacije
LokacijaDubrovnik, Hrvatska
Koordinate42° 38′ 30″ S; 18° 06′ 25″ I / 42.641667° S; 18.106944° I / 42.641667; 18.106944
Religijahrišćanstvo
Arhitektonski opis
Arhitekt(i)Petar Andrijić
Tip arhitekturejednobrodna građevina
Stil arhitekturerenesansa
Početak izgradnjeoko 1520.
Završetak izgradnje1528.

Crkva Svetog Spasa je crkva u starom gradskom jezgru Dubrovnika.

Sagrađena je oko 1520. godine kao zavetna crkva. Kada je zemljotres 17. maja 1520. godine pogodio Dubrovnik, poginulo je oko 20 ljudi, a šteta na građevinama bila je velika. Građani Dubrovnika mislili su da će brdo Srđ da padne na grad. U znak zahvalnosti što se to nije desilo, Dubrovački senat odlučio je da sagradi ovu crkvu u blizini franjevačkog manastira i velike Onofrijeve česme. Nova crkva je posvećena prazniku Spasova (Uzašašća), pa se na taj praznik održavala i procesija.

Radovi na izgradnji su povereni korčulanskom majstoru Petru Andrijiću[1], koji je podigao crkvu u renesansnom stilu. Sveti Spas se smatra prvom stilski kompletnom renesansnom građevinom u Dubrovniku, budući da do tada uglavnom preovlađuje gotički stil u arhitekturi Dubrovnika. Crkva ima tzv. trolisnu fasadu, odnosno zabat u obliku trolista, karakterističan za renesansne crkve na istočnoj jadranskoj obali.

Kada je novi, mnogo jači zemljotres 6. aprila 1667. pogodio grad, crkva svetog Spasa bezmalo da nije pretrpela nikakvu štetu. Danas se u njoj održavaju koncerti klasične muzike i likovne izložbe.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ www.tzdubrovnik.hr[mrtva veza], „Crkva Svetog Spasa“, pristupljeno 27. avgusta 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Radovan Ivančević: „Trolisne fasade renesansnih crkava u Hrvatskoj“, Peristil br. 35/36, 1992—1993. (ISBN 0553-6707)
  • Zlatno doba Dubrovnika 15. i 16. vek, Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik, 1987.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]