Pređi na sadržaj

Šablon:IČ-Istorija Egipta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Piramide u Gizi
Piramide u Gizi

Istorija Egipta smatra se najdužom kontinuiranom istorijom jedne ujedinjene države u svetu. Egipćani se obično predstavljaju kao prva ljudska civilizacija, iako su neki mesopotamijski gradovi u Sumeru nastali pre egipatskih gradova. Staro egipatsko carstvo, nastalo oko 3100. p. n. e., prva je država sveta. Država je nastala usled potrebe za autoritetom koji bi upravljao sistemom za navodnjavanje. Carstvo je gotovo pet stotina godina objedinjavalo teritoriju od Mediterana do prvih katarakti Nila. Usledio je period opadanja poznat pod nazivom "prvi međuperiod" obeležen borbama dva grada, pretendenta za ponovno ujedinjenje: Tebe i Herakleopolisa. Kao pobednik iz ovog sukoba izlazi Teba koja formira Srednje egipatsko carstvo. Carstvo je postojalo do oko 1700. godine p. n. e. kada je uništeno pod naletom Hiksa. Vrhunac je egipatska država dostigla u vreme Novog carstva. Država se prostirala od Nubije na jugu do Sirije na severu. Carstvo je vodilo ratove sa Hetitima i Mitanima. Novo carstvo je u svom vrhuncu predstavljalo svetsku silu tadašnjeg sveta. Moć Novog carstva opala je velikom brzinom. Sredinom 11. veka p. n. e. prestalo je da postoji. Period koji je usledio, nazvan Treći međuperiod, karakteriše paralelno postojanje više vladarskih dinastija. Egipat je u jednom periodu bio pod vlašću Nubijaca. Godine 664. p. n. e. Egipat potpada pod vlast Novoasirskog kraljevstva. Ubrzo se Psametih I pobunio i osnovao Saisku dinastiju koja je državom vladala do pada pod persijsku vlast. Egipat je osvojio ahemenidski car Kambiz II 525. godine p. n. e. Ahemenidski period starog Egipta obeležen je brojnim sukobima između Persijanaca i Egipćana. Aleksandrovi pohodi doveli su do uništenja Ahemenidskog carstva.