Šapa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Desna prednja šapa psa koja pokazuje A) kandžu, B) digitalne jastučiće, C) metakarpalni jastučić, D) kandžu rosišta, E) karpalni jastučić.

Šapa je mekan deo sisara, nalik na stopalo. Uglavnom kod četvoronožnih, koji imaju kandže.

Zajedničke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Šapu karakteriše tanka, pigmentisana, keratinizovana, bezdlaka površina koja pokriva potkožno, kolagensko i masno tkivo, koje čine jastučići. Ovi jastučići deluju kao jastuci za noseće udove životinja. Šapa se sastoji od velikog metakarpalnog ili palmarnog jastučića u obliku srca (prednji udovi) ili metatarzalnog ili plantarnog jastučića (zadnji ud), i obično četiri jastučića nosača, mada u slučaju domaćih mačaka i medveda (uključujući džinovske pande) može biti pet ili šest nožnih prstiju. Karpalni jastučić se takođe nalazi na prednjem udu, gde služi kao dodatna trakcija pri zaustavljanju ili spuštanju niz padinu, kod nekih vrsta. Dodatne kandže mogu takođe biti prisutne.[1]

Šapa takođe sadrži oštru kandžu u obliku roga na svakom kraju. Iako su obično bez dlake, neke životinje imaju krzno na krajevima šapa. Primer je crvena panda, kojoj krzneni đonovi pomažu pri izolaciji u njihovom snežnom staništu.

Životinje sa šapama[uredi | uredi izvor]

Mačja šapa, na kojoj se vide jastučići

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Maine Coon Polydactyl International”. Arhivirano iz originala 14. 05. 2008. g. Pristupljeno 4. 4. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]