Šaržer

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gornja slika prikazuje napunjen i spreman za upotrebu šaržer dok donja prikazuje prazan i rastavljen na delove

Šaržer je deo vatrenog oružja u kojem se nalaze meci, mogu biti uklonjivi ili integralni delovi vatrenog oružja. Šaržer funkcioniše tako što feder na dnu gura metke u cev, postoje u različitim veličinama i oblicima od malih za pištolje i puške do velikih za mitraljeze.

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Puške repetirke[uredi | uredi izvor]

U drugoj polovini 19. veka uvedene su brzometne puške (takozvane magacinke ili repetirke), sa magacinom iz koga se meci ubacuju u cev povlačenjem zatvarača, čime je znatno povećana brzina gađanja (1 zrno za 5-10 sekundi). Pojavi tih pušaka doprinela je i mesingana čahura, koja je zrno, barutno punjenje i kapislu bolje sjedinjavala u celinu. Posle opaljenja, rad se ponavlja (tj. repetira) - otvaranjem zatvarača izbacuje se prazna čahura, a njegovim zatvaranjem ubacuje se u cev nov metak iz magacina. Prve puške sa magacinom (Henri i Henri-Vinčester sa 15 metaka, Spenser sa 8 metaka) upotrebljene su u Američkom građanskom ratu 1861-1865 i Burskom ratu 1899-1902.[1]

Bilo je tri vrste magacina: ispod cevi (Lebel M.86, Vinčester M.95), u kundaku (Spenser M.60) i ispod sanduka. Ova poslednja vrsta omogućila je najbrže punjenje. Magacini su bili najčešće vertikalni, i to sa jednim (Mozin M.91/30) ili dva (Mauzer M.91) reda metaka, a ređe horizontalni (Krag-Jorgensen) ili u obliku doboša (Manliher-Šoenauer M.1903/14). Od 1886. brzometne puške sa magacinom upotrebljavaju se u celoj Evropi.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Nikola Gažević, Vojna enciklopedija 7, Vojnoizdavački zavod, Beograd (1974), str. 548-550

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]