Šveđani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Šveđani (šved. svenskar) severnogermanski su narod sa oko 9.300.000 pripadnika u Švedskoj (7.700.000), SAD (1.000.000), Finskoj (290.000), Kanadi (120.000), Danskoj (16.000) i Norveškoj (36.000-90.000).[1] Pored matične države Švedske u kojoj čine 93% stanovništva, priznati su kao jedan od državnih naroda i u Finskoj (u kojoj čine 5,6% stanovništva), gde jedan njihov deo uživa i teritorijalnu autonomiju na Olandskim Ostrvima, na kojima čine oko 90% stanovništva. Švedski narod prvi se put pominje u Tacitovoj Germaniji (1. vek), koji ih naziva Suoni (ili Svei). U pohodima vikinških družina doprli su do Škotske, Engleske, Islanda, Grenlanda i Severne Amerike, a trgovali su s Prusima i Arapima. Šveđani su oko 1000. godine primili hrišćanstvo. Po veri su uglavnom protestanti, a govore švedskim jezikom, koji pripada germanskoj grupi indoevropske porodice jezika.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Culture of Sweden - history, people, clothing, traditions, women, beliefs, food, customs, family”. www.everyculture.com. Pristupljeno 18. 1. 2022. 
  2. ^ „Un peu d'histoire de Suède”. www.cavalngo.com (na jeziku: francuski). Pristupljeno 18. 1. 2022.