Širina frekventnog opsega

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Širina frekventnog pojasa: razlika između gornje i donje granične frekvencije.

Širina frekventnog (frekvencijskog) pojasa, ili frekventni (frekvencijski) opseg (engl. bandwidth) je širina frekventnog intervala komunikacionog kanala koji se koristi u komunikaciji između predajne i prijemne strane.

Frekventni opseg se može iskazati i kao razlika između donje i gornje granične frekvencije signala ili opseg frekvencija koje koristi neka oprema. Mera širine frekvencijskog pojasa je herc.

Pojašnjenje[uredi | uredi izvor]

Frekvencijski opseg je centralni pojam u telekomunikacijama, sa značajnim uticajem u mnogim oblastima, uključujući informatiku, radio komunikacije, obradu signala, i spektroskopiju.

S obzirom da je u današnje vreme prevagnula oblast digitalnih telekomunikacija nad analognim to se pojam frekvencijskog opsega, zahvaljujući teoremi odabiranja, usko vezuje uz pojam protoka podataka odnosno širina frekvencijskog opsega za količinu podataka koja se u jedinici vremena može preneti kroz komunikacioni kanal.

Primer[uredi | uredi izvor]

Kao primer možemo uzeti frekventni opseg frekvencija ljudskog glasa. Najniža frekvencija je oko f1=300 Hz a najviša oko f2=3000 Hz. Tako je širina frekventnog pojasa:

ŠFP = f2-f1 = 3000-300 = 2700 Hz.

Informatika[uredi | uredi izvor]

Širina frekvencijskog pojasa u informatici je količina podataka koju u određenom vremenskom periodu dva računara mogu da razmene. Jedinica širine frekvencijskog pojasa je b/s (bit po sekundi).

Internet[uredi | uredi izvor]

Vremenom je širina frekvencijskog pojasa postala glavni problem Interneta, budući da propusna moć globalne mreže zavisi od propusne moći svih njenih delova. Vremenom, razvoj tehnologija ISDN i ADSL ublažava taj problem.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Frenzel, Louis E. Principles of Electronic Communication Systems. Glencoe/McGraw-Hill. str. 23. ISBN 978-0-02-800409-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]