Җ (slovo ćirilice)
| Ćiriličko slovo Җ җ | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
| Pozicija u Unikodu | ||||||
| Veliko: U+0496 | ||||||
| Malo: U+0497 | ||||||
| Slova slovenskih jezika | ||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
| И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
| К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
| О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
| С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
| Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
| Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
| Slova neslovenskih jezika | ||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
| Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
| Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
| Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
| Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
| Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
| Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
| Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
| Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
| Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
| Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
| Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
| Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
| Istorijska slova | ||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
| Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
| Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
| Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | ||||||
| Sva slova ćirilice | ||||||
Җ җ (Җ җ; iskošeno: Җ җ) je slovo ćiriličnog pisma.[1] Zove se Žje ili Ž sa silaznicom. Njegov oblik je izveden od ćiriličnog slova Ž (Ž ž) sa dodatkom spuštača na desnoj nozi.
Җ se koristi u azbukama dunganskog,[2]kalmičkog,[3] tatarskog[4] i turkmenskog jezika.[5]
Izgovara se kao meko "žj" - identično izgovoru slova Ź.
Ovo slovo se nalazi i u zdorovljanskom jeziku, gde se takođe izgovara kao meko "žj". Za obilježavanje tog zvuka, u tom veštačkom jeziku koriste naizmenično i Җ i Ź - nema definisanih gramatičkih pravila koji striktno određuju koje slovo da se iskoristi u određenom slučaju.
Korišćenje
[uredi | uredi izvor]| Jezik | Mesto u azbuci | Izgovor | Romanization |
|---|---|---|---|
| Kalmički jezik | 11th | /dʒ/ lažnoglasna postaveolarna afrikata | j, dzh |
| Turkmenski jezik | 9th | /d͡ʒ/ true glasna postaveolarna afrikata | j |
| Dunganski jezik | 10th | /tʂ/ bezvučna retrofleksna afrikata/tɕ/ bezvučna alveolopalatalna afrikata | zh, ⱬ |
| Tatarski jezik | /dʑ/ glasna alveolopalatalna afrikata /ʑ/ glasni alveolopalatalni frikativ | c |
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]| Znak | Җ | җ | ||
|---|---|---|---|---|
| Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER ZHE WITH DESCENDER |
CYRILLIC SMALL LETTER ZHE WITH DESCENDER | ||
| Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
| Unikod | 1174 | U+0496 | 1175 | U+0497 |
| UTF-8 | 210 150 | D2 96 | 210 151 | D2 97 |
| Numerička referenca znaka | Җ | Җ | җ | җ |
Slična slova
[uredi | uredi izvor]- Ҹ ҹ : Č sa vertikalnim potezom.
- Dž dž : Ćiriličko slovo Dž.
- Ӌ ӌ : Ćiriličko slovo Kakaško Dž.
- Ӂ ӂ : Ćiriličko slovo Ž sa brevom.
- Ӝ ӝ : Ćiriličko slovo Ž sa dijarezom.
- Ģ ģ : Latiničko slovo Ģ.
- Dž dž : Latiničko dijagraf D i Z sa karonom.
- Č č : Ćiriličko slovo Č.
- Ž ӝ : Ćiriličko slovo Ž.
- Č č : Latiničko slovo C sa karonom.
- Ž ž' : Latiničko slovo Z sa karonom.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Dungan (huэйzў йүяn)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Arhivirano iz originala 25. 04. 2006. g. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Kalmyk (Halьmg keln)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Tatar (tatarça / tatarča / تاتارچا)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
- ^ Ager, Simon (ur.). „Turkmen (Türkmen dili / Tүrkmen dili)”. Omniglot: writing systems & languages of the world. Pristupljeno 19. 09. 2023.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]