Ema Ekštajn

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ema Ekštajn
Ema Ekštajn, originalna fotografija iz 1895. godine, sačuvana u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu
Datum rođenja28. januar 1865.
Mesto rođenjaGadenzdorf
 Austrijsko carstvo
Datum smrti30. jul 1924.
Mesto smrtiBeč
 Austrija

Ema Ekštajn (nem. Emma Eckstein, Gadenzdorf, Austrija, 28. januar 1865Beč, 30. jul 1924) bila je prva praktična psihoanalitičarka, nakon što je završila školovanje iz lične analize kod čuvenog psihoanlitičara Sigmunda Frojda u Beču. Poznata je i po tome što se za nju vezuje i Frojdov slučaj Irma, opisan u „Frojdovom Tumačenju snova”, imajući u vidu da je patila od histerije.[1]

Osim kao psihoanalitičarkа-praktičarkа, ona je dale suštinski doprinos razvoju psihoanalitičke teorije, inspirisana Frojdovim radovima. Nesumnjiv je i njen doprinos u međunarodnoj afirmaciji i institucionalizaciji psihoanalize.

Život i karijera[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Gadenzdorf-u Austrija, 28. januara 1865. godine u revolucionarnoj porodici, čiji roditelji su bili vrlo imućni s kraja 19. veka, koji su imali svoje fabrike, u kojima su najveću pažnju posvećivali bezbednosti na radu. Njen brat je bio dugogodišnji intiman prijatelj Sigmunda Frojda, a kako je Ema patila od poremećaja u hodanju često je vreme provodila u postelji. Njeno ponašanje uslovilo je da dobije dijagnozu histerija, od koje se lečila i kod Sigmunda Frojda.[2]

Bila je među prvim ženama koja je završila ličnu analizu kod Sigmunda Frojda, kod koga je došla u kontakt sa psihoanalizom najpre kao pacijent. Potom je počela da radi kao prva žena psihoanalitičar.

Veliki Emin doprinos paihoanalizi je njen aktivni rad sa žrtvama Prvog svetskog rata i ljudima koji su bili primorani da napuste svoje domove, što je Emu svrstalo među rodonačelnicama analitičara koji su se bavili ratnim traumama.

Ekštajnova je bila uključena i u „Bečki ženski klub“ koji je između ostalih osnovala i Mari Lang, aktivistkinja za ženska prava. Blisko je sarađivala i sa feministkinjama tog vremena, kao što su Auguste Fikert i Roza Majreder.[3]

Preminula je 30. jula 1924. godine od posledica cerebralnog krvarenja.[3]

Dela

Tokom svog uspešnog rada objavila je nekoliko dela:

  • Kako se po prvobitnim pretpostavkama, smatralo se da je Irma, bila glavna ličnost iz Frojdovog slučaja „Irmin san“ sa početka dela „Tumačenje snova”,[а] u izdanju „Arbeiterzeitung-a“ od 1. okrobra 1900. Ema je objavila sažetak „Tumačenja snova” i time knjigu Sigmunda Frojda učinila dostupnom široj publici.
  • U knjizi Pitanje seksualnosti u odgoju deteta (Die Sexualfrage im Lebendes Kindes) objavljenoj 1904.godine Ekštajnova prikazuje seksualnosti kod dece i ukazuje na značaj potpune seksualne edukacije od strane roditelja.
  • Objavila je i brojne članke u „Dokumente der Frauen“, časopisu koji su uređivale Majreder, Fikert i Lang i koji se bavio kontraverznim pitanjima, kao na primer, legalnim statusom neudatih trudnica.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Eckstein, E., Die Sexualfrage in der Erziehung des Kindes (Leipzig 1904)

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ .Danas se smatra da je Frojd u tom slučaju sažeo nekoliko likova.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bertrand Vichyn, « Emma Eckstein, la première psychanalyste ou Celle qui ne pouvait plus (s'en) sortir », in Les femmes dans l'histoire de la psychanalyse (dir. Sophie de Mijolla-Mellor) , Actes du Colloque de l'Association Internationale
  2. ^ Ema Ekštajn U: [1] “Dakle, ovo je jači pol.“ Žene u psihoanalizi, Specijalna izložba Muzeja Sigmund Frojd, Kolarčeva zadužbina Studentski trg 5 Beograd, Muzička galerija.
  3. ^ а б Frank J. Sulloway . Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend.. . Harvard University Press. 1992. pp. 142. ISBN 978-0-674-32335-3. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Chapter 3: "Freud, Fliess, and Emma Eckstein," pp. 55–106. And "Appendix A. Freud and Emma Eckstein" pp. 233–250. In Masson, Jeffrey Moussaieff (1984) The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory Farrar, Straus and Giroux. . New York. ISBN 978-0-374-10642-3. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]