Jeep

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džip
engl. Jeep
Ogranak Chrysler Group LLC - Fijat Krajsler grupa
Delatnostautomobilska industrija
Osnovano1941.
SedišteObern Hils Mičigen, SAD
Rukovodioci
Serđo Markione
Proizvodiautomobili
SloganI live. I ride. I am Jeep.
I bought a Jeep (Australija)
Veb-sajtwww.jeep.com,%20www.jeep.co.uk/,%20www.jeep.com.tr/

Džip (engl. Jeep) je američki proizvođač automobila i robna marka kompanije Krajsler grupe (engl. Chrysler Group), multinacionalne korporacije koja se trenutno nalazi u globalnom strateškom savezu sa firmom Fijat. [1]

Naziv „džip“ u većini svetskih jezika označava bilo koje terensko vozilo.

Bivša „Korporacija Krajsler“ (engl. Chrysler Corporation) je došla u posed robne marke „Džip“ preuzimanjem njenog vlasnika, firme „Ameriken Motors“ (engl. American Motors), 1987. godine.

Proizvodni asortiman marke „Džip“ se sastoji isključivo od terenskih i sportskih terenskih vozila višeg segmenta.

Poreklo imena[uredi | uredi izvor]

Ime „džip“ (engl. Jeep) potiče od neformalnog naziva za „Vilis MB“ (engl. Willys MB) ili „Ford GPV“ (engl. Ford GPW), lako terensko vozilo armije SAD, proizvođeno između 1941. i 1945. zvaničnog imena „Kamion 1/4 tonski, 4x4“ (engl. Truck, 1/4 ton, 4x4).[2] Poreklo imena nije sasvim jasno i o njemu postoji više podjednako verovatnih teorija.

Jedna od verzija kaže da je početkom četrdsetih ovo bio opšti naziv za sve neispitne prototipove koji su isprobavani u vojsci. Ime „džip“ su koristili vojni mehaničari za sve neispitane mašine ili vozila u koja nisu imali poverenja.[3] U prilog ovoj verziji ide i činjenica da je tokom Drugog svetskog rata ovaj naziv korišćen i za transportni avion Kertis Rajt AT 9 (engl. Curtiss-Wright AT-9)

Druga verovatna teorija vezana za popularizaciju imena „džip“ je da je u vreme nastanka i rane primene model ostavio snažan utisak na vojnike, pa je neformalno nazvan po „Evgeniju Džipu“, liku iz tada izuzetno popularnih crtanih filmova i stripova o Popaju, crtača E. C. Segara. Evgenije je bio Popajev „ljubimac iz džungle“ koji je jedino izgovarao reč "džip". Bio je sitne građe, posedovao je sposobnost da se kreće između dimenzija i da izaziva naizgled neverovatne probleme. [4]

Treća teorija vezuje nastanak imena za „Fordovu“ verziju vozila koja je nosila oznaku GP, na engleskom „dži – pi“. „Ford“ je nakon Drugog svetskog rata vodio sudski spor oko prava na ime, ali ga je izgubio. [5]

Početom 1941, jedan od proizvođača „džipa“, kompanija „Vilis-Overlend“ je organizovala konferenciju za štampu u Vašingtonu na kojoj su demonstrirane njegove terenske sposobnosti vožnjom uz stepenice Kapitola. Irving „Red“ Hausman probni vozač „Vilisovog“ tima za razvoj koji je pratio vozilo na testovima je pre toga u Kemp Holaberdu čuo vojnike kako ga nazivaju „džip“. Spomenutu demonstraciju je održao pred grupom zvaničnika i novinara među kojima je bila Ketrin Hilier, izveštač „Vašington dejli njuza“. Kada ga je upitala za ime vozila, Hausman ga je takođe nazvao „džip“. Članak Ketrin Hilier je objavljen 20. februara 1941, sa fotografijom vozila koje se penje stepenicama Kapitola i komentarom u kome se našao izraz „džip“. Smatra se da je ovo najverovatniji razlog za nastanak opšte prihvaćenog imena. Iako Hausman lično nije smislio reč „džip“, najodgovorniji za njegovu prvu primenu u masovnim medijima. [6]

Robna marka Džip[uredi | uredi izvor]

Marka je tokom svog postojanja promenila čitav niz vlasnika, počevši od „Vilisa“, koji je 1945. proizveo prvi civilni model pod oznakom CJ, skraćeno od engl. Civilian Jeep, odnosno „civilni džip“. „Vilis“ je posle neuspešnih pokušaja četrdesetih uspeo da zaštiti ime „džip“ kao svoju robnu marku 1950.

„Vilis“ je 1953. prodat firmi „Kajzer motors“[7] engl. Kaiser Motors, koja je 1963. postala „Kajzer-Džip“ engl. Kaiser-Jeep.

Korporacija „Ameriken motors“ engl. American Motors Corporation ili skraćeno AMC je 1970. otkupila od „Kajzera“ ogranak „Džip“[8] koji je donosio gubitke. Terenska vozila su upotpunila AMC-ovu proizvodnju putničkih vozila korišćenjem istih delova i povećavajući efikasnost proizvodnjom velikih serija, a donela su i značajne prihode na međunarodnom tržištu i u ugovorima sa državom.

Do 1979. i „AMC“ je počeo traži nove investitore. Francuski proizvođač automobila „Reno“ je investirao u „AMC“ značajne sume, ali je do 1987. automobilsko tržište počelo da se menja, pa se „Reno“ povukao, a „AMC“ je zajedno sa robnom markom „Džip“ preuzeo „Krajsler“[9][10].

„Krajsler“ se 1998. ujedinio sa „Dajmler-Bencom“ u „Dajmler-Krajsler“ [11]. Firma je 2007. prodala 80,1%, a 2009. i ostatak svog udela u „Krajsleru“[12] privatnom investicionom fondu „Kerberus kapital menadžment“ (engl. Cerberus Capital Management, L.P.), koji je osnovao „Krajsler LLC“.

Posle restruktiranja nakon bankrota 2009, firma menja ime u „Novi Krajsler“, a zatim u „Krajsler grupa LLC“. Italijanski „Fijat“ je tokom 2011. otkupio većinski udeo u „Krajsler grupi LLC“, [13] a time i u robnoj marki „Džip“, od najvećih poverilaca, vlada Kanade i SAD.

Vlasništvo nad robnom markom[uredi | uredi izvor]

  • 1944–1953: „Vilis-Overlend“
  • 1953–1964: „Kajzer-Džip“ (pod nazivom „Vilis Motors“)
  • 1964–1970: „Kajzer-Džip“
  • 1970–1987: „Ameriken motors“ (sa Renoovom kontrolom proizvodnje 1986)
  • 1987–1998: „Krajsler“
  • 1998–2007: „Dajmler - Krajsler“
  • 2007–2009: „Krajsler LLC“
  • 2009–2013: „Krajsler Grupa LLC“
  • 2014–danas: „Fijat Krajsler automobili

Aktuelni modeli[uredi | uredi izvor]

Marka „Džip“ trenutno proizvodi šest modela:

  • Džip rangler (engl. Jeep Wrangler): tradicionalni terenski automobil sa krovom koji se skida.
  • Džip grand čiroki (engl. Jeep Grand Cherokee): luksuzni sportski terenski automobil.
  • Džip liberti (engl. Jeep Liberty), ili Džip čiroki van Severne Amerike: kompaktni sportski terenski automobil za pet osoba.
  • Džip kompas (engl. Jeep Compass): kompaktni krosover za pet osoba.
  • Džip patriot (engl. Jeep Patriot): kompaktni krosover za pet osoba tradicionalnog izgleda.
  • Džip renegejd (engl. Jeep Renegade): kompaktni krosover za pet osoba, prvi Džip koji se proizvodi izvan Severne Amerike i prvi koji je razvijen od Fijat Krajsler grupe.

Sporovi oko imena i prava[uredi | uredi izvor]

Firma „Vilis - Overlend“ je 1943. podnela zahtev za registraciju zaštićene robne marke i imena „Džip“. Ovo je izazvalo protivljenje „Ameriken Bantama“, čiji su zastupnici uložili prigovor, navodeći da je „džip“ osmišljen i razvijen u njihovoj firmi uz saradnju oficira Vojske SAD. Spor se rastegao do 1948, kada je Savezna trgovinska komisija SAD (engl. US Federal Trade Commission) donela odluku kojom je prihvaćena argumentacija „Ameriken Bantama“. Komisija je zabranila firmi „Vilis“ da direktno ili posredno navodi da je stvorila ili projektovala „džip“, dozvolivši joj da navodi da je doprinela njegovom razvoju. Ipak, nakon bankrota „Ameriken Bantama“ 1950, „Vilisu“ je kao najvećem i najdužem proizvođaču „džipova“ dozvoljeno da registruje robnu marku „Džip“. [3]

Kompanija „Ford“ je takođe pokušavala da registruje ime kao svoju robnu marku. U tužbi protiv „Vilisa“ predstavnici „Forda“ su naveli kako je naziv „džip“ nastao kao verzija njihove oznake GP, koja se na engleskom izgovara kao Dži - Pi. Ova tužba je odbačena. [14]

Sa druge strane, „Vilisu“ je bilo onemogućeno da koristi „Fordovu“ konstrukciju maske hladnjaka sa devet proreza, pa je zato taj broj smanjen na sedam kako bi se izbegao spor, a „Vilis“ je zaštitio ovu novu masku kao svoj znak.

Novi sudski spor je usledio 2002. kada je korporacija „Dajmler - Krajsler“ tužila firmu „AM Dženeral“ (engl. AM General) zbog neovlašćenog korišćenja zaštićene maske sa sedam proreza. „AM Dženeral“ je proizvođač vojnog terenskog vozila „hamvi“ (HMMWV) i bivši ogranak firme „Ameriken motors“, nosioca robne marke „Džip“ između 1970. i 1987, i u to vreme je uslužno proizvodio „Hamer H2“ za korporaciju „Dženeral Motors“ (engl. General Motors). Tužba je odbačena zbog očigledne istorijske povezanosti firmi „Džip“, „Ameriken motors AMC“ i „AM Dženeral“. [15]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „About us”. Chrysler Group. Arhivirano iz originala 17. 10. 2012. g. Pristupljeno 15. 10. 2012. 
  2. ^ http://www.ibiblio.org/hyperwar/USA/ref/TM/pdfs/TM9-803.pdf
  3. ^ a b Ware 2010, str. 39.
  4. ^ „Wordorigins.org”. Wordorigins.org. Arhivirano iz originala 28. 03. 2010. g. Pristupljeno 15. 10. 2012. 
  5. ^ Willys Jeep 1941-1945, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  6. ^ andrie.jeep, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  7. ^ HowStuffWorks "Willys in the 1950s: Bought by Kaiser, Giving Up on Cars" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. jun 2012), Pristupljeno 28. 3. 2013.
  8. ^ Toledo Assembly Plants and Supplier Park: Jeep and Dodge, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  9. ^ Statham 2002, str. 117.
  10. ^ Holusha, John (10. 3. 1987). „Chrysler is Buying American Motors; Cost is $1.5 billion”. The New York Times. Pristupljeno 7. 8. 2010. 
  11. ^ „Chrysler History”. JB car pages. Arhivirano iz originala 04. 07. 2014. g. Pristupljeno 22. 9. 2008. 
  12. ^ „Daimler Reaches Agreement On Separation From Chrysler”. 27. 4. 2009. Arhivirano iz originala 1. 5. 2009. g. 
  13. ^ U.S. to Sell Chrysler Stake to Fiat - The New York Times
  14. ^ Jeep History Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. novembar 2012), Pristupljeno 28. 3. 2013.
  15. ^ DaimlerChrysler Files Suit to Block Copycat Jeep® Grille, Pristupljeno 28. 3. 2013.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]