Mineralna procena resursa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije


Procena moneralnih resursa koristi se za utvrđivanje i definisanje tonaže rude i nivoa geološkog ležišta iz razvijenog blokovskog modela. Postoje različite metode procene (vidi dole) koje se koriste za različite scenarije u zavisnosti od granica rude, geološke geometrije ležišta, varijabilnosti razreda i raspoloživog vremena i novca. Tipična procena resursa uključuje izgradnju geološkog i resursnog modela sa podacima iz različitih izvora. U zavisnosti od prirode informacija i od toga da li su podaci na papiru ili kompijuterizovani, glavni koraci procene računarskih resursa su:

  1. Stvaranje, standardizacija i validacija baze podataka.
  2. Crtanje sekcija i interaktivno geološko modeliranje.
  3. Geostatistička analiza.
  4. Modeliranje blokova i procena bloka.

Geološko modeliranje[uredi | uredi izvor]

Model rudnih tela služi kao geološka osnova za procenu svih resursa, a projekat modeliranja rudnih tela započinje kritičkim pregledom postojećih podataka o rupi i površinskim ili podzemnim uzorcima, kao i mapa i planova sa trenutnom geološkom interpretacijom. Postavljene su rupe za bušenje i / ili uzorci tako da odgovaraju svim kvantitativnim i kvalitativnim informacijama potrebnim za izgradnju modela resursa. Stvaranje geološkog modela može obuhvatati sledeće korake:

  • Kompjutersko 3D modeliranje orelijeva
  • Sekcisko, uzdužno, 3D i višestruko modeliranje
  • Geostatistička analiza, variografska analiza kompozitnog prostornog kontinuiteta

Procena bloko modela[uredi | uredi izvor]

Jednom kada je geološko modeliranje završeno, geološke koverte su podeljene u blokovske modele. Nakon toga procena ovih blokova se vrši od „kompozita“ koji su tačkaste mere stepena rude u steni. Nekoliko različitih matematičkih metoda može se koristiti za procenu u zavisnosti od željenog stepena preciznosti, kvaliteta i količine podataka i njihove prirode.

Metoda najbližeg[uredi | uredi izvor]

Metoda najbližeg dodeljuje vrednosti ocena blokovima od najbliže tačke uzorka od bloka. Najbliži uzorak dobija težinu od jednog; svi ostali dobijaju težinu nula. U dve dimenzije, ova metoda stvara Voronoijev dijagram (Voronoi diagram) sastavljen od poligona, svaki sa jedinstvenom ocenom; u tri dimenzije, ova metoda stvara Voronoijev dijagram sastavljen od poliedra, a svaki ima jedinstvenu ocenu.

20 bodova i njihove Voronoijeve ćelije (veća verzija dole ).

U matematici, Voronoijev dijagram (Voronoi diagram) je podela ravnine na regione zasnovane na udaljenosti od tačaka u određenom podskupu ravnine. Prethodno je specificiran taj set tačaka (nazvano seme, mesta ili generatori), a za svako seme postoji odgovarajuće područje koje se sastoji od svih tačaka koje su bliže tom semenu nego bilo kojem drugom. Ovi regioni se nazivaju ćelije Voriona. Voronoijev dijagram skupa tačaka dvostruk je u odnosu na trouglu Delaunai (Delaunay triangulation) . Jednostavno rečeno, to je dijagram kreiran tako da uzmemo parove tačaka koje su blizu jedna drugoj i crtamo liniju koja je jednako udaljena između njih i okomita na liniju koja ih povezuje. Odnosno, sve tačke na linijama na dijagramu su jednake udaljenosti od najbliže dve (ili više) izvornih tačaka.

Prednosti

  • Lako razumeti
  • Lako je izračunati ručno
  • Jednostavan za upotrebu kao standard za ponavljanje
  • Kada je automatizovan, relativno brz u 2D-u

Nedostaci

  • Lokalni diskontinuiteti su nerealni
  • Izrađuje pristrasne procene stepena i tonaže iznad odseka rudnog otpada. Koji se naziva odnos varijance zapremine, tj. Promenljivost raspodjele stepena zavisi od zapremine uzoraka. Uzorci velike zapremine znače malu varijabilnost dok uzorci malog volumena znače veliku varijabilnost.

Obrnuta metoda merenja[uredi | uredi izvor]

Naziv ove metode je motivisan prosečnim prosekom, jer se pri dodeljivanju tegova pribegava inverziji udaljenosti do svake poznate tačke („blizina“).

Najjednostavnija funkcija merenja u uobičajenoj upotrebi zasniva se na obrnutoj udaljenosti uzorka od tačke koja se procenjuje, obično se podiže na drugu snagu, mada mogu biti korisni veći ili manji snage. [1]

Uzorci bliži interesnoj tački dobijaju veću težinu od udaljenih uzoraka. Uzorci bliži tački procene verovatnije su da su slični u oceni. Takve obrnute udaljene tehnike uvode pitanja poput odluka o pretraživanju uzoraka i smanjenju tajnosti, a osim procene bodova omogućavaju procenu blokova definisane veličine.

Interpolacija obrnutog rastojanja za različite parametre snage p, od rasejanih tačaka na površini .

Prednosti

  • Računalo jednostavno
  • Eksponent daje fleksibilnost. Isti postupak procene može se koristiti za kreiranje vrlo glatkih procena (poput pokretnog proseka) ili vrlo promenljivih procena (poput najbližeg suseda)

Nedostaci

  • Preferencijalno uzorkovanje čini procene nepouzdanim
  • Zahtijeva odluku koji uzorak treba koristiti
  • Ekstremi stvaraju velike halove sjajnih procena
  • Izbor eksponenta uvodi proizvoljnost

Krigovanje [2][uredi | uredi izvor]

U statistici, izvorno u Geostatistika, krigiranje (Kriging) ili Gausova procesa regresija (Gaussian process regression) predstavlja metod interpolacije za koje se interpolisana vrednosti modelovati Gausovog procesom kojim upravlja prethodnim kovarijansi, za razliku od kusočno-mnogočlen spline izabranog da optimizuju glatkoću modeliranih vrednosti. Pod odgovarajućim pretpostavkama o priorima, Kriging daje najbolje linearno nepristrasno predviđanje intermedijarnih vrednosti. Interpolacijske metode zasnovane na drugim kriterijumima, kao što je glatkoća, ne moraju dati najvjerovatnije intermedijarne vrijednosti. Metoda se široko koristi u domenu prostorne analize i kompjuterskih eksperimenata . Tehnika je takođe poznata kao Viener-Kolmogorov predviđanje, nakon Norberta Vienera i Andreia Kolmogorova .

Primer interpolacije jednodimenzionalnih podataka pomoću Kriginga, sa intervalima poverenja. Kvadrati označavaju lokaciju podataka. Kriging interpolacija, prikazana crvenom bojom, teče duž uobičajenih intervala pouzdanosti prikazanih sivom bojom. Isprekidana kriva pokazuje liniju koja se iako glatka ipak značajno razlikuje od očekivanih srednjih vrijednosti danih tim sredstvima.

Teoretsku osnovu ove metode razvio je francuski matematičar Georges Matheron, zasnovan na magistarskoj tezi Danieja G. Krige-a, pionirskog crtača prosečnih težinskih zlata u daljini u kompleksu grebena Vitvatersrand u Južnoj Africi . Krige je pokušao da proceni najverovatniju distribuciju zlata na osnovu uzoraka iz nekoliko bušotina. Engleski glagol je krige, a najčešća imenica je Kriging ; obojica se često izgovaraju tvrdim „g“, posle izgovora imena „Krige“.

Prednosti Krigiranja

  • Veoma dobar u lokalnim i globalnim procenama.
  • Geološko znanje je obuhvaćeno variogramom.
  • Statistički pristup omogućava da se nesigurnost kvantifikuje.

Nedostaci krigiranja

  • Nije lako razumeti.
  • Računalno intenzivni: hardver, softver.
  • Fleksibilnost i snaga stvorena pomoću mnogih parametara takođe stvaraju proizvoljnost i više mogućnosti za greške.

Blok modela resursa[uredi | uredi izvor]

Blokovski model je stvoren pomoću geostatistike i geoloških podataka prikupljenih bušenjem perspektivne rudne zone. Model bloka je u suštini skup specifičnih veličina „blokova“ u obliku mineralizovanog rudnog tela. Iako su svi blokovi iste veličine, karakteristike svakog bloka se razlikuju. Stepen, gustina, vrsta stene i pouzdanost jedinstveni su za svaki blok unutar celog modela bloka. Primer blokovskog modela je prikazan s desne strane. Jednom kada je blok model razvijen i analiziran, on se koristi za utvrđivanje rudnih resursa i rezervi (s obzirom na ekonomiju projekta) mineralizovanih rudnih tela. Mineralni resursi i rezerve mogu se dalje klasifikovati u zavisnosti od njihove geološke pouzdanosti.

Mineralni resursi [3][uredi | uredi izvor]

Mineralni resurs može se objasniti koncentracijom ili pojavom dijamanata, prirodnog čvrstog neorganskog materijala ili prirodnog čvrstog fosiliziranog organskog materijala, uključujući bazne i plemenite metale, ugalj i industrijske minerale u ili na Zemljinoj kori u takvom obliku i količini i takvom stepen ili kvalitet koji ima razumne izglede za ekonomsko vađenje. Lokacija, količina, stepen, geološke karakteristike i kontinuitet mineralnog resursa poznati su, procenjuju se ili tumače iz određenih geoloških dokaza i saznanja.

Zaključeni mineralni resursi

Zaključeni mineralni resurs je onaj deo mineralnog resursa za koji se količina i vrsta ili kvaliteta mogu proceniti na osnovu geoloških dokaza i ograničenog uzorkovanja i razumno pretpostavljenog, ali ne i verifikovanog, geološkog i stepenog kontinuiteta. Procena se zasniva na ograničenim informacijama i uzorkovanju prikupljenim odgovarajućim tehnikama sa mesta kao što su otvorene jame, rovovi, jame, obrade i bušenja.

Navedeni mineralni resursi

Navedeni mineralni resurs je onaj deo mineralnog resursa za koji se količina, klasa ili kvalitet, gustina, oblik i fizičke karakteristike mogu proceniti sa stepenom pouzdanosti koji je dovoljan da se omogući odgovarajuća primena tehničkih i ekonomskih parametara, kako bi se podržalo planiranje mina i procenu ekonomske održivosti depozita. Procena se zasniva na detaljnim i pouzdanim podacima o istraživanju i ispitivanju prikupljenim odgovarajućim tehnikama sa mesta kao što su otvoreni otvori, rovovi, jame, obrade i rupe za bušenje koje su dovoljno razmaknute da se geološki i stepen kontinuiteta mogu razumno pretpostaviti.

Mereni mineralni resurs

Izmereni mineralni resurs je onaj deo mineralnog resursa za koji su količina, vrsta ili kvalitet, gustina, oblik i fizičke karakteristike toliko dobro utvrđeni da se mogu proceniti dovoljno pouzdano da omoguće odgovarajuću primenu tehničkih i ekonomskih parametara, podržati planiranje proizvodnje i procenu ekonomske održivosti ležišta. Procena se zasniva na detaljnim i pouzdanim podacima o istraživanju, uzorkovanju i ispitivanju prikupljenim odgovarajućim tehnikama sa mesta kao što su otvoreni otvori, rovovi, jame, obrade i rupe za bušenje koje su dovoljno razmaknute da potvrde geološki i stepen kontinuiteta.

Mineralne rezerve [3][uredi | uredi izvor]

Mineralni rezervat je ekonomski mineralan deo merenog ili indikovanog mineralnog resursa koji je pokazan najmanje preliminarnom studijom izvodljivosti. Ova studija mora da sadrži odgovarajuće informacije o rudarstvu, preradi, metalurškim, ekonomskim i drugim relevantnim faktorima koji dokazuju, u trenutku izveštavanja, da ekonomska vađenja mogu biti opravdana. Mineralni rezervat uključuje razblaživanje materijala i rezerve za gubitke koji mogu nastati prilikom miniranja materijala.

Verovatne mineralne rezerve

Moguća rezerva minerala ekonomski je mineralan deo Navedenog i, u nekim okolnostima, Merenog mineralnog resursa koji je pokazan najmanje Preliminarnom studijom izvodljivosti. Ova studija mora da sadrži adekvatne informacije o rudarstvu, preradi, metalurškim, ekonomskim i drugim relevantnim faktorima koji pokazuju, u vreme izveštavanja, da ekonomska vađenja mogu biti opravdana.

Dokazane mineralne rezerve

Dokazana rezerva minerala ekonomski je mineralan deo Merenog mineralnog resursa koji je pokazan najmanje Preliminarnom studijom izvodljivosti. Ova studija mora da sadrži odgovarajuće informacije o rudarstvu, preradi, metalurškim, ekonomskim i drugim relevantnim faktorima koji pokazuju da je u vreme izveštavanja ekonomska vađenje opravdana.

Dosije[uredi | uredi izvor]

Bre-Ks Minerals skandal je otkriven u proleće 1997. godine, bio je jedna od najvećih prevara za soljenje u istoriji i potaknuo je razvoj standarda izveštavanja NI 43–101. Iako nije prvi (uzorci slanog Tapina bakra u 1970-ima), jedan je od najpopularnijih i katalizator reforme za izveštavanje.

Bre-Ks priča[uredi | uredi izvor]

Bre-Ks je bio grupa kompanija u Kanadi . Glavni deo grupe, Bre-Ks Mineral Ltd., sa sedištem u Kalgariju, bio je umešan u veliki skandal sa eksploatacijom zlata kada je objavio da sjedi na ogromnom ležištu zlata u Busang-u, Indonezija (u Borneu). Bre-Ks je kupio lokalitet Busang u martu 1993. godine, a u oktobru 1995. godine objavio je da su otkrivene značajne količine zlata, čime je poskupjela cena akcija. Prvobitno penija akcija, njena cena akcija dostigla je vrhunac u vrednosti od 286,50 CAD dolara (podešena podela) u maju 1996. godine na Toronto berzi (TSE), sa ukupnom kapitalizacijom preko 6 milijardi USD (USD). Bre-Ks Minerali propadao je 1997. godine nakon što je otkriveno da su uzorci zlata prevare. [4]

Pojava standarda za izveštavanje [5][uredi | uredi izvor]

Jasno rečeno, svrha Nacionalnog instrumenta 43-101 je da osigura da pogrešne, pogrešne ili lažne informacije o mineralnim svojstvima ne budu objavljene i promovisane investitorima na berzama koje nadgleda Kanadska uprava za hartije od vrednosti.

NI 43–101 je nastao nakon skandala sa Bre-Ks kako bi zaštitio investitore od nepotvrđenih obelodanjivanja mineralnih projekata.

"Zlatne rezerve u ( Bre-Ks ) Busang-u navodno su iznosile 200 miliona unci (6.200 t), ili do 8% ukupnih svetskih rezervi zlata u to vreme. Međutim, bila je to velika prevara i nije bilo zlata. Jezgrasti uzorci su lažirani slanjem spoljnog zlata. Kasnije je nezavisna laboratorija tvrdila da je lažiranje loše izvedeno, uključujući upotrebu strugotine iz zlatnog nakita. 1997. Bre-Ks se srušio i njegove akcije su postale bez vrednosti u jednom od najvećih skandala sa akcijama u kanadskoj istoriji. " [6]

Objavljivanje kodifikovanog šema izveštavanja otežava pojavu prevare i uverava investitore da su projekti ocenjeni na naučni i profesionalni način. Međutim, čak i pravilno i profesionalno istražena ležišta minerala nisu nužno ekonomska, niti prisustvo NI 43-101-, JORC- ili SAMREC-a i CPR-a ili KPR-a koji su u skladu sa SAMVAL-om nužno znači da je to dobra investicija.

Slično tome, objavljivanje složenih tehničkih izveštaja sa svim ugrađenim žargonom, tehničkim formulacijama i apstraktnim geološkim, metalurškim i ekonomskim informacijama ne može u stvari značajno da pogoduje investitoru koji nije u stanju ni u potpunosti ni pravilno da razume sadržaj ili značaj tih informacija. Na ovaj način NI 43–101 možda neće služiti interesima onih koji su osmišljeni da štite - maloprodajni investitori koji lako mogu pogrešno protumačiti takve informacije.

Postoje dva glavna regulatorna dokumenta u zavisnosti od državne nadležnosti kompanije. U Kanadi, Nacionalni instrument 43-101 izveštava o detaljima zahteva za prijavljivanjem mineralizovanih nalaza. U Australiji, Zajednički kodeks odbora za rezerve rude ( JORC Code), a Južna Afrika daje mandat Južnoafričkom kodeksu za izveštavanje o mineralnim resursima i mineralnim rezervama ( SAMREC). Sva 3 koda su slična, ali nisu identična po zahtevima, definicijama i terminologiji. Bez obzira na tehničke karakteristike svakog dokumenta, svi postoje za:

  • Postavljanje kriterijuma za odobarvanje laboratorije i metoda ispitivanja
  • Reguliranje načina na koja se osigurava da se uzorci ne posežu
  • Osigurati periodično, nezavisno izveštavanje rezervi i pregled i odobravanje izveštaja o rezervama
  • Standardizacija za objavljivanje rezultata ispitivanja i postupaka tako da investitorima budu jasni svi podaci
  • Standardizacija definicije vrsta rezervi i proračune rezerve
  • Dodelite odgovornost pojedincu za koji se smatra da je kompetentna osoba / profesionalac u industriji

Uspostavljanje i naknadne revizije dokumenta NI 43 101 od strane Komisije za hartije od vrednosti Ontario pruža okvir koji se treba držati tokom pisanja izveštaja. Uspostavljanjem ovih standarda investitori su u mogućnosti da imaju pouzdaniji i iskreniji pregled potencijalnih mineralizovanih zona.

Softver za mineralne resurse[uredi | uredi izvor]

Savetnici za mineralne resurse[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

  • Okvirna klasifikacija resursa Ujedinjenih nacija

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Glacken, I. M., & Snowden, D. V. (2001). Mineral Resource Estimation. In A. C. Edwards, Mineral Resource and Ore Reserve Estimation – The AusIMM Guide to Good Practice (pp. 189–198). Melbourne: The Australasian Institute of Mining and Metallurgy.
  2. ^ Srivastava, M. R. (2013). Geostatistics and Orebody Modelling. Toronto: FSS Canada Consultants Inc.
  3. ^ a b CIM Standing Committee on Reserve Definitions. (2010). CIM Definition Standards – For Mineral Resources and Mineral Reserves.
  4. ^ "Long-awaited Bre-X court decision due Tuesday" National Post and Calgary Herald https://nationalpost.com/news/story.html?id=d5d283b0-d10d-4e23-8c91-3fd20bf1831e&k=24530[mrtva veza]
  5. ^ Den Tandt, M., & Howlett, K. (1997). Bre-X debacle may spawn new regulations OSC, TSE to examine juniors' reporting rules. The Globe and Mail.
  6. ^ Grundhauser, Eric (21. 8. 2015). „The $6 Billion Gold Mine That Wasn’t There”. Slate. Pristupljeno 21. 9. 2015.