Pipistrellus pipistrellus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Obični slepi mišić
A Pipistrellus pipistrellus (i.e., the common pipistrelle) sits in the hands of a researcher.
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Chiroptera
Porodica: Vespertilionidae
Rod: Pipistrellus
Vrsta:
P. pipistrellus
Binomno ime
Pipistrellus pipistrellus
(Schreber, 1774)
Sinonimi
  • Vespertilio pipistrellus Schreber, 1774
  • Vesperugo pipistrellus Keyserling & Blasius, 1839

Obični slepi mišić je vrsta slepog miša iz porodice Vespertilionidae i jedna je od najčešćih i najrasprostranjenijih vrsta slepog miša u Srbiji kao i u Evropi.

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Obični slepi mišić (Pipistrellus pipistrellus) je slepi miš malih dimenzija, po izgledu sličan vrsti Pipistrellus pygmaeus (patuljasti slepi mišić). Krzno mu je tamnosmeđe do crvenkastosmeđe dorzalno, a nešto svetlije ventralno. Uši ove vrste su kratke, trouglaste i zaobljene pri vrhu. [2]

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Vrsta je rasprostranjena u celoj Evropi (sem Skandinavije i borealnog dela evropske Rusije), na krajnjem zapadu Afrike, delovima centralne Azije i jugoistoku Kine. [2]

Rasprostranjenje vrste P. pipistrellus

Staništa i skloništa[uredi | uredi izvor]

Stanište ove vrste je izuzetno raznovrsno, rasprostranjena je u gradovima, ruralnim sredinama i prirodnim ekosistemima. Ipak vrsta ima preferenciju prema šumskim i vodenim ekosistemima ukoliko su dostupni.

Porodiljska kolonija vrste P. pipistrellus

Vrsta je izraženo sinantropna i letnja skloništa reflektuju ovu osobinu vrste. Leti ova vrsta se može pronaći ispod krovova, u pukotinama u zgradama, pojedinačne jedinke se mogu pronaći i ispod napuklih kora drveća. Zimi ove vrste formiraju hibarnacione kolonije u pećinama, podrumima i tunelima. [3]

Reproduktivno ponašanje vrste[uredi | uredi izvor]

Porodiljske kolonije najčešće broje od 50 do 100 jedinki, retko dostignu brojnost do 250 jedinki. Zgrade u kojima se ove kolonije nalaze šesto su obeležene izmetom. Mladunci se rađaju od polovine juna i ponekad tokom jula, osamostaljuju se u četvrtoj nedelji života nakon čega se porodiljske kolonije razilaze. U sezoni parenja mužijaci formiraju reproduktivna legla u koje namaljuju ženke svadbenim letom i oglašavanjem, pri ovome se formiraju reproduktivne grupe sa oko 10 ženki. [3]

Lov i ishrana[uredi | uredi izvor]

Jedinke lete spretno i nepravilno, a plen hvataju u zaronu i drugim manevrima. Obično patroliraju uz linearne strukture po ustaljenim rutama i mogu satima loviti na istom mestu. Po ishrani su generalisti, a Diptera formiraju većinu njihovog plena.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Godlevska, L.; Bücs, S.; Kruskop, S.V.; Gazaryan, S.; Benda, P.; Paunović, M. Pipistrellus pipistrellus. Crveni spisak ugroženih vrsta IUCN. IUCN: e.T85333513A196581936. doi:10.2305/IUCN.UK.2020-2.RLTS.T85333513A196581936.enSlobodan pristup. Pristupljeno 18. 4. 2021. 
  2. ^ a b Paunović, Milan; Paunović, Milan (2020). Fauna slepih miševa (Mammalia, Chiroptera) Srbije : primljeno na VI skupu Odeljenja hemijskih i bioloških nauka, održanom 15. juna 2018. godine. Radmila Petanović, Radmila Petanović. Beograd. ISBN 978-86-7025-887-7. OCLC 1269000355. 
  3. ^ a b v Dietz, Christian, Dr (2016). Bats of Britain and Europe. Andreas Kiefer. London. ISBN 978-1-4729-2202-1. OCLC 936632149.