Корисник:Elenna187/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Ph vrijednost zemljišnog rastvora[уреди | уреди извор]

Ph zemljišnog rastvora u proizvodnji povrća[уреди | уреди извор]

Proizvodnja povrća u velikoj mjeri zavisi od vrijednosti pH zemljišnog rastvora i vode za navodnjavanje.

pH vrijednost

Usvajanje od strane korijenovog sistema makro i mikro elemenata zavisi od reakcije zemljišnog rastvora što će se manifestovati u prinosu i kvalitetu plodova. Promjena pH vrijednosti za jednu jedinicu dovodi do promjene koncentracije vodonikovih jona (H+).

Promjena jedne jedinice pH ima veliki uticaj na pristupačnost jona za biljke. Većini povrtarskih biljaka odgovara pH zemljišnog rastvora od 6,00 — 7,00 tj. blago kiselo do neutralne reakcije. Ako se pH zemljišnog rastvora povećava dostupnost nekih elemenata kao što su cink, magnezijum, gvožđe se smanjuje. Na visokim vrijednostima pH bikarbonatni jon (HCO3) može biti prisutan u višku, što će imati za posljedicu, promjenu usvajanja drugih jona, a time onemogućiti normalan rast i razviće povrća.

Zemljišta sa povećanim sadržajem Fe i Al su takođe kisela zbog hidrolize gvožđe(III) i aluminijum(III) katjona. Promjena redoks statusa zemljišta, mijenja njegovu pH vrijednost. Tako, ukoliko zemljište koje sadrži hidratisani gvožđe oksid bude potopljeno vodom, gvožđe(III) oksid se redukuje:

Fe(OH)3(s)+3H3O+(aq)+e-→Fe2+(aq)+6H2O

Aktivna kiselost potiče od koncentracije H+ jona u zemljišnom rastvoru. Rezervna kiselost označava H+ i Al3+ koji se mogu zamijeniti drugim katjonima(pozitivno naelektrisanim jonima).[1]

Korijenov sistem preko korjenovih dlačica uspostavlja kontakt sa zemljištem i iz zemljišnog rastvora i sa površine zemljišnih koloida usvaja jone. Možemo reći da je zemljišni rastvor „bazna stanica” hraniva za biljku. Reakcija zemljišnog rastvora utiče i na mobilizaciju mikroelemenata.

Ph vrijednost zemljišnog rastvora u povrtarstvu[уреди | уреди извор]

Blago kisela reakcija dovodi do povećanja pristupačnosti većine mikroelemenata.[2]

Vrsta zemljišta, pH rastvor

Kisela ili vrlo kisela reakcija može da dovede do toksičnog sadržaja nekih mikroelemenata (mangan, gvožđe). Da bi izbjegli situaciju (toksičnog dejstva), a biljkama obezbjedili povoljan ambijent za rast i razvoj (spasili proizvodnju) neutralizaciju možemo odraditi kalcizacijom[3] (upotreba krečnog materijala).

Naročito osjetljive povrtarske kulture prema visokoj kiselosti i visokom sadržaju aluminijuma su:

  1. krastavac
  2. salata
  3. paradajz

Zemljišta sa alkalnom reakcijom treba đubriti sa fiziološki kiselim mineralnim đubrivima, ili se u zemljište može unositi kiseli treset i na taj način zemljište učiniti pogodnim za dalju povrtarsku proizvodnju. Paradajz i paprika najbolje uspijevaju pri pH 5,5 — 6,8 (minimum 5,0 — maximum 7,0); Krastavac i salata na pH 6,0 — 7,0 (minimum 5,5 — maximum 7,5). Prije bilo kakve intervencije, vezane za popravku pH zemljišta, treba uraditi analizu, kako bi izbjegli nepoželjne pojave vezane za vrlo osjetljivu povrtarsku proizvodnju.

Ponašanje fosfornih đubriva u zemljištu zavisno od pH[уреди | уреди извор]

Odmah po unošenju P-đubriva u zemljište, pod dejstvom zemljišne vlage, đubrivo počinje da se rastvara. S njegovim rastvaranjem, u neposrednoj blizini same granule, zemljišni rastvor se značajno obogaćuje rastvorenim fosfatima, omogućavajući tako da se oni udalje od samog jezgra. Ovo difuzno kretanje fosfatnih jona, međutim, teče dosta sporo, tako da se oni udaljavaju od same granule najviše 3-7 cm, ali se može intenzivirati padavinama ili većom količinom vode koja dospijeva u zemljište navodnjavanjem. Pošto se ovde radi o sporom kretanju u rastvoru, većina fosfatnih jona reaguje sa čvrstom fazom zemljišta. Ovaj izrazito koncentrovani rastvor P (2,9-6,8 ml/l) reaguje sa česticama zemljišta koje mu se nađu na udaru, pri čemu dolazi do rastvaranja nekih od prisutnih minerala u zemljištu. U zavisnosti od pH reakcije zemljišta, odvija se i pravac hemijskih procesa, tako da na kiselim zemljištima oni od primarnih fosfata idu ka stvaranju sekundarnih [Ca(H2PO4)2) → CaHCO3], a pri izrazito kiselim uslovima, postepeno se prevode u amorfni AlPO4 i FePO4 i talože u kristalne taloge minerala varescita i strengita. Dok se na karbonatnim zemljištima prvo stvaraju dikalcijum pa trikalcijum-fosfati.

pH i fosfrno đubrivo

Ukoliko se unose đubriva MAP i DAP, prisustvo NH4+ utiče na pH rastvor ovih đubriva, tako da MAP stvara izrazito kiselu sredinu od pH 3,5 dok kod DAP-a pH je izrazito alkalno i iznosi 8,5 pa će fosfor biti rastvorljiviji u blizini granula DAP-a.

Unošenjem u zemljište đubriva na bazi amonijum-polifosfata (pH 6,2) njihovo ponašanje identično je kao i ponašanje svih ostalih granulisanih P đubriva, a isto je ponašanje i kalcijum i kalijum — polifosfata. Mada se reakcije koje dovode do smanjenja pristupačnosti P dešavaju u celom obimu pH zemljišta, one su ipak najviše izražene na alkalnim (pH>7,3) i kiselim zemljištima (pH<5,5). Stoga održavanje zemljišne kiselosti između pH 6 i 7 doprinosi najvećoj efikasnosti primjenjenih fosfornih đubriva.[4]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ pH
  2. ^ Mikroelementi
  3. ^ Kalcizacija
  4. ^ pH i fosforna đubriva

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]

Elenna187/песак на Викимедијиној остави.

Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Корисник:Elenna187/песак&oldid=23721483”