Ngugi va Tiongo — разлика између измена
мНема описа измене |
м r2.7.1) (Робот додаје: pt:Ngũgĩ wa Thiong'o |
||
Ред 46: | Ред 46: | ||
[[ml:ങ്ഗോഗെ വാ തിയോങ്ങോ]] |
[[ml:ങ്ഗോഗെ വാ തിയോങ്ങോ]] |
||
[[pl:Ngũgĩ wa Thiong'o]] |
[[pl:Ngũgĩ wa Thiong'o]] |
||
[[pt:Ngũgĩ wa Thiong'o]] |
|||
[[ro:Ngugi wa Thiong'o]] |
[[ro:Ngugi wa Thiong'o]] |
||
[[ru:Нгуги Ва Тхионго]] |
[[ru:Нгуги Ва Тхионго]] |
Верзија на датум 4. октобар 2011. у 16:37
Ngugi va Tiongo (Ngũgĩ wa Thiong'o, izgovor: /ŋɡoɣe wa ðiɔŋɔ/), je pisac rođen 5. januara 1938. godine u Keniji. Svojevremeno je pisao na engleskom a danas piše na gikuju jeziku. Opus mu se sastoji od romana, drama, novela, eseja, akademskih studija, kritika i dečijih knjiga. On je osnivač i urednik časopisa na gikuju jeziku Mutiiri. Ngugi je otišao u egzil nakon što je pušten iz kenijskog zatvora 1977. godine, od tada živi u SAD, a godinama je predavao na Jejlu, kao i na Njujorškom univerzitetu te Univerzitetu Kalifornije u Irvinu.
Biografija
Ngugi je rođen u Kamirituu, u blizini grada Kiambu u Centralnoj provinciji, u porodici koja je pripadala plemenu Kikuju. Kršten je kao Džejms Ngugi i pohađao je misionarsku školu. Rodbina mu je, pak, bila pogođena Mau-Mau ustankom, tada mu je ubijen polubrat, a majka mučena.
Za vreme studija u Lidsu napisao je 1964. godine svoj prvi roman Ne plači, dete koji se smatra prvim romanom istočnoafričke književnosti. Taj i sledeći roman napisao je na engleskom jeziku.
Godine 1967. prihvatio je marksističke ideje Fraka Fanona, a zajedno s njima i antikolonijalizam. Zbog toga se odrekao hrišćanstva, engleskog imena, a konačno i engleskog jezika kao simbola kolonijalnog ugnjetavanja. Umesto engleskog, počeo je pisati na gikuju i svahili jeziku.
Godine 1977. je zatvoren zbog kritike tadašnjeg potpredsednika Danijela Arapa Moija, a pet godina kasnije je pušten. Tada je otišao u SAD.
Godine 2004. se vratio u Keniju, ali su ga u hotelskoj sobi napali razbojnici te mu silovali ženu.
Bibliografija
- Ne plači dete, 1964.
- Pšenično zrno, 1967.
- Krvave latice, 1977.
- Raspeti đavo, 1980.
- Wizard of the Crow, 2006.