Džungarski kanat

С Википедије, слободне енциклопедије
Džungarski kanat

1634–1755
Džungarski kanat oko 18. veka sa modernim granicama
Džungarski kanat oko 18. veka sa modernim granicama
StatusNomadsko carstvo
PrestonicaGulja[1]
Zajednički jeziciOjratski, Čagatajski[2]
Religija
Tibetanski budizam
VladaMonarhija
Kan ili huntajdži 
Zakonodavstvo
  • Uobičajena pravila
  • Mongolsko-ojratsk zakonik iz 1640
Istorijska eraRani moderni period
• Uspostavljen
1634
• 1619
Prvi ruski zapis o Hara Hulu
• 1676
Galdan prima titulu Bošogtu kana od 5. Dalaj Lame
• 1688
Džungarska invazija Halhe
• 1690
Početak Džungar–Đing rata, Bitka kod Ulan Butnga
• 1755–1758
Okupacija Ćing armije Džungarije i genocid
• Ukinut
1755
Populacija
• 
600.000[3]
Valutapul (crvena bakarna kovanica)
Prethodnik
Naslednik
Četiri Ojrata
Čagatajski kanat
Hošutski kanat
Dinastija Ćing
Danas deoKina
Kazakhstan
Kirgistan
Mongolija
Rusija

Džungarski kanat ili Zungarski kanat, bio je unutrašnje azijski kanat ojratskog mongolskog porekla. U najvećem obimu pokrivao je područje od južnog Sibira na severu do današnjeg Kirgistana na jugu i od Kineskog zida na istoku do današnjeg Kazahstana na zapadu. Jezgro Džungarskog kanata danas je deo severnog Sinkjanga, koji se takođe naziva Džungarija.

Oko 1620 zapadni Mongoli, poznati kao Ojrati, ujedinili su se u Džungariji. Godine 1678, Galdan je od Dalaj Lame dobio titulu Bošogtu kana, čineći Džungare vodećim plemenom među Ojratima. Džungarski vladari koristili su naslov huntajdži, što se može prevodi kao „prestolonaslednik”.[4] Između 1680. i 1688. godine, Džungari su osvojili sliv Tarima, koji je danas južni Sinkjang, i pobedili Halha Mongole na istoku. Godine 1696, Galdana je porazila dinastija Ćing i izgubio je Spoljašnju Mongoliju. Džungari su 1717. osvojili Tibet, ali su ih godinu dana kasnije proterali Ćing kinezi. Godine 1755, Mandžurci su iskoristili Džungarski građanski rat da bi osvojili Džungariju i uništili Džungare kao narod. Uništavanje Džungara dovelo je do Ćing osvajanja Mongolije, Tibeta i stvaranja Sinkjanga kao političke administrativne jedinice.

Etimologija[уреди | уреди извор]

„Džungar” je složenica od mongolske reči jegün (züün), sa značenjem „levo” ili „istočno” i γar sa značenjem „ruka” "hand" ili „krilo”.[5] Region Džungarije je dobio ime po ovoj konfederaciji. Iako su se Džungari nalazili zapadno od Istočnih Mongola, izvođenje njihovog imena pripisuje se činjenici da su predstavljali levo krilo Ojrata. Početkom 17. veka, poglavar konfederacije Ojrata bio je lider Hošuta, Guši kan. Kada je Guši kan odlučio da napadne Tibet da bi zamenio lokalnog Cangpa kana u korist tibetanske sekte Geluk, vojska Ojrata organizovana je u levo i desno krilo. Desno krilo koje su činili Hošuti i Torguti ostalo je na Tibetu, dok su se Horosu i Hojdi levog krila povukli na sever u sliv Tarima, od tada je moćno carstvo Horos postalo poznato kao Levo krilo, i.e. Zungar.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ James A. Millward, Ruth W. Dunnell, Mark C. Elliott New Qing imperial history, p.99
  2. ^ Predecessor of Modern Uyghur
  3. ^ Ethnic Groups of North, East, and Central Asia: An Encyclopedia, by James B. Minahan, p. 210.
  4. ^ C. P. Atwood Encyclopedia of Mongolia and the Mongol Empire, p.622
  5. ^ For the Mongols the primary direction was south. Gaunt, John (2004). Modern Mongolian: A Course-Book. London: RoutledgeCurzon. стр. 165. ISBN 978-0-7007-1326-4.  Mongolian maps placed the south at the top, so west was to the right and east was to the left. Akira, Kamimura. „A Preliminary Analysis of Old Mongolian Manuscript Maps: Towards an Understanding of the Mongols' Perception of the Landscape” (PDF). 

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]