Zapaljenje zgloba — разлика између измена
dodatak |
м Враћене измене 46.8.14.233 (разговор) на последњу измену корисника Intermedichbo ознака: враћање |
||
Ред 35: | Ред 35: | ||
== Definicija == |
== Definicija == |
||
Artritis je bolest, nejasne etiologije razvoja kod pojedinih ljudi, koja izaziva bol i oticanje u jednom ili više zglobova tela.<ref name="1." / |
Artritis je bolest, nejasne etiologije razvoja kod pojedinih ljudi, koja izaziva bol i oticanje u jednom ili više zglobova tela.<ref name="1." /> |
||
== Najčešći oblici artritisa == |
== Najčešći oblici artritisa == |
Верзија на датум 30. септембар 2019. у 22:44
Овај чланак је недовршен. |
Artritis | |
---|---|
Autoimuna forma artritisa — reumatoidni artritis | |
Izgovor | |
Specijalnosti | reumatologija |
Simptomi | bol, otok, deformacija zgloba, simptomi od drugih organa |
Tipovi | > 100, oblika, među kojima dominiraju artroza, rhumatoidni artritis) |
Lečenje | Antireumatski lekovi, redukcija TT, fizikalna terapija, zamena zgloba |
Lekovi | Ibuprofen, paracetamol (acetaminofen) |
Artritis je izraz koji se često koristi da označi bilo koji poremećaj koji pogađa zglobove, ali koji nije dobro shvaćen. U stvari, „artritis“ nije pojedinačna bolest; već je to neformalni način da se iskaže bolovi u zglobovima ili bolest zglobova. Postoji više od 100 različitih vrsta artritisa i sa njim povezanih stanja. Ljudi svih starosnih doba, pola i rasa mogu da obole od artritis, i zato sse on smatra vodećim uzrokom invaliditeta u mnogim zemljama sveta. Više od 50 miliona odraslih i 300.000 dece pati od neke vrste artritisa. Najčešće se javlja kod žena i čest je kako ljudi starije životne dobi.[2][3][4]
Uobičajeni simptomi artritisa na zglobovima uključuju njihovo oticanje, bol, ukočenost i smanjeni opseg pokreta. Simptomi mogu doći i nestati. Mogu biti blagi, umereni ili teški. Iako tegobe mogu ostati približno isti godinama, tokom vremena bolest može napredovati ili se pogoršavati. Teški artritis može rezultirati hroničnom boli, nemogućnošću svakodnevnih aktivnosti i otežavajućim hodom ili penjanjem uz stepenice. Artritis može izazvati trajne promene zglobova. Iako promene na telo zglobovima mogu biti vidljive (kao što su one na zglobovima nožnih i ručnih prstiju), ipak se najčešće oštećenja mogu videti samo na rendgenu.
Najčešći oblici su osteoartritis (degenerativna bolest zglobova) i reumatoidni artritis a podom slede razni zapaljenjski (infektivni) oblici artritisa. Osteoartritis se obično javlja s godinama i pogađa prstežno, kolena i kukove. Reumatoidni artritis je autoimuni poremećaj koji često pogađa ruke i noge. Ostale vrste uključuju giht, lupus, fibromijalgiju i septički artritis. Sve naveden vrste su po svojoj etiologiji reumatske bolesti.
Neke vrste artritisa takođe pogađaju srce, oči, pluća, bubrege i kožu, kao i zglobove. čiji simptomi uglavnom uključuju bol ukočenost i ograničenu funkciju zglobova. Drugi simptomi mogu uključivati crvenilo, toplotu, oticanje i smanjeni obim pokreta zahvaćenih zglobova. Kod nekih vrsta artritisa mogu oboleti i drugi organi. Napad bolesti može biti postepen ili iznenadan.
Terapija artritisa može da uključuje odmaranje zgloba i naizmeničnu primenu leda i toplote upotrebu lekova i operativno lečenje. Gubitak kilograma i vežbanje takođe mogu biti od korisni. Primena lekova zavise od oblika artritisa, i može da uključuju lekove protiv bola, kao što su ibuprofen i paracetamol (acetaminofen), zaatim kortikosteroide, antigihtične lekove ali i antibiotike kod septičkih artritisa itd. U nekim (teškim) slučajevima, terapija može biti zasnovana i na zameni zgloba protezom ili veštačkim zglobom.
Definicija
Artritis je bolest, nejasne etiologije razvoja kod pojedinih ljudi, koja izaziva bol i oticanje u jednom ili više zglobova tela.[1]
Najčešći oblici artritisa
Artritis je medicinski termin koji se koristi za opisivanje više stanja, karakterisanim upalom zglobova. Međutim, postoje različite vrste artritisa, uključujući i najbrojnije među njima u koje spadaju reumatoidni artritis i osteoartritis. Reumatoidni artritis predstavlja autoimunu bolest, dok je osteoartritis prvenstveno degenerativno oboljenje zglobova.
Koristeći se Međunarodnom klasifikacijom bolesti (MKB 10) u nastavku stanice prikazani su neki od najčešćih oblika artritisa sa njihovim osnovnim kliničkim karakteristikama.
M00-M03) Infekcijski artritis
- M00 - Gnojni artritis
- M01 - Artritis u infekcijskim i parazitarnim bolestima
- M02 - Reaktivne artropatije (postvakcione, postdizenterične, Reiterov sindrom)
- M03 - Postinfekcijski artritis i reaktivna oboljenja zglobova u drugim bolestima (meningitis, sifilis, virusni hepatitis, infektivni endokarditis)
Infektivni artritis izazivaju — bakterija, virus ili gljivice koje mogu ući u zglob i pokrenuti upalu. Primeri organizama koji mogu inficirati zglobove su
- salmonela i šigela (trovanje hranom ili kontaminacija),
- hlamidija i gonoreja (polno prenosive bolesti) i
- hepatitis C (infekcija od krvi do krvi, često putem zajedničkih igala ili transfuzija).
U mnogim slučajevima, pravovremeno lečenje antibioticima može sanirati zglobnu infekciju, ali ponekad artritis postane hronična bolest.
(M05-M14) Zapaljenjska i metabolička oboljenja zglobova
- M05 - Seropozitivni reumatoidni artritis
- M06.0-Seronegativno reumatoidno zapaljenje zglobova
- M06.1-Stilova bolest kod odraslih
- M07 - Psorijazni artritis i enteropatijski artritis
- M08 - Juvenilni hronični artritis
- M10 - Giht
- M11 - Druge kristalne artropatije
Zdrav imuni sistem ima jaku zaštitnu funkciju i stvara unutrašnju upalu kako bi se uklonila infekcija i sprečila bolest. Ali imunološki sistem može dejstvovati u suprotnom pravcu, i greškom napada zglobove italija nekontrolisanu upalu, on potencijalno uzrokujući eroziju zglobova i može oštetiti unutrašnje organe, oči i ostale delove tela.
Reumatoidni artritis i psorijatični artritis su primeri inflamatornog artritisa. Istraživači veruju da kombinacija genetike i faktora životne sredine može pokrenuti autoimunitet. Pušenje je primer faktora rizika za životnu sredinu koji može izazvati reumatoidni artritis kod ljudi sa određenim genima.
Metabolički artritis nastaje kada porats nivo mokraćna kiselina u telu kao posledica razgrađnje purina, supstancu koja se nalazi u ljudskim ćelijama i u mnogim namirnicama. Neki ljudi imaju visok nivo mokraćne kiseline, jer prirodno proizvode više nego što je potrebno ili se telo ne može dovoljno brzo osloboditi mokraćne kiseline. Kod nekih pacijenata mokraćna kiselina se nakuplja i stvara kristale u zglobu, što rezultuje naglim ekstremnim bolom u zglobovima ili napadom gihta. Giht se može javiti u epizodama ili, ako se nivo mokraćne kiseline ne smanji, može preći u hronični oblik uzrokujući stalnu bol i onesposobljenost.
(M15-M19) Degenerativna oboljenja zglobova
- M15 - Poliartroza
- M16 - Koksarteoza
- M17 - Gonartroza
- M18 - Atroza jednog ručnog/doručnog zgloba
Osteoartritis ili degenerativna oboljenja zglobova su najčešća vrsta artritisa. Kada se hrskavica - glatka i jastučna površina na krajevima kostiju - istroši, kost se trlja o kost, uzrokujući bol, oticanje i ukočenost. Vremenom zglobovi mogu izgubiti snagu i bol može postati hroničan. Faktori rizika uključuju prekomernu telesnu težinu, porodičnu anamnezu, starost i prethodne povrede (na primer prednji ukršteni ligament, itd).[5]
Klinička slika
Ekstra artikularne karakteristike bolesti zglobova.[6] |
---|
Potkožni čvorići |
Vaskularne lezije kože |
Limfadenopatija |
Otok |
Zapaljenje oka |
Uretritis |
Tenosinovitis |
Burzitis |
Proliv |
Orogenitalne ulceracije |
Mnogi od osnovnih simptoma artritisa i/ili osteoartritisa su isti, uključujući:
- bolne i/ili ukočene zglobove,
- ograničen opseg kretanja,
- osetljivost u bolnom području,
- povećan intenzitet bola u zglobovima i simptoma u jutarnjim časovima.
Dijagnoza
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite
Dijagnoza artritisa često počinje kod lekara primarne zdravstvene zaštite, koji obavlja fizički pregled i može uraditi analize krvi i mokraće i slikovne testove kako bi pomogao u utvrđivanju vrste artritisa.
- Na nivou specijalističke zdravstvene zaštite
Specijalista za artritis ili reumatolog treba obavezno da bude uključen ukoliko je dijagnoza nesigurna ili ako artritis može biti upalni.
Kada artritis utiče na druge telesne sisteme ili delove tela, u tim zdravstvene zaštite bolesnika sa artritisom mogu biti uključeni i drugi specijalisti, poput oftalmologa, dermatologa ili stomatologa.
Terapija
Reumatolozi su ti koji se trenutno bave lečenjem zapaljenjskih, degenerativnih i metaboličkih artritisa (gihta) i drugih komplikovanih slučajeve, dok se ortopedski hirurzi bave operativnim lečenjem zglobova, uključujući i zamenu zglobova.
Primarni cilj u terapiji artritisa predstavlja:
- smanjenje bola u zglobovima i kostima,
- poboljšanje funkcije zglobova,
- sprečavanje i/ili smanjenje oštećenja zglobova.[7]
- Lečenje osteoartritisom
Kada su zajednički simptomi osteoartritisa blagi ili umereni, oni se mogu lečiti:
- balansiranjem aktivnosti sa odmorom,
- korišćenje toplih i hladnih terapija,
- redovna fizička aktivnost,
- održavanjem optimalne težine,
- jačanjem mišića oko zgloba radi dodatne podrške yglobnim strukturam,
- pomoću pomoćnih uređaja,
- primenom lekova protiv bolova ili protivupalnih lekova (NSAIL)
- izbegavanjem prekomernih ponavljajućih pokreta
Ako su simptomi u zglobovima jaki, prouzrokuju ograničenu pokretljivost i utiču na kvalitet života, neke od gore navedenih strategija lečenja mogu biti korisne, ali možda će biti potrebna i zamena zglobova.
- Leečenje autoimunih i zapaljenjskih artritisa
Za autoimune i upalne vrste artritisa, rana dijagnoza i agresivno lečenje su od presudnog značaja. Usporavanje aktivnosti bolesti može pomoći umanjiti ili čak sprečiti trajno oštećenje zglobova. Remisija je cilj terapije i može se postići korišćenjem jednog ili više lekova poznatih kao antireumatski lekovi koji modifikuju bolest.
Prevenija
Osteoartritis se može sprečiti aktivnostima, održavanjem zdrave telesne težine i izbegavanjem povreda i ponavljajućih pokreta.
Vidi još
Izvori
- ^ а б „Arthritis noun - Definition, pictures, pronunciation and usage notes Oxford Advanced Learner's Dictionary”. www.oxfordlearnersdictionaries.com. Приступљено 5. 8. 2019.
- ^ Kavanaugh A, Grevich SC. Rheumatoid arthritis. In: Kellerman RD, Bope ET, eds. Conn's Current Therapy 2018. Philadelphia, PA: Elsevier; 2018:899-903.
- ^ Khanna D, Khanna PP, Fitzgerald JD, et al. 2012 American College of Rheumatology guidelines for management of gout. Part 2: therapy and anti-inflammatory prophylaxis of acute gouty arthritis. Arthritis Care Res (Hoboken). 2012;64(10):1447-1461.
- ^ Neogi T, Felson D. Osteoarthritis and rheumatoid arthritis. In: McMahon SB, Koltzenburg M, Tracey I, Turk DC, eds. Wall and Melzack's Textbook of Pain. 6th ed. Philadelphia, PA: Elsevier Saunders; 2013:chap 47.
- ^ Neustadt DH. Osteoarthritis. In: Kellerman RD, Bope ET, eds. Conn's Current Therapy 2018. Philadelphia, PA: Elsevier; 2018:886-890.
- ^ Swash, M, Glynn, M. (eds). 2007. Hutchison's Clinical Methods. Edinburgh. Saunders Elsevier.
- ^ Singh JA, Furst DE, Bharat A, et al. 2012 update of the 2008 American College of Rheumatology recommendations for the use of disease-modifying antirheumatic drugs and biologic agents in the treatment of rheumatoid arthritis. Arthritis Care Res (Hoboken). 2012;64(5):625-639. PMID: 22473917
Spoljašnje veze
Klasifikacija | |
---|---|
Spoljašnji resursi |
- What Is Arthritis? — www.arthritis.org (језик: енглески)
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |