Damani — разлика између измена
Нема описа измене |
sređivanje |
||
Ред 1: | Ред 1: | ||
{{Taxobox |
{{Taxobox |
||
| name = Damani |
| name = Damani |
||
| fossil_range = rani [[Eocen]] — danas |
|||
| image = Procavia capensis.Jpg |
| image = Procavia capensis.Jpg |
||
| image_width = 250п |
| image_width = 250п |
||
| regnum = -{[[Animalia]]}- |
| regnum = -{[[Animalia]]}- |
||
| phylum = -{[[Chordata]]}- |
| phylum = -{[[Chordata]]}- |
||
| classis = |
| classis = -{[[Mammalia]]}- |
||
| infraclassis = -{[[Eutheria]]}- |
|||
| ordo = [[Damani|Дамани, пећинари]] (-{Hyracoidea}-) |
|||
| |
| superordo = -{[[Afrotheria]]}- |
||
| ordo = -{'''Hyracoidea'''}- |
|||
⚫ | |||
| ordo_authority = -{Huxley}-, 1869 |
|||
⚫ | |||
| subdivision = |
| subdivision = |
||
-{ |
-{[[Pliohyracidae]]}-<br> |
||
-{[[Procaviidae]]}- |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
| zivotna_forma = [[herbivor]] |
| zivotna_forma = [[herbivor]] |
||
}} |
}} |
||
'''Damani ili pećinari''' (-{'''Hyracoidea'''}-) su mali red placentalnih [[sisari|sisara]], koji nastanjuje [[Afrika|Afriku]] i [[jugozapadna Azija|jugozapadnu Aziju]]. Izgledom podsećaju na manje [[glodari|glodare]] ili [[zečevi|zečeve]], a nastanjuju različita [[stanište|staništa]]. |
|||
'''Damani ili pećinari''' i [[surlaši]] u koje spadaju [[slonovi]], zajedno sa sirenama ([[Sirenia]]), spadaju u grupu [[Subungulata.]] Na osnovu nekih sličnosti u građi i evolutivnom razvoju (zajednički preci) smatraju se srodnicima, pa se ova tri reda svrstavaju u navedenu grupu. |
|||
== Građa |
== Građa == |
||
Damani su malih dimenzija i približno dostižu veličinu [[zec]]a. Dužina tijela se kreće između 30 i 60 -{[[cm]]}-. Imaju kratke [[ekstremitet]]e, na prednjim nogama 4 [[prst]]a sa spljoštenim [[nokat|noktima]] nalik na [[kopito]], a na zadnjim 3 prsta od kojih je jedan s [[kandža|kandžom]]. Od zuba, nedostaju im očnjaci umesto kojih postoji kratka [[dijastema]]. [[Zubna formula]] damana je: |
|||
{| style="margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse:collapse; text-align:center;" border="1" |
|||
Hyracoidea su se u prvoj polovini [[tercijar]]a odvojili od prakopitara ([[Condylarthra]]) i srodni su neparnokopitarima ([[Perissodactyla]], u koje spadaju [[konj]]i ,[[tapir]]i, [[nosorog|nosorozi]]). Nedavno je utvrđeno da su i srodnici [[slon]]ova. |
|||
|'''1.0.4.3''' |
|||
|- |
|||
|'''2.0.4.3''' |
|||
|} |
|||
== Stanište == |
== Stanište == |
||
Od najranijeg perioda rasprostranjeni su samo u [[Afrika|Africi]], duž [[Crveno more|Crvenog mora]] na Afričkom i [[Azija|Azijskom kontinentu]] – [[Arabijsko poluostrvo]]. Hyracoidea neseljavaju različita staništa. Neki žive na [[stijena]]ma, drugi u krošnji [[drvo|drveća]], a postoje oni koji naseljavaju [[stepa|stepe]]. Na stijenama se uglavnom zavlače u šupljine, dok u stepama često naseljavaju prazne termitnjake. Hrane se [[biljke|biljnom hranom]], [[list|lišćem]], [[zeljaste biljke|zeljastim biljem]] i sl., ali jedu i [[insekti|insekte]] i njihove [[larva|larve]]. |
Od najranijeg perioda rasprostranjeni su samo u [[Afrika|Africi]], duž [[Crveno more|Crvenog mora]] na Afričkom i [[Azija|Azijskom kontinentu]] – [[Arabijsko poluostrvo]]. Hyracoidea neseljavaju različita staništa. Neki žive na [[stijena]]ma, drugi u krošnji [[drvo|drveća]], a postoje oni koji naseljavaju [[stepa|stepe]]. Na stijenama se uglavnom zavlače u šupljine, dok u stepama često naseljavaju prazne termitnjake. Hrane se [[biljke|biljnom hranom]], [[list|lišćem]], [[zeljaste biljke|zeljastim biljem]] i sl., ali jedu i [[insekti|insekte]] i njihove [[larva|larve]]. |
||
⚫ | Damani su na različite načine prilagođeni staništima koje neseljavaju. Zubima (kutnjacima) melju i sitne hranu. Imaju složen [[želudac]] i [[simbioza|simbiotske]] [[bakterije]] koje im pomažu pri [[varenje|varenju]]. [[Bubrezi]] imaju sposobnost da zadržavaju [[voda|vodu]], što im omogućava da prežive sušne uslove. Na nogama imaju gumene jastučiće sa mnogobrojnim [[žlijezda]]ma, a to im pomaže pri kretanju preko stijena. |
||
== Razmnožavanje == |
== Razmnožavanje == |
||
Ред 32: | Ред 39: | ||
Žive u grupama ili [[porodica]]ma od nekoliko [[jedinka|jedinki]], koje predvodi [[mužjak]]. Mužjak aktivno brani [[teritorija|teritoriju]] koju zajednica naseljava. Ženka nosi mlade 7 do 8 [[месеци|mjesec]]i, a koti oko 4 [[mladunci|mladunca]], koji su polno zreli nakon 16 – 17 mjeseci. Mlađi mužjaci većinom žive solitarno, van područja koje kontroliše stariji mužjak, a pare se samo sa mlađim ženkama. |
Žive u grupama ili [[porodica]]ma od nekoliko [[jedinka|jedinki]], koje predvodi [[mužjak]]. Mužjak aktivno brani [[teritorija|teritoriju]] koju zajednica naseljava. Ženka nosi mlade 7 do 8 [[месеци|mjesec]]i, a koti oko 4 [[mladunci|mladunca]], koji su polno zreli nakon 16 – 17 mjeseci. Mlađi mužjaci većinom žive solitarno, van područja koje kontroliše stariji mužjak, a pare se samo sa mlađim ženkama. |
||
== Filogenija i sistematika reda == |
|||
== Prilagođenosti == |
|||
Damani su se izdvojili kao grupa pre više od 40 miliona godina (tokom ranog Eocena), i tokom dugog vremenskog perioda su bili najbrojniji sisari herbivori u Africi. Najveće vrste su bile veličine [[konj]]a, a najmanje veličine [[miš]]a. Tokom [[Miocen]]a dešava se radijacija šupljorogih goveda (-{[[Bovidae]]}-) i damani [[princip kompetitivnog isključenja|kompetitivno bivaju isključeni]], oterani u prethodno marginalne [[ekološka niša|ekološke niše]]. I pored toga, red ostaje bogat vrstama i široko rasprostranjen u Africi, [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]] sve do kraja [[Pliocen]]a. |
|||
Analize filogenetskog srodstva damana sa ostalim rodovima sisara daju dvojake rezultate. Prema jednom evolucionom scenariju, damani su najsrodniji [[surlaši]]ma (mamutima i slonovima), sa kojima dele pojedine karakteristike: postojanje noktiju, dobro razvijeno čulo [[sluh]]a, kao i male [[kljove]]. Prema drugom scenariju, damani su sestrinska grupa kladi koja obuhvata redove surlaša, sirena i izumrlih -{[[Embrithopoda]]}- i -{[[Desmostylia]]}-<ref name=Asher>{{cite journal | author = Asher, R.J., Novacek, M.J., Geisher, J.H.| year = 2003 | title = Relationships of endemic African mammals and their fossil relatives based on morphological and molecular evidence | journal = J. Mamm. Evol. | volume = 10 | pages = 131–194 | doi = 10.1023/A:1025504124129}}</ref>. Celokupna ova grupa anzvana je -{Subungulata}-. |
|||
Red damana obuhvata 2 familije, od kojih je samo jedna (-{Procaviidae}-) savremena, sa 3 [[rod (biologija)|roda]] i 4 [[vrsta (biologija)|vrste]]: |
|||
* -{''[[Dendrohyrax arboreus]]''}-<br/> |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Literatura == |
|||
⚫ | Damani su na |
||
{{reflist}} |
|||
[[Категорија:Сисари]] |
[[Категорија:Сисари]] |
||
[[af:Dassie]] |
|||
[[ca:Damà roquer del Cap]] |
|||
[[ |
[[ar:وبريات]] |
||
[[ |
[[bg:Дамани]] |
||
[[ |
[[ca:Damà]] |
||
[[ |
[[cs:Damani]] |
||
[[ |
[[da:Klippegrævlinge]] |
||
[[ |
[[de:Schliefer]] |
||
[[ |
[[en:Hyrax]] |
||
[[ |
[[es:Hyracoidea]] |
||
[[eo:Prokaviuloj]] |
|||
[[hu:Fokföldi szirtiborz]] |
|||
[[ |
[[fr:Hyracoidea]] |
||
[[it:Hyracoidea]] |
|||
⚫ | |||
[[he:שפניים]] |
|||
[[pl:Góralek przylądkowy]] |
|||
[[ka:დამანები]] |
|||
[[pt:Procavia capensis]] |
|||
[[la:Hyracoidea]] |
|||
[[ru:Капский даман]] |
|||
[[ |
[[lt:Damaniniai]] |
||
[[ |
[[lij:Hyracoidea]] |
||
[[li:Klipdasse]] |
|||
[[hu:Előpatások]] |
|||
[[mt:Iraċ]] |
|||
[[nl:Klipdasachtigen]] |
|||
⚫ | |||
[[no:Klippegrevlinger]] |
|||
[[oc:Hyracoidea]] |
|||
[[pl:Góralki]] |
|||
[[pt:Dassie]] |
|||
[[ru:Даманы]] |
|||
[[sk:Damany]] |
|||
[[fi:Tamaanit]] |
|||
[[sv:Hyraxar]] |
|||
[[zh-yue:蹄兔目]] |
|||
[[zh:蹄兔目]] |
Верзија на датум 29. август 2008. у 02:16
Damani Временски распон: rani Eocen — danas
| |
---|---|
Научна класификација | |
Царство: | |
Тип: | |
Класа: | |
Инфракласа: | |
Надред: | |
Ред: | Hyracoidea Huxley, 1869
|
familije | |
Damani ili pećinari (Hyracoidea) su mali red placentalnih sisara, koji nastanjuje Afriku i jugozapadnu Aziju. Izgledom podsećaju na manje glodare ili zečeve, a nastanjuju različita staništa.
Građa
Damani su malih dimenzija i približno dostižu veličinu zeca. Dužina tijela se kreće između 30 i 60 cm. Imaju kratke ekstremitete, na prednjim nogama 4 prsta sa spljoštenim noktima nalik na kopito, a na zadnjim 3 prsta od kojih je jedan s kandžom. Od zuba, nedostaju im očnjaci umesto kojih postoji kratka dijastema. Zubna formula damana je:
1.0.4.3 |
2.0.4.3 |
Stanište
Od najranijeg perioda rasprostranjeni su samo u Africi, duž Crvenog mora na Afričkom i Azijskom kontinentu – Arabijsko poluostrvo. Hyracoidea neseljavaju različita staništa. Neki žive na stijenama, drugi u krošnji drveća, a postoje oni koji naseljavaju stepe. Na stijenama se uglavnom zavlače u šupljine, dok u stepama često naseljavaju prazne termitnjake. Hrane se biljnom hranom, lišćem, zeljastim biljem i sl., ali jedu i insekte i njihove larve.
Damani su na različite načine prilagođeni staništima koje neseljavaju. Zubima (kutnjacima) melju i sitne hranu. Imaju složen želudac i simbiotske bakterije koje im pomažu pri varenju. Bubrezi imaju sposobnost da zadržavaju vodu, što im omogućava da prežive sušne uslove. Na nogama imaju gumene jastučiće sa mnogobrojnim žlijezdama, a to im pomaže pri kretanju preko stijena.
Razmnožavanje
Žive u grupama ili porodicama od nekoliko jedinki, koje predvodi mužjak. Mužjak aktivno brani teritoriju koju zajednica naseljava. Ženka nosi mlade 7 do 8 mjeseci, a koti oko 4 mladunca, koji su polno zreli nakon 16 – 17 mjeseci. Mlađi mužjaci većinom žive solitarno, van područja koje kontroliše stariji mužjak, a pare se samo sa mlađim ženkama.
Filogenija i sistematika reda
Damani su se izdvojili kao grupa pre više od 40 miliona godina (tokom ranog Eocena), i tokom dugog vremenskog perioda su bili najbrojniji sisari herbivori u Africi. Najveće vrste su bile veličine konja, a najmanje veličine miša. Tokom Miocena dešava se radijacija šupljorogih goveda (Bovidae) i damani kompetitivno bivaju isključeni, oterani u prethodno marginalne ekološke niše. I pored toga, red ostaje bogat vrstama i široko rasprostranjen u Africi, Aziji i Evropi sve do kraja Pliocena.
Analize filogenetskog srodstva damana sa ostalim rodovima sisara daju dvojake rezultate. Prema jednom evolucionom scenariju, damani su najsrodniji surlašima (mamutima i slonovima), sa kojima dele pojedine karakteristike: postojanje noktiju, dobro razvijeno čulo sluha, kao i male kljove. Prema drugom scenariju, damani su sestrinska grupa kladi koja obuhvata redove surlaša, sirena i izumrlih Embrithopoda i Desmostylia[1]. Celokupna ova grupa anzvana je Subungulata.
Red damana obuhvata 2 familije, od kojih je samo jedna (Procaviidae) savremena, sa 3 roda i 4 vrste:
Literatura
- ^ Asher, R.J., Novacek, M.J., Geisher, J.H. (2003). „Relationships of endemic African mammals and their fossil relatives based on morphological and molecular evidence”. J. Mamm. Evol. 10: 131—194. doi:10.1023/A:1025504124129.