Пређи на садржај

Damani — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
sređivanje
Ред 1: Ред 1:
{{Taxobox
{{Taxobox
| name = Damani
| name = Damani
| fossil_range = rani [[Eocen]] — danas
| image = Procavia capensis.Jpg
| image = Procavia capensis.Jpg
| image_width = 250п
| image_width = 250п
| regnum = -{[[Animalia]]}-
| regnum = -{[[Animalia]]}-
| phylum = -{[[Chordata]]}-
| phylum = -{[[Chordata]]}-
| classis = [[Сисари]] (-{[[Mammalia]]}-)
| classis = -{[[Mammalia]]}-
| infraclassis = -{[[Eutheria]]}-
| ordo = [[Damani|Дамани, пећинари]] (-{Hyracoidea}-)
| binomial = ''-{Procavia capensis}-''
| superordo = -{[[Afrotheria]]}-
| ordo = -{'''Hyracoidea'''}-
| subdivision_ranks = vrste
| ordo_authority = -{Huxley}-, 1869
| subdivision_ranks = familije
| subdivision =
| subdivision =
-{Dendrohyrax arboreus}-<br/>
-{[[Pliohyracidae]]}-<br>
-{[[Procaviidae]]}-
-{Dendrohyrax dorsalis}-<br/>
-{Heterohyrax brucei}-<br/>
-{Procavia capensis}-<br/>
| zivotna_forma = [[herbivor]]
| zivotna_forma = [[herbivor]]
}}
}}
'''Damani ili pećinari''' (-{'''Hyracoidea'''}-) su mali red placentalnih [[sisari|sisara]], koji nastanjuje [[Afrika|Afriku]] i [[jugozapadna Azija|jugozapadnu Aziju]]. Izgledom podsećaju na manje [[glodari|glodare]] ili [[zečevi|zečeve]], a nastanjuju različita [[stanište|staništa]].
'''Damani ili pećinari''' i [[surlaši]] u koje spadaju [[slonovi]], zajedno sa sirenama ([[Sirenia]]), spadaju u grupu [[Subungulata.]] Na osnovu nekih sličnosti u građi i evolutivnom razvoju (zajednički preci) smatraju se srodnicima, pa se ova tri reda svrstavaju u navedenu grupu.


== Građa i porijeklo ==
== Građa ==


Pećinari(damani) su malih dimenzija i približbno dostižu veličinu [[zec]]a. Dužina tijela se kreće između 30 i 60 -{[[cm]]}-. Podsjećaju na [[glodari|glodare]]. Imaju kratke [[ekstremitet]]e, na prednjim nogama 4 [[prst]]a sa spljoštenim [[nokat|noktima]] nalik na [[kopito]], a na zadnjim 3 prsta od kojih je jedan s [[kandža|kandžom]]. Od zubi imaju samo [[kutnjak]]e, dok [[očnjak|očnjaci]] izostaju.
Damani su malih dimenzija i približno dostižu veličinu [[zec]]a. Dužina tijela se kreće između 30 i 60 -{[[cm]]}-. Imaju kratke [[ekstremitet]]e, na prednjim nogama 4 [[prst]]a sa spljoštenim [[nokat|noktima]] nalik na [[kopito]], a na zadnjim 3 prsta od kojih je jedan s [[kandža|kandžom]]. Od zuba, nedostaju im očnjaci umesto kojih postoji kratka [[dijastema]]. [[Zubna formula]] damana je:


{| style="margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse:collapse; text-align:center;" border="1"
Hyracoidea su se u prvoj polovini [[tercijar]]a odvojili od prakopitara ([[Condylarthra]]) i srodni su neparnokopitarima ([[Perissodactyla]], u koje spadaju [[konj]]i ,[[tapir]]i, [[nosorog|nosorozi]]). Nedavno je utvrđeno da su i srodnici [[slon]]ova.
|'''1.0.4.3'''
|-
|'''2.0.4.3'''
|}


== Stanište ==
== Stanište ==


Od najranijeg perioda rasprostranjeni su samo u [[Afrika|Africi]], duž [[Crveno more|Crvenog mora]] na Afričkom i [[Azija|Azijskom kontinentu]] – [[Arabijsko poluostrvo]]. Hyracoidea neseljavaju različita staništa. Neki žive na [[stijena]]ma, drugi u krošnji [[drvo|drveća]], a postoje oni koji naseljavaju [[stepa|stepe]]. Na stijenama se uglavnom zavlače u šupljine, dok u stepama često naseljavaju prazne termitnjake. Hrane se [[biljke|biljnom hranom]], [[list|lišćem]], [[zeljaste biljke|zeljastim biljem]] i sl., ali jedu i [[insekti|insekte]] i njihove [[larva|larve]].
Od najranijeg perioda rasprostranjeni su samo u [[Afrika|Africi]], duž [[Crveno more|Crvenog mora]] na Afričkom i [[Azija|Azijskom kontinentu]] – [[Arabijsko poluostrvo]]. Hyracoidea neseljavaju različita staništa. Neki žive na [[stijena]]ma, drugi u krošnji [[drvo|drveća]], a postoje oni koji naseljavaju [[stepa|stepe]]. Na stijenama se uglavnom zavlače u šupljine, dok u stepama često naseljavaju prazne termitnjake. Hrane se [[biljke|biljnom hranom]], [[list|lišćem]], [[zeljaste biljke|zeljastim biljem]] i sl., ali jedu i [[insekti|insekte]] i njihove [[larva|larve]].

Damani su na različite načine prilagođeni staništima koje neseljavaju. Zubima (kutnjacima) melju i sitne hranu. Imaju složen [[želudac]] i [[simbioza|simbiotske]] [[bakterije]] koje im pomažu pri [[varenje|varenju]]. [[Bubrezi]] imaju sposobnost da zadržavaju [[voda|vodu]], što im omogućava da prežive sušne uslove. Na nogama imaju gumene jastučiće sa mnogobrojnim [[žlijezda]]ma, a to im pomaže pri kretanju preko stijena.


== Razmnožavanje ==
== Razmnožavanje ==
Ред 32: Ред 39:
Žive u grupama ili [[porodica]]ma od nekoliko [[jedinka|jedinki]], koje predvodi [[mužjak]]. Mužjak aktivno brani [[teritorija|teritoriju]] koju zajednica naseljava. Ženka nosi mlade 7 do 8 [[месеци|mjesec]]i, a koti oko 4 [[mladunci|mladunca]], koji su polno zreli nakon 16 – 17 mjeseci. Mlađi mužjaci većinom žive solitarno, van područja koje kontroliše stariji mužjak, a pare se samo sa mlađim ženkama.
Žive u grupama ili [[porodica]]ma od nekoliko [[jedinka|jedinki]], koje predvodi [[mužjak]]. Mužjak aktivno brani [[teritorija|teritoriju]] koju zajednica naseljava. Ženka nosi mlade 7 do 8 [[месеци|mjesec]]i, a koti oko 4 [[mladunci|mladunca]], koji su polno zreli nakon 16 – 17 mjeseci. Mlađi mužjaci većinom žive solitarno, van područja koje kontroliše stariji mužjak, a pare se samo sa mlađim ženkama.


== Filogenija i sistematika reda ==
== Prilagođenosti ==

Damani su se izdvojili kao grupa pre više od 40 miliona godina (tokom ranog Eocena), i tokom dugog vremenskog perioda su bili najbrojniji sisari herbivori u Africi. Najveće vrste su bile veličine [[konj]]a, a najmanje veličine [[miš]]a. Tokom [[Miocen]]a dešava se radijacija šupljorogih goveda (-{[[Bovidae]]}-) i damani [[princip kompetitivnog isključenja|kompetitivno bivaju isključeni]], oterani u prethodno marginalne [[ekološka niša|ekološke niše]]. I pored toga, red ostaje bogat vrstama i široko rasprostranjen u Africi, [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]] sve do kraja [[Pliocen]]a.

Analize filogenetskog srodstva damana sa ostalim rodovima sisara daju dvojake rezultate. Prema jednom evolucionom scenariju, damani su najsrodniji [[surlaši]]ma (mamutima i slonovima), sa kojima dele pojedine karakteristike: postojanje noktiju, dobro razvijeno čulo [[sluh]]a, kao i male [[kljove]]. Prema drugom scenariju, damani su sestrinska grupa kladi koja obuhvata redove surlaša, sirena i izumrlih -{[[Embrithopoda]]}- i -{[[Desmostylia]]}-<ref name=Asher>{{cite journal | author = Asher, R.J., Novacek, M.J., Geisher, J.H.| year = 2003 | title = Relationships of endemic African mammals and their fossil relatives based on morphological and molecular evidence | journal = J. Mamm. Evol. | volume = 10 | pages = 131–194 | doi = 10.1023/A:1025504124129}}</ref>. Celokupna ova grupa anzvana je -{Subungulata}-.

Red damana obuhvata 2 familije, od kojih je samo jedna (-{Procaviidae}-) savremena, sa 3 [[rod (biologija)|roda]] i 4 [[vrsta (biologija)|vrste]]:

* -{''[[Dendrohyrax arboreus]]''}-<br/>
* -{''[[Dendrohyrax dorsalis]]''}-<br/>
* -{''[[Heterohyrax brucei]]''}-<br/>
* -{''[[Procavia capensis]]''}-<br/>


== Literatura ==
Damani su na razne načine prilagođeni staništima koje neseljavaju. Zubima (kutnjacima) melju i sitne hranu. Imaju složen [[želudac]] i [[simbiotske bakterije]] koje im pomažu pri [[varenje|varenju]]. [[Bubrezi]] imaju sposobnost da zadržavaju [[voda|vodu]], što im omogućava da prežive sušne uslove. Na nogama imaju gumene jastučiće sa mnogobrojnim [[žlijezda]]ma, a to im pomaže pri kretanju preko stijena.
{{reflist}}


[[Категорија:Сисари]]
[[Категорија:Сисари]]


[[af:Dassie]]
[[ca:Damà roquer del Cap]]
[[cs:Daman skalní]]
[[ar:وبريات]]
[[de:Klippschliefer]]
[[bg:Дамани]]
[[en:Cape Hyrax]]
[[ca:Damà]]
[[es:Procavia capensis]]
[[cs:Damani]]
[[fr:Procavia capensis]]
[[da:Klippegrævlinge]]
[[hr:Daman kamenjar]]
[[de:Schliefer]]
[[it:Procavia capensis]]
[[en:Hyrax]]
[[he:שפן סלע]]
[[es:Hyracoidea]]
[[eo:Prokaviuloj]]
[[hu:Fokföldi szirtiborz]]
[[nl:Kaapse klipdas]]
[[fr:Hyracoidea]]
[[it:Hyracoidea]]
[[ja:ケープハイラックス]]
[[he:שפניים]]
[[pl:Góralek przylądkowy]]
[[ka:დამანები]]
[[pt:Procavia capensis]]
[[la:Hyracoidea]]
[[ru:Капский даман]]
[[fi:Kalliotamaani]]
[[lt:Damaniniai]]
[[zh:蹄兔]]
[[lij:Hyracoidea]]
[[li:Klipdasse]]
[[hu:Előpatások]]
[[mt:Iraċ]]
[[nl:Klipdasachtigen]]
[[ja:ハイラックス]]
[[no:Klippegrevlinger]]
[[oc:Hyracoidea]]
[[pl:Góralki]]
[[pt:Dassie]]
[[ru:Даманы]]
[[sk:Damany]]
[[fi:Tamaanit]]
[[sv:Hyraxar]]
[[zh-yue:蹄兔目]]
[[zh:蹄兔目]]

Верзија на датум 29. август 2008. у 02:16

Damani
Временски распон: rani Eocen — danas
Научна класификација
Царство:
Тип:
Класа:
Инфракласа:
Надред:
Ред:
Hyracoidea

Huxley, 1869
familije

Pliohyracidae
Procaviidae

Damani ili pećinari (Hyracoidea) su mali red placentalnih sisara, koji nastanjuje Afriku i jugozapadnu Aziju. Izgledom podsećaju na manje glodare ili zečeve, a nastanjuju različita staništa.

Građa

Damani su malih dimenzija i približno dostižu veličinu zeca. Dužina tijela se kreće između 30 i 60 cm. Imaju kratke ekstremitete, na prednjim nogama 4 prsta sa spljoštenim noktima nalik na kopito, a na zadnjim 3 prsta od kojih je jedan s kandžom. Od zuba, nedostaju im očnjaci umesto kojih postoji kratka dijastema. Zubna formula damana je:

1.0.4.3
2.0.4.3

Stanište

Od najranijeg perioda rasprostranjeni su samo u Africi, duž Crvenog mora na Afričkom i Azijskom kontinentuArabijsko poluostrvo. Hyracoidea neseljavaju različita staništa. Neki žive na stijenama, drugi u krošnji drveća, a postoje oni koji naseljavaju stepe. Na stijenama se uglavnom zavlače u šupljine, dok u stepama često naseljavaju prazne termitnjake. Hrane se biljnom hranom, lišćem, zeljastim biljem i sl., ali jedu i insekte i njihove larve.

Damani su na različite načine prilagođeni staništima koje neseljavaju. Zubima (kutnjacima) melju i sitne hranu. Imaju složen želudac i simbiotske bakterije koje im pomažu pri varenju. Bubrezi imaju sposobnost da zadržavaju vodu, što im omogućava da prežive sušne uslove. Na nogama imaju gumene jastučiće sa mnogobrojnim žlijezdama, a to im pomaže pri kretanju preko stijena.

Razmnožavanje

Žive u grupama ili porodicama od nekoliko jedinki, koje predvodi mužjak. Mužjak aktivno brani teritoriju koju zajednica naseljava. Ženka nosi mlade 7 do 8 mjeseci, a koti oko 4 mladunca, koji su polno zreli nakon 16 – 17 mjeseci. Mlađi mužjaci većinom žive solitarno, van područja koje kontroliše stariji mužjak, a pare se samo sa mlađim ženkama.

Filogenija i sistematika reda

Damani su se izdvojili kao grupa pre više od 40 miliona godina (tokom ranog Eocena), i tokom dugog vremenskog perioda su bili najbrojniji sisari herbivori u Africi. Najveće vrste su bile veličine konja, a najmanje veličine miša. Tokom Miocena dešava se radijacija šupljorogih goveda (Bovidae) i damani kompetitivno bivaju isključeni, oterani u prethodno marginalne ekološke niše. I pored toga, red ostaje bogat vrstama i široko rasprostranjen u Africi, Aziji i Evropi sve do kraja Pliocena.

Analize filogenetskog srodstva damana sa ostalim rodovima sisara daju dvojake rezultate. Prema jednom evolucionom scenariju, damani su najsrodniji surlašima (mamutima i slonovima), sa kojima dele pojedine karakteristike: postojanje noktiju, dobro razvijeno čulo sluha, kao i male kljove. Prema drugom scenariju, damani su sestrinska grupa kladi koja obuhvata redove surlaša, sirena i izumrlih Embrithopoda i Desmostylia[1]. Celokupna ova grupa anzvana je Subungulata.

Red damana obuhvata 2 familije, od kojih je samo jedna (Procaviidae) savremena, sa 3 roda i 4 vrste:

Literatura

  1. ^ Asher, R.J., Novacek, M.J., Geisher, J.H. (2003). „Relationships of endemic African mammals and their fossil relatives based on morphological and molecular evidence”. J. Mamm. Evol. 10: 131—194. doi:10.1023/A:1025504124129.