Jastrebovi (porodica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jastrebovi
Vremenski raspon: 50–0 Ma eocensadašnjost
Spizaetus ornatus
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Accipitriformes
Porodica: Accipitridae
Vieillot, 1816
Potporodice

Jastrebovi (lat. Accipitridae) su porodica ptica iz reda orlova i jastrebova (Accipitriformes). U kome se nalaze zajedno sa porodicama orlovi ribari (Pandionidae) i sekretari (Sagittariidae), prema nekim klasifikacijama i porodicom lešinari Novog sveta (Cathartidae).[1] Porodici jastrebova pripada veliki broj vrsta jastrebova, orlova, mišara, kobaca, lunja, eja i lešinara Starog sveta.

Kariotipska analiza[2][3][4] upućuje na zaključak da su jastrebovi (Accipitridae) posebna monofiletska grupa, ali da li su jedna porodica, red ili nekoliko posebnih redova još uvek nije definitivno određeno.

Opis[uredi | uredi izvor]

Jastrebovi (Accipitridae) su porodica ptica koja uključuje vrste koje se značajno razlikuju međusobno po veličini i obliku. Najmanji predstavnici porodice su biserna lunja (Gampsonyx swainsonii) i mali kobac (Accipiter minullus), koji dostižu dužinu od 23 cm i težinu od oko 85 g, a najveći živući predstavnik je crni lešinar (Aegypius monachus), koji dostiže dužinu od 120 cm i težinu od 14 kg. Najmanji raspon krila od 39 cm ima mali kobac (Accipiter minullus), a najveći od 300 cm ima crni lešinar (Aegypius monachus) i himalajski sup (Gyps himalayensis). Najveća vrsta koja je ikada postojala je Hastov orao (Harpagornis moorei), za koju se procenjuje da je dostizala dužinu od 140 cm i težinu od 15 do 16,5 kg.[5] Većinu vrsta jastrebova karakteriše polni dimorfizam, pri čemu su ženke veće od mužjaka.[6]

Jastrebove (Accipitridae) odlikuju oštar kukast kljun i duge kandže. Perje im je obično smeđe ili sivo.[7] Čula su im veoma oštra, naročito vid.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Većina vrsta su grabljivice. Neke vrste pretežno love sisare manje i srednje veličine, druge love ptice, treće ribu, dok neke love insekte, gmizavce i vodozemce. Međutim, ima i vrsta koje se pretežno hrane strvinama, a jedan broj se hrani i voćem.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Naseljavaju sve kontinente osim Antarktika. Neke vrste su ptice selice.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Napomena: Vrsta izumrla početkom 17. veka.
  2. ^ Napomena: Ranije Hieraaetus fasciatus
  3. ^ Napomena: Ranije Spizaetus africanus

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Catalogue of Life”. Arhivirano iz originala 10. 08. 2016. g. Pristupljeno 14. 01. 2017. 
  2. ^ de Boer, L. E. M. (1975). "Karyological heterogeneity in the Falconiformes (aves)".
  3. ^ Amaral, Karina Felipe; Jorge, Wilham (2003). "The chromosomes of the Order Falconiformes: a review"
  4. ^ Federico, Concetta; Cantarella, Catia Daniela; Scavo, Cinzia; Saccone, Salvatore; Bed'hom, Bertrand; Bernardi, Giorgio (2005). "Avian genomes: Different karyotypes but a similar distribution of the GC-richest chromosome regions at interphase".
  5. ^ Worthy, T.; Holdaway, R. (2003). "The Lost World of the Moa: Prehistoric Life of New Zealand."
  6. ^ Paton, P. W. C.; Messina, F. J.; Griffin, C. R. (1994). "A Phylogenetic Approach to Reversed Size Dimorphism in Diurnal Raptors".
  7. ^ Thiollay, J. M. (1994). "Family Accipitridae (Hawks and Eagles)".
  8. ^ a b v g d đ e ž Lerner; Mindell. (2005).
  9. ^ a b v g d đ e ž V.F. Vasić; D.V. Simić; Ž. Stanimirović; M. Karakašević; M. Šćiban; M. Ružić; S. Kulić; M. Kulić i S. Puzović. „Srpska nomenklatura ptica”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2018. g. Pristupljeno 11. 10. 2018. 
  10. ^ Etherington, Graham J.; Mobley, Jason A. (2016). „Molecular phylogeny, morphology and life-history comparisons within Circus cyaneus reveal the presence of two distinct evolutionary lineages”.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]