Aretusa (Migdonija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Makedonsko carstvo .

Aretusa (grč. Αρέθουσα) je bio drevni grad u Migdoniji, u Makedoniji, na zapadnoj obali rijeke Rihi, koja odvodi vode jezera Volvi do Orfanskog zaliva.

Ovaj grad je bio kolonija Jonaca. Osnovali su ga Halkiđani sa Eubeje. Prema predanju, ovdje je sahranjen veliki pjesnik Euripid,[1] a kralj Makedonije Arhelaj podigao mu je veliko spomen-obilježje.

Tokom helenističkog perioda kolonisti iz ovoga grada osnovali su Aretusu u Siriji a stanovnici ove — Aretusu u Arabiji.

Lokacija i nalazi[uredi | uredi izvor]

Prema dosadašnjim arheološkim istraživanjima, drevna Aretusa u Migdoniji, nalazi se na području sela Rentine (Rentinski tesnac ili, kako ga još nazivaju, Makedonski Tempi), 10 km južno od savremene Aretuse. Dva kilometra istočno od današnje Aretuse, u blizini područja koje mještani zovu Paliokastro, nedavno su otkriveni temelji hrama iz VI vijeka prije Hrista. U krugu od tri kilometra pronađeni su mnogi arheološki nalazi, novčići iz klasičnog perioda kao i iz vizantijskog doba. Početkom vizantijske epohe, zbog čestih nejezdi i pustošenja, mještani drevne Aretuse preselili su se na bezbjednije područje — u podnožje planina Kerdilion.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Drevnu Aretusu osnovali su Beotijci ili Halkiđani na ulazu u dolinu u blizini današnje Rentine. Tu oblast spominje Tukidid kada je vojskovođa Spartanaca, Brasida, marširao prema Amfipolisu. Područje je bilo bogato kvalitetnim drvetom za brodogradnju, kao i sa rudom zlata i srebra. Perikle je, na nagovor Demostena, poslao 2.000 doseljenika kako bi Atina imala pristup bogatstvima ove oblasti. Drevna Aretusa pominje se među savezničkim gradovima Atine koji su plaćali porez u kasu saveza.

Aristotel spominje (Politika 3.8.13) da je kralj Arhelaj ugostio tragičkog pjesnika Euripida u makedonskoj prestonici — Peli. Pošto su njegovi psi rastrgli Euripida, Arhelaj ga je sa najvećim počastima sahranio u Aretusi. Dok je tijelo pesnika zauvijek počivalo u Aretusi, u Peli i Atini podignut je Euripidov kenotaf.

U blizini Aretuse, Aristotel je osnovao svoju poznatu školu. Njemu je kasnije Olimpija povjerila Aleksandrovo vaspitanje, dalje od opasnosti palate u Peli.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Amm. Marc. 27.4; Itin. Hierosol. p. 604.