Vajnfelden

Koordinate: 47° 34′ 00″ S; 9° 06′ 00″ I / 47.566666° S; 9.100001° I / 47.566666; 9.100001
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vajnfelden
Weinfelden
Pogled na Vajnfelden
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonTurgau
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 10.141
 — gustina654,26 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 34′ 00″ S; 9° 06′ 00″ I / 47.566666° S; 9.100001° I / 47.566666; 9.100001
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina432 m
Površina15,5 km2
Vajnfelden na karti Švajcarske
Vajnfelden
Vajnfelden
Vajnfelden na karti Švajcarske
Poštanski broj8570
Veb-sajt
www.weinfelden.ch

Vajnfelden (nem. Weinfelden, franc. Weinfelden, ital. Weinfelden) je grad u severoistočnoj Švajcarskoj. Vajnfelden se nalazi u okviru kantona Turgau, gde je sedište istoimenog okruga Vajnfelden.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Vajnfelden se nalazi u severoistočnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 60 km istočno.

Reljef: Vajnfelden je smešten brežuljkastom području. Nadmorska visina naselja je oko 430 metara.

Klima: Klima u Vajnfeldenu je umereno kontinentalna.

Vode: Vajnfelden je smešten na reci Tur.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Vajnfeldena bilo je naseljeno u vreme praistorije, a u doba Starog Rima ono se nalazilo u severnom delu carstva. Tu je postojalo most.

Prvi pomen naziva današnjeg grada vezuje se za godinu 838.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2010. godine Vajnfelden je imao preko 10.000 stanovnika. Od tog broja strani državljani čine 19,9%.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo Vajnfeldena i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Vajnfeldena čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 86,7% gradskog stanovništva, a prate ga italijanski (3,2%) i albanski jezik (2,4%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera, posebno rimokatolika. Tako su danas protestanti u relativnoj većini (45,2%) značajni su i rimokatolici (32,6%), a zatim slede muslimani (6,3%) i ateisti (5,7%).

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]