Vida Davidović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vida Davidović
Vida Davidović
Lični podaci
Datum rođenja(1998-01-29)29. januar 1998.
Mesto rođenjaSrpsko Sarajevo, Republika Srpska, BiH

Vida Davidović (Srpsko Sarajevo, 29. januar 1998)[1] srpska je dramska spisateljica i scenaristkinja. Njene drame se izvode u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Pretežno je interesuju teme odnosa žene prema telesnosti, odrastanju i traumi. "Mučnina: o neodrastanju" je njen prvi roman.[2] Roman ušao u širu selekciju Ninove nagrade 2023. godine.[3][4]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Banjoj Luci.[5] Diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Na istom fakultetu je i masterirala na smjeru Teorija dramskih umetnosti i medija.[6] Pohađa master studije kreativnog pisanja na Univerzitetu Nebraska u Linkolnu kao Fulbrajtov stipendista Vlade SAD.[7] Saradnica je Nedeljnikovog portala Velike priče.[8]

Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Film[uredi | uredi izvor]

Scenarista je kratkih igranih filmova: „Matura” u režiji Gvozden Ilić. Film je učestvovao na više od petnaest festivala širom svijeta. Dobio je Specijalnu nagrada za najbolji domaći film 12. izdanja Merlinka festivala u Beogradu, nagrada koja se dodeljuje u saradnji sa Filmskim centrom Srbije.[9] Takođe, po njenim scenarijima snimljeni su filmovi "Bele rade", „Rebra“ i „Srce“, u režiji Gvozdena Ilića.[2] Tara Gojković je, po njenom scenariju, režirala film „U ramenima“.[2] Film na 28. Festivalu autorskog filma u Beogradu dobio Specijalno priznanje u selekciji „Najhrabriji film Hrabrog Balkana”.

Pozorište[uredi | uredi izvor]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada Josip Kolundžić, Katedra za dramaturgiju FDU školska 2018-2019.
  • Nagrada Slobodan Selenić za najbolju diplomsku dramu FDU 2021.
  • Specijalna nagrada za dramski tekst Hartefakta 2021.
  • Sterijina nagrada za najbolji domaći dramski tekst za 2021/2022.[11]
  • Specijalno priznanje za dramatizaciju, na 16. Međunarodnom festivalu pozorišta „Zlatna vila” u Prijedoru 2023. za predstavu „Na rubu pameti“.[12]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ kazaljka (2023-05-12). „Ja, Vida Davidović”. Kazaljka (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2024-03-07. 
  2. ^ a b v „Knjige | Autor | Vida Davidović | Kontrast izdavaštvo - Vredno priče”. kontrastizdavastvo.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-07. 
  3. ^ „Vida Davidović: Osjećam da će ljepota promijeniti svijet”. Srpskainfo (na jeziku: srpski). 2023-10-26. Pristupljeno 2024-03-07. 
  4. ^ „Objavljen širi izbor za NIN-ovu nagradu, među odabranim i roman Banjalučanke Vide Davidović” (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2024-03-07. 
  5. ^ Isović Dobrijević, Maja (7. 3. 2023). „Spisateljica Vida Davidović za BUKU: Svi smo oštećeni mučnim odrastanjem”. Buka. Pristupljeno 7. 3. 2024. 
  6. ^ „RTS :: Radio Beograd 2 :: Vida Davidović”. www.rts.rs. Pristupljeno 2024-03-07. 
  7. ^ Lazukic, Natasa (2024-02-29). „TRANSGENERACIJSKE TRAUME SU UPALJENI OŽILJCI: Vida Davidović o novoj predstavi "Mali ratovi i kabine Zare". Novosti (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-07. 
  8. ^ d.o.o, cubes. „Vida Davidović”. Velike Priče (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-07. 
  9. ^ a b v g d đ e ž z „Žiri jednoglasno izabrao pobjednika: Vidi Davidović nagrada za najbolji dramski tekst”. Srpskainfo (na jeziku: srpski). 2022-03-01. Pristupljeno 2024-03-07. 
  10. ^ Ratkovic, Marija (2023-04-22). „Vida Davidović: Strah od pekare je strah od života”. Journal.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-07. 
  11. ^ GS (2022-05-14). „Predstava “Crna ovca” po tekstu Vide Davidović najbolja na festivalu “Joakim Vujić. Glas Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-07. 
  12. ^ „Šest nagrada kragujevačkoj predstavi „Na rubu pameti” na festivalu „Zlatna vila” u Prijedoru: Krleža odigran pod svetlom mobilnih telefona publike - Kultura - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2023-10-29. Pristupljeno 2024-03-07.