Divostin

Koordinate: 44° 01′ 00″ S; 20° 51′ 00″ I / 44.016666° S; 20.85° I / 44.016666; 20.85
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Divostin
Zgrada škole
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugŠumadijski
GradKragujevac
Stanovništvo
 — 2011.Rast 422
Geografske karakteristike
Koordinate44° 01′ 00″ S; 20° 51′ 00″ I / 44.016666° S; 20.85° I / 44.016666; 20.85
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina229 m
Divostin na karti Srbije
Divostin
Divostin
Divostin na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj34204
Pozivni broj034
Registarska oznakaKG

Divostin je naseljeno mesto grada Kragujevca u Šumadijskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 422 stanovnika. U naselju se nalazi Manastir Divostin, to je ženski manastir Srpske pravoslavne crkve i pripada Eparhiji Šumadijskoj.[1] Naselje je osnovano 1809. godine. Pod njivama se nalazi 291,36 ha, voćnjacima 25,06 ha, vinogradima 1,74 ha, livadama 25,23 ha, pašnjacima 16,07 ha dok ostalo zemljište zauzima 3,95 ha.

Ovde se nalazi Praistorijsko naselje u selu Divostin i manastir Divostin.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Teritorija sela Divostin nalazi se u centralnom delu Srbije. Smeštena je u istočnom predelu Šumadije u zapadnom delu teritorije grada Kragujevca.

Divostin se na severu graniči sa Šljivovcem, na istoku sa Poskuricama i kragujevačkim naseljem Aerodrom, na jugu sa kragujevačkim naseljem Stanovo i na zapadu sa Dračom.

Nalazi se na 229 metara nadmorske visine, oko 7 km zapadno od Kragujevca i oko 120 km južno od Beograda.[2]

Divostin spada u ona lepenička sela koja su najbogatija izvorima. Ima ih devet, od kojih su tri – Pervanovac, Česma i Šukovački Izvor u Gornjem i šest u Donjem Kraju od kojih se naročito ističu Kobiljača i Svetinja ili Divostinska Česma. Svetinja je kod crkve, lepo ozidana od kamena, teče na jednu lulu i spada i najjače i najbolje u celom području Lepenice. Streljačko udruženje je podiglo ovu divnu česmu sa poprsjem kralja Milana. Narod u okolini vruje u lekovitost ove vode od raznih bolesti. Iz ovih razloga u naročite dane ovde dolazi silan svet iz bliže i dalje okoline, da pije i da se umije vodom sa ovog „svetog“ izvora. I pored obilja u živoj vodi, seljani kopaju bunare, da bi imali vodu u svojoj blizini. Do sada ih ima tri i svi su u Donjem Kraju.

Divostinska Reka ne nanosi selu česte štete, jer plavi na svakih desetak godina kada potapa najniža polja seoska. Opasniji je potok Pervanovac, koji se češće razliva i potopi sva polja idući Kragujevcu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo je nazvano po istoimenom manastiru, na čijem je zemljištu podignut. Divostin je osnovan 1809. godine, kada se Karađorđe vraćao iz Sjenice i Novog Pazara i Šumadiju. Osnovala su ga pet roda: Radetići, Šukovići, Vujadinovići, Nektarijevići i Todorovići. Ubrzo, Divostin je počeo da raste stalnim doseljavanjm. Posle 1815. godine ovamo je doseljeno 12 rodova. Doseljenici su došli iz sledećik krajeva: Stara Srbija mu je dala 8 rodova, Lepenica – 4, Nišava – 2, Gruža,Makednoja i Ibar po jedan rod.

Selo se pominje na Ruskoj karti 1831. godine kao Divostine, zatim na Milenkovićevoj karti iz 1850. godine kao Divostinlj i na kraju, na Kipertovoj karti kao Diwostin.

Poreklo porodica[uredi | uredi izvor]

  • Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:
  • Vujadinovići, Sjenica, Sv. Ćirilo i Metodije.
  • Nektarijevići, Vapa kod Sjenice, Jelisijevdan.
  • Radotići (Stevanovići), Kriva Reka kod Priboja, Nikoljdan.
  • Todorovići, Nova Varoš, Đurđevdan.
  • Šukovići, Sjenica, Lučindan.

Doseljeni u periodu od 1815. do 1903. godine:

  • Bojovići, Sjenica, Stevanjdan.
  • Jakovljevići (Gajovići – Gajići i Gajičići), Polumir – zaseok Odmenje (Ibar), Srđevdan.
  • Jankovići, Pirot, Nikoljdan.
  • Maksimovići, nepoznato (Donje Jarušice), Nikoljdsan.
  • Milenkovići, Dubrava (Gruža), Nikoljdan.
  • Jevtovići, nepoznato (Ramaća), Sv. Vrači.
  • Prokovići, Sjenica, Đurđevdan.
  • Nikolići, Timok, Jovanjdan.
  • Zlatkovići, Veles (Makedonija), Nikoljdan.
  • Ilići, nepoznato (Cerovac), Aranđelovdan.
  • Petrovići, nepoznato (Dragobraća), Tomindan.

Manastir Divostin[uredi | uredi izvor]

U ataru sela nalazi se Manastir Divostin, ženski manastir Srpske pravoslavne crkve, pripada Eparhiji Šumadijskoj. Blagoveštenski hram Manastira Divostin je podignut 1974. godine, i to na mestu gde su se u prošlosti već nalazile manastirske crkve. Od svoga osnivanja bio je ženski manastir, zbog čega je i nazvan Divostin (dijevin stan).



Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Divostin živi 327 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,9 godina (44,0 kod muškaraca i 43,8 kod žena). U naselju ima 121 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,16.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 475
1953. 431
1961. 399
1971. 365
1981. 511
1991. 423 423
2002. 399 399
2011. 422
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
392 98,24%
Crnogorci
  
2 0,50%
Ukrajinci
  
1 0,25%
nepoznato
  
4 1,00%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „DIVOSTIN – Blagovesti Presvete Bogorodice”. Arhivirano iz originala 18. 08. 2009. g. Pristupljeno 04. 02. 2010. 
  2. ^ Razdaljina na sajtu google maps
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]