Dinastija Vasa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dinastija Vasa (šved. Vasa, Vasaätten; polj. Wazowie; litv. Vaza, Vazos) je bila vladarska porodica sa početka novog veka, osnovana 1523. u Švedskoj, koja je vladala Švedskom od 1523. do 1654, Poljskom-litvanskom zajednicom od 1587. do 1668. i Ruskim carstvom od 1610. do 1613. (titularno sve do 1634). Njena agnatska linije je izumrla sa smrću poljskog kralja Jana II Kazimira 1672.

Dinastija Vasa je poticala od švedske plemićke porodice iz 14. veka, čije agnatska linije ide sve do Nilsa Ketilsona (Vase) (umro 1378), fogda zamka Tre Kronor u Stokholmu. Nekoliko članova ove porodice je zauzimalo visokoe položaje tokom 15. veka. Nakon ukidanja Kalmarske unije, Gustaf Erikson (Vasa) je 1523. postao kralj Gustaf I, čime je osnovana dinastija. Njegova vladavina se ponekad naziva početkom moderne švedske države, što je obuhvatalo kraljev raskid sa Rimokatoličkom crkvom tokom Protestanske reformacije i osnivanja Crkve Švedske.

Njegovog najstarijeg sina i naslednika Erika XIV je zbacio Gustafov mlađi sin, kralj Juan III. Juan III je oženio poljsku princezu Katarinu Jagelonsku, što je dovelo da dinastija Vasa postane vladarska dinastija Poljske. Njihov katolički sin Sigismund III Vasa, u to vreme vladar kratkotrajne Poljsko-švedske unije, je zbačen u Švedskoj od Juanovog protestantskog brata Karla IX u Ratu protiv Sigismunda. Dinastija se podelila na protestanski švedski ogranak i katolički poljski, koji su se borili za krune u potonjim ratovima.

Učešće poznatog protestantskog generala i kralja Gustafa Adolfa u Tridesetogodišnjeem ratu je dovelo do kazivanja da je on otelotvorenje „Lava sa Severa”. Ipak, njegova kćerka i naslednica Kristina Švedska je abdicirala 1654. nakon što se preobratila na katolicizam i emigrirala u Rim. U Poljskoj je Jan II Kazimir abdicirao 1668. Sa njegovom smrću 1672, dinastija Vasa je izumrla, mada sadašnji kralj Švedske Karl XVI Gustaf, je potomak Gustafa I preko svoje prabake po ocu Viktorije Badenske.